Vrijeme je da se malo osvrnem nakon dugo vremena na nešto što me je zabavljalo prije godinu dana (i to ne baš doslovno) - Open XML i priča oko normizacije formata dokumenata. Ako se sjećate, prije godinu dana se počela razvijati žestoka internacionalna i nacionalna rasprava oko normizacije Open XML formata kao ISO standarda, a u isto vrijeme i normizacije ODF standarda, predlagalo se jedno, perdlagalo se drugo, stvorila su se dva žestoka tabora, tresla se brda, izglasalo se ovo i ono, preskakala se procedura, radile se namjerne povrede pravilnika itd. Čudo jedno što se sve dogodilo u jednoj inače prilično mirnoj informatičkoj zajednici.

Danas to izgleda bitno drugačije. Open XML izglasan je kao međunarodna norma. ODF izglasan je kao nacionalna norma. I jedan i drugi se normalno i redovno primjenjuje. Većina i dalje koristi Open XML. Open XML nije izbrisao ODF, štoviše, sve više i više je kompatibilnih projekata:

1. Open XML se može čitati i bez uporabe translatora ili Microsoft Officea: Open XML Document Viewer (koji je ujedno i open source projekt)
2. Open XML / ODF translator je već u verziji 2.5 i sve je bolji i bolji
3. Open XML SDK je već u verziji 2.0, i prilično je upotrebljiv softver

i tako dalje. Rekli bi da život ide svojim tijekom - ako ste preživjeli prošlu godinu.

No bitnije je kako danas o tome razmišlja tržište. Danas već vidim prve korisničke implementacije Open XML norme i Microsoft partneri u Hrvatskoj proizvode sve više rješenja koja koriste ovaj format. Isto tako, raditi sa .docx ili xlsx datotekama je postala prirodna stvar i količina implementiranog Office 2007 softvera je već na zavidnom nivou. Dakle, odlučuju scenariji, kako sam i napisao prije godinu dana. No ko je tada koga slušao :)

Korporativni marketing, ali mislim da je dobra ponuda: Kako bi pomogao širenju korištenja naprednih računalnih alata, tvrtka Microsoft Hrvatska je pokrenula akciju prodaje Microsoft Office Home and Student 2007 sustava po posebnoj cijeni od 444 kune!. Ponudom pod nazivom Ulov godine, Microsoft je za studente i  kućne korisnike snizio cijenu paketa za 56 posto.

Sustav će po posebnoj cijeni biti dostupan do kraja listopada. Paket u ponudi sadržava Word 2007, Excel 2007, PowerPoint 2007 i OneNote 2007 rješenja. Više informacija na web stranicama Microsofta Hrvatska!

Novi dodatak za jednostavniji rad s Open XML dokumentima: PowerTools for Open XML upravo je objavljen - i to u obliku Open Source projekta na codeplexu. Zanimljivo, ovdje se radi o obradi  dokumenata koristeći PowerShell - ali s obzirom da je projekt građen na Open XML SDK knjižnici, pa naravno, izvorni kod možete iskoristiti onako kako želite.

Koristeći PowerTools, jednostavno je upravljati dokumentima koji su građeni na Open XML specifikaciji - koristeći cmdlete (skripte zasnovane na PowerShellu) moguće je upravljati stvaranjem i editiranjem dokumenata, te primijeniti zanimljive funkcije kao što su priprema dokumenata (rekao bih:unifikacija) unutar organizacije.



Pogledajte kratki video o projektu ovdje, a ako želite, možete pogledati i originalnu objavu projekta od strane Erica Whitea - Technical Evangelista za Open XML.

Eto taman što sam se post prije raspisao o tome da Microsoft za svoj Office 2007 unutar Service Pack 2 izdanja planira podršku za ODF format (vidi post) - kad me danas iznenadi download nove verzije (1.2) SUN ODF plug-ina za Microsoft Office s gotovo istom funkcionalnošću koju je i Microsoft najavio.

Dakle, instalirate li plug-in (30+ MB), imat ćete mogućnost "Save As... Other Formats... ODF Document *.odt" varijantu u Microsoft Wordu (za sada vidim da radi samo Word). Čitanje isto tako radi, naravno, treba provjeriti kompatibilnost, odnosno, fidelity takvog dokumenta.



Zanimljivo, možete otići i u postavke Worda i promjeniti defaultni format snimanja, te naravno postaviti ODF. Priznajem da mi se plug in jednom skršio tako da tek treba provjeriti kako radi, ali je zanimljivo da mi radi relativno brzo... Što bi rekli mi lokalno: nacionalna norma podržana.

... i učlanjuje se u OASIS! Možda ovo na prvi pogled ne izgleda toliko bitno, ali ako niste zadnjih nekoliko mjeseci proveli s glavom u rupi, onda vam je jasno da se svaka ovakva vijest temeljito prati i komentira. Dakle, danas je službeno izdan press release od strane Microsofta koji najavljuje značajne promjene koje dolaze u Microsoft Office 2007 Service Pack 2 izdanju a tiču se formata dokumenata koje direktno (dakle, varijanta Save As a ne neki translator) Microsoft Office podržava. Nije da to nisam i ranije najavio, ali ovog puta je to i službeno. Što to točno znači? Znači da je Microsoft dosljedan u svojim obećanjima vezanim uz interoperabilnost i da ugrađuje nove formate podataka u proizvod kako bi korisnicima bilo jednostavnije dijeliti i povezivati podatke u svojim sustavima. Tako na primjer (nakon svekoliko rasprave oko OOXML i ODF formata :)), Microsoft će u Service Pack 2 izdanju podržavati famozni Save As... ODF (vidi sliku):



Slika govori bolje no tisuću riječi, zar ne? No primjetite da se ne podržavaju direktno samo ODF već i PDF i XPS formati. Uz već cijeli niz postojećih formata, mislim da nedostaju samo CDF i UOF (a na potonjem se već radi, to možete i primjetiti u press releaseu). Dodatno, za one koji to žele, pojaviti će se i mogućnost da se ODF postavi kao "default" opcija prilikom spremanja dokumenta.

Također, objavljene su i informacije o tome kako će se dalje razvijati Open XML (OOXML) norma, odnosno, kako je to sada ISO norma, kako će se sudjelovati u radu međunarodnih tijela koje upravljaju istom. Ujedno, Microsoft će se ponovo učlaniti u OASIS organizaciju, kako bi zajedno s postojećim članovima radio na poboljšanju ODF norme.

Više informacija možete dobiti i na "službenim" blogovima Microsoft djelatnika koji prate ovu temu: Gray Knowlton, Jason Matusow te Doug Manugh.

Eto kad sam se već u prethodnom postu raspisao o inovacijama (a i nedavno me jedan čitatelj pitao o inovacijama u Microsoftu) da vam predstavim što radi ekipa u Researchu vezano uz Office: Microsoft Office Labs. LukaA je već u svom postu pisao o Office Community Clips aplikaciji (i to u kontekstu snimanja clipova za video portal) a meni je super i Search Commands (možda i više upotrebljiv).



Dakle, ako ste ikada koristili Intellisense ili znate za njega, onda vam je jasno kako ovo radi. Dok kucate tekst u pretraživač (Search Commands, doslovno) alat pretpostavlja koju akciju želite i prema tome vam mijenja trenutni Office Ribbon tab. Meni izgleda ludilo i prilično pojednostavljuje uporabu Office alata... Dodatno, meni je ovo najbolji primjer inovacija koje tvrtka može primjeniti: nije sve u mega inovacijama tipa struja. Nešto je i u malim inkrementalnim promjenama koje nam pojednostavljuju život. Stvar je u beti (kao i sve u Office Labsu) pa imajte razumijevanja.

Kao što je i bilo za očekivati, ISO se ozbiljno prihvatio rada s OpenXML i ODF normama. Nasuprot onima koji su predviđali crni scenarij (tipa: obje norme su samo odrađene da bi se dobilo ISO značkice), ISO je definirao novu radnu grupu, pod nazivom SC34 koja ima nekoliko zadataka pred sobom.

JTC1, tijelo koje je upravljalo procesom normizacije OpenXML-a u ISO/IEC 29500 normu, predalo je zadatak upravljanja normom u novostvoreni SC34 odbor. Pored upravljanja OpenXML-om, ovaj odbor je zadužen i za upravljanje ODF-om (ISO/IEC 26300) te procesom interoperabilnosti i harmonizacije ta dvije norme.

Više informacija imate na blogu Dr. Alex Browna - osobe koja je zadužena voditi odbor: http://adjb.net/index.php?entry=entry080409-221633

Dakle, dobar početak, ISO je preuzeo nadzor nad OpenXML standardom, ECMA će biti samo konzultativno uključena. Pretpostavljam da će se isto dogoditi i sa ODF normom, jer trenutno kontrolu nad njom ima OASIS, grupa koja ju je i predložila kao ISO standard.

Ili u prijevodu - značajne su se stvari dogodile prošli tjedan. Prvo, međunarodna je zajednica prihvatila predloženu normu ISO/IEC DIS 29500 (Open XML) kao novu ISO normu, no kao što se i očekivalo, ne bez drame i petljavine dostojne Alfreda Hitchcooka (možda čak netko jednog dana i napiše knjigu o tome, ako već ne ja).

Drugo, možda manje međunarodno značajno, ali značajno za Hrvatsku je da je isti tehnički odbor usvojio  ISO / IEC 26300 (ODF) kao hrvatsku normu (vjerojatno HR-ISO/IEC 26300), još uvijek neslužbeno barem dok se to ne objavi u Glasilu HZN-a.

I jedna i druga odluka mogu imati (ali i ne moraju) zanimljive posljedice za Hrvatsku.  Norme su napokon postale bitne - do sada su norme bili nešto što postoji, ali je prolazilo pored nas - ove dvije norme su generirale takav interes javnosti  koji je upravo nevjerojatan i vjerujem da danas svi mi (priznajem, ja pogotovo) daleko više znamo o normama i procesu normizacije da je to upravo - learning experience.

Kao što smo naučili: norme nisu obvezujuće, a nemaju niti neki preduvjet da bi bile primijenjene. Dakle, sada svi (ali to smo mogli i ranije) možemo odlučiti želimo li neku od ovih normi primijeniti , već prema svojim scenarijima i potrebama. Naravno, neke odluke će biti teže nego neke druge, pogotovo kada se radi o scenarijima koje podržava država (zanimljiv splet riječi :)). Razne države imaju različite pristupe a o nekima koji su pametni već sam razglabao ovdje.

Dakle, pratimo pozorno što će se dogoditi. Microsoft je ovdje jasan - podržavamo sve otvorene norme. Nedavno me upita kolega: a što je to za Microsoft "otvoreno"? Dajem link s više informacija i naravno, nadam se konstruktivnoj diskusiji i komentarima.

Slučaj od jučer: na jednom zanimljivom portalu određene udruge koja promovira određeni operacijski sustav (zovimo ga, Linux ;) ), čitam jedan od zadnjih postova kojeg prenosim djelomično (evo i linka):

"Kako je svojedobno izvjestio Computerworld, Nizozemska, Koreja i Južnoafrička republika odlučile su prihvatiti ODF kao standard razmjene podataka u državnoj upravi. Ovih dana Nizozemska pokreće svoj akcijski plan, po kojem bi sva tijela uprave trebala do kraja 2008. godine prijeći na ODF standard. "

Kako po prirodi nisam lijen, a i zanima me ovo područje, kliknem na link, otvorim dokument, kad tamo… nisi spomena ovoga što piše gore. Nasuprot tome, piše slijedeće (str 15):

"The Cabinet will start the introduction of ODF as the format for reading, writing, exchange, publication and receipt of documents internally and with subsidiary government bodies and citizens and businesses. As such, the Netherlands remains in step with international developments.Denmark and Belgium (international leaders) have also chosen to introduce ODF for governmental applications. ODF is therefore currently available alongside and in addition to other, already-used, file formats (such as DOC and PDF) and any new future open standards."

Znam da ne trebam prevoditi, ali ipak: ODF se uvodi kako dodatni standard za dokumente uz već postojeće, kao što su DOC ili PDF. Ponavljam, dodatni a ne kao isključivi standard, ili kao što je to lijepo sročeno, ne "prelazi na ODF standard".

Naravno da je tako - bilo kakva isključivost bila bi protivna zakonima EU, primarno s stanovišta konkurentnosti. Države (tako i Nizozemska) uvode mogućnost izbora, ovisno o scenarijima i mogućnostima. Države temeljito provjeravaju što se može a što ne s novim modelima (pogledajte recimo Appendix A u istom dokumentu).

Kod nas… valjda je i dalje dovoljno tumačiti kako nam odgovara i upućivati na izvore koje nismo niti pročitali, vjerujući da su kod nas umrle vještine čitanja, razmišljanja, prihvaćanja i zaključivanja. Ali eto, smo gdje smo i tu živimo :) 

Kako mnogi ne vjeruju da se Microsoft ozbiljno posvetio interoperabilnosti, samo nekoliko vijesti koje su se pojavile ovaj tjedan. Kako bi pisanje postova za svaku od njih bio ozbiljan zadatak, samo kratke napomene i linkovi:

Objavljena beta Internet Explorer 8 verzije s naglaskom na interoperabilnost
Dugo očekivana verzija Internet Explorera 8 počela je upoznavati svoje korisnike  - na MIXu je objavljena beta 1 koja je već prošla inicijalna testiranja, podržava CSS v2.1 standard za layout rendering, podržavati će HTML v5, prošla je ACID2 test itd, itd. Dovoljno za beta 1. Beta 1 je fokusirana na security people, tako da ne očekujete neke veće promjene u korisničkom sučelju.
Eweek: http://www.eweek.com/c/a/Enterprise-Apps/Microsoft-Hopes-IE-8-Will-East-Doubts-About-its-Interop-Commitment/
Internet Explorer 8 beta 1 download: http://www.microsoft.com/windows/products/winfamily/ie/ie8/readiness/Install.htm

Microsoft na MIX konferenciji objavio svoj Internet bazu - SQL Server Data Services
Ako ste se pitali što je to CloudDB ili Sitka u zadnjih godinu dana - danas je to objavljeno kao SQL Server Data Services beta. Jest da se zove SQL Server ali s time ima vrlo malo veze - radi se o bazi podataka "u oblaku" koji korisnicima donosi prostor za pohranu i mogućnosti uporabe a bez potrebe da se investira u vlastitu storage infrastrukturu. Stvar je dovoljno bitna u s+s svijetu, da ću morati pisati poseban post.
Networkworld: http://www.networkworld.com/news/2008/030508-microsoft-database-online-services.html
Microsoft: http://www.microsoft.com/sql/dataservices/default.mspx

Microsoft radi s Eclipse Foundation / Apache Software Foundation
…  ekipom kako bi se poboljšala interoperabilnost razvojnog alata i platforme. Dio je to ukupnog zaokreta prema interoperabilnosti, a zanimljivo je da će Microsoft imati keynote na slijedećoj EclipseCon konferenciji.
Eweek: http://www.eweek.com/c/a/Application-Development/Microsoft-Working-with-Eclipse/

Document Interoperability Initiative… by Microsoft
Kao daljnji korak u razumijevanju i razmjeni formata, Microsoft uspostavlja lab kako bi bolje razumio probleme u razmjeni podataka / formata dokumenata, uključujući onaj koji je danas svima najzanimljiviji a to je razmjena između Open XML / Microsoft i ODF / Sun Microsystems formata.
RedmondMag: http://redmondmag.com/news/article.asp?EditorialsID=9623

Apple iPhone 2.0 voli Microsoft Active Sync ali ne i Blackberry…
Inače znakovito je da će, barem prema najavi, iPhone 2.0 donijeti podršku za Active Sync, ali ne i za BlackBerry (tnx DejanD): 
 § Službeno priopćenje Apple-a: http://www.apple.com/pr/library/2008/03/06iphone.html
 § Microsoft službena izjava: http://www.microsoft.com/presspass/features/2008/mar08/03-06EASqa.mspx
 § Exchange team blog: http://msexchangeteam.com/archive/2008/03/06/448367.aspx
Prevedimo to sa: Apple uvodi podršku za Microsoft Exchange Server.

Google nadogradio svoj Calendar kako bi se sinkronizirao s Microsoft Outlookom
Vjerojatno razumjevši da to tržište traži…  Barem s obzirom koliko je vani korisnika Microsoft Outlook-a.  Sada se (nakon što downloadate aplikaciju) Outlook sinkronizira s Google Calendarom automatski.
Jednostavnija verzija je valjda da imate Microsoft Mobile uređaj :).
Eweek: http://www.eweek.com/c/a/Enterprise-Apps/Now-Synching-Google-Calendar-and-Microsoft-Outlook/

DODATAK 13.3. Microsoft i SUN Microsystems kreiraju Interop Lab

Umjesto da se odmah dohvatim upravo završenog Ballot Resolution Meetinga (vezanog uz ISO/IEC 29500, popularno u narodu zvanog Open XML), moram se osvrnuti na raznorazne likove koji toliko srčano zastupaju određene teorije rješenja da je upravo nevjerojatno koliko brzo pretaču praksu u teoriju iz koje, opet, prepoznaju praksu.

Ponekad se pitam je li ostalo želje za samospoznajom, sintezom i analizom broja podataka koji se pojavljuju dok istražujete određenu temu. Ili je dovoljno pronaći tezu/teoriju na blogu/postu koja vam odgovara i jednostavno se povezati na nju i … presto, gotov sam s dokazivanjem. Kada bi ovako funkcionirala znanost… valjda bi svi prepisivali magistarske i to bi, eto, bilo proglašeno očekivanim pristupom koji rade svi, pa radimo i mi.

Da se vratim na prva 3 slova: BRM. Dakle, prošli tjedan u Genevi se skupila ekipa koja je, očekivano, raspravljala o predloženim izmjenama na ECMA prijedlog ISO/IEC  29500 standarda, i bez obzira na ekipu koja se u blizini nacrtala kako bi napravila gužvu, 5 dana se radilo bez prestanka i raspravljalo o predloženim komentarima.

Kakvi su rezultati? Naravno, ovisi o tome koje blogove čitate. MS ekipa uglavnom stvari vidi pozitivno, a OSS ekipa negativno (prijevod: MS ekipa vidi znatno poboljšanje standarda, a OSS ekipa vidi propast BRM procesa u smislu: ISO/IEC 29500 neće biti usvojen). Naravno, svako ima pravo na svoje mišljenje, i tek će slijedećih 30 dana pokazati tko je bio u pravu, no ono što me zabavlja je kako ekipa u foteljama širom svijeta zna što se dogodilo bolje no ljudi koji su sastanku prisustvovali.

Na primjer, ekipa se uhvatila posta određenog Andy Updegrovea (inače, pravnik u OASIS grupaciji koja podržava ODF standard, pa je time njegovo mišljenje jasno), koji, iako nije bio niti blizu BRM sastanka, donosi nevjerojatne matematike i zaključke glede toga što se tamo dogodilo. Ali, ovo je otvoren medij, svi imaju pravo na svoje mišljenje. No zanimljivo je da se na njegov post osvrnuo i Alex Brown, convener (voditelj) BRM sastanka. Prenosim njegov komentar na dotični post:

"I'm won't be composing a blog entry on the BRM for a bit, but I wil point out that your article contains surprising inaccuracies about what the subject of the vote was, how it worked, and what the governing rules were. A health warning is in order."

Dakle, na osnovu pogrešnih i netočnih informacija napravio se cijeli jedan mali/veliki spin-off pod naslovom: "OOXML nije prošao BRM". A skoro da sam njegov blog stavio u Favorites :). Moje razumijevanje je slijedeće: BRM sastanak služi (uvijek) poboljšanju predložene specifikacije, a ne tome da se glasa ZA ili PROTIV. Cilj sastanka je imati usuglašenu specifikaciju s kojom se ide dalje u eventualnu promjenu glasa (i o toj specifikaciji se glasovalo, a ne o tome da li se ili ne podržava ISO/IEC 29500 u novoj formi). Pročitajte ISO proces 101.

Microsoft strana je, naravno, prilično pozitivna: evo komentara nekih ljudi koji su prisustvovali BRM sastanku: Brian Jones (MS glas u ECMA tehničkom odboru), Doug Mahugh i Jason Matusov (također na BRM sastanku). Da li su (pre)optimistični?

Ne propustite niti kontra stranu - dobre postove (ima ih) donose Yoon Kit Young (član delegacije Malezije) ili Tim Bray (Sun Microsystems, član kanadske delegacije). Ono što se između ostalog formulira je da treba raditi i na ISO/IEC procesima (PAS/FastTrack) koji jednostavno nisu spremi za ovakav pristup i zanimanje zemalja - premalo vremena, nedostatne procedure.

Jedno od pametnijih neutralnih mišljenja daje Rick Jelliffe, bloger na O'Rilley webu i član australske BRM delegacije - čovjek je umjereno pozitivan ali i jasnog pogleda na nedavne događaje. Tu je i Jesper Lund Stockholm, danski glas koji donosi dobar komentar:

"Within minutes of after Friday 29th of February at 17:00 rumors started to flow that “The BRM failed” or “ISO failed”. I honestly disagree to this. We were facing an impossible task but we dealt with it according to the purpose of the BRM: To change and improve the DIS. There is really nothing more to say about it. Now the national bodies can sit down and look at the result of the BRM and see if the DIS is now in a position to be approved. That process has always been aside to the BRM itself and whatever was voted on and how the votes were distributed is really not relevant in terms of approving the DIS. The DIS is now what it is and that is what is to be decided 29 days from now."

Zaključak: mišljenje izvucite sami, a ne čitajući jedan post i pametujući hiper brzinom. Uključite mozak, sjetite se što su vas učili u školi i dajte si vremena donijeti zaključke - pa makar oni bili drugačiji od onoga što vam tumače zvjezdoznanci i lokalni spravljači ljekovitih napitaka. 

03.03.2008 DODATAK: Jason Matusow je počeo prikupljati prve komentare nacionalnih tijela (NB) koje možete pročitati na njegovom blogu. Ako je išta bitno za uspjeh BRM-a onda je to mišljenje nacionalnih tijela. A ova prva se nekako razlikuju od Andy-jevih zaključaka.

Značajne stvari dogodile su se jučer za Microsoft i njegov odnos prema interoperabilnosti - napravljen je zanimljiv korak naprijed prema pojednostavljenju dijeljenja informacija. Na zahtjev tržišta, kroz poslovni segment ali i kao rezultat regulatornih odluka, Microsoft otvara svoje najznačajnije proizvode kao što su Microsoft Vista, .NET Framework, Windows Server 2008, SQL Server 2008, Office 2007, Exchange 2007 itd. i to vrijedi za sadašnje i sve buduće verzije proizvoda.

Pojednostavljeno, Microsoft će otvoriti sve tehničke informacije, uključivo API specifikacije i protokole koje Microsoft koristi za povezivanje s gore navedenim proizvodima i to za sve zainteresirane stranke.  Isto tako, Microsoft će dati listu postojećih patenata koji se odnose na pojedine navedene proizvode te njihove sadržaje  - koji postaju besplatni ako se koriste u razvojne i nekomercijalne svrhe.

Microsoft također proširuje mogućnosti postojećih proizvoda kako bi dijeljenje informacija bilo što jednostavnije - na primjer, omogućiti će se implementacija ODF podrške u Microsoft Wordu, Excelu i Powerpointu - tako da će "Save As … ODF" postati dio standardnog izbornika u programu. I ne samo ODF, nego na primjer i UOF (kineska otvorena specifikacija), Daisy (otvorena specifikacija za osobe s posebnim potrebama) i slično. Bilo koji od ovih formata može postati pretpostavljeni (default) odabir prilikom snimanja.

Ima tu još najava i možete ih pročitati na ovom linku.

P.S. Naravno, dolaze razni komentari vezani uz ovo, lista stranih i domaćih u prilogu :)

InfoWorld:  Update: Microsoft makes boldest move yet embracing open source

Kao što sam već najavio u prethodno objavljenom postu, Microsoft je 15.02. objavio specifikacije binarnih formata svojih prethodnih verzija Office proizvoda. Možete ih pronaći na slijedećim vezama i u slijedećim formatima:

Word 97-2007 Binary File Format (.doc) Specification 
PowerPoint 97-2007 Binary File Format (.ppt) Specification
Excel 97-2007 Binary File Format (.xls) Specification 
Office Drawing 97-2007 Binary Format Specification  

Sve objavljene specifikacije ujedno su pokrivene Open Specification Promise licencom, dakle, javno su dostupne i mogu se koristiti bez ikakvog ograničenja u licencnom ili patentnom ili bilo kojem drugom smislu.

Zanimljivo, ne samo da su objavljene specifikacije, nego je i pokrenut projekt na sourceforge.net-u koji pokazuje kako ih koristiti, kreirajući pri tome konverter iz tih specifikacija u novi Office 2007 format. 

Ovo je samo jedan od koraka koji ukazuju na to da Microsoft stvarno otvara svoje specifikacije i omogućuje drugim proizvođačima jednostavnu integraciju i uporabu. Novi Office 2007 već posjeduje otvorenu specifikaciju formata (Open XML) no to je već znana stvar.

Zanimljivo je kako ova priča oko Open XML standardizacije sve više poprima tragikomičan element: jedan od pristupa koje sam uočio nedavno dolazi iz Open Forum Europe organizacije - organizacija konferencije koja se bavi nečim vezano uz OSS , gotovo za vratom delegatima BRM sastanka (čitaj dalje).

Dakle,svi smo upoznati da se u Genevi, 25.02. održava Ballot Resolution Meeting gdje ECMA prezentira predložene promjene na Open XML standard, a već prema komentarima koje su uputila nacionalna tijela za standardizaciju. Agenda je jasna: ako je ECMA napravila dobar posao, postoji mogućnost da pojedine članice potvrde Open XML kao standard te postoji mogućnost, ako Open XML skupi dovoljan broj pozitivnih promjena, da se Open XML prihvati kao međunarodni ISO/IEC standard (članice će imati 30 dana nakon završetka sastanka da se izjasne o eventualnoj promjeni).

No, zašto bi sve bilo jednostavno kad može komplicirano:  u ISTO VRIJEME i na ISTOM MJESTU (International Conference Center Geneva), Open Forum Europe organizira sastanak / konferenciju svojih članova vezano uz … standarde? formate dokumenata? intelektualno vlasništvo? s namjerom da nacionalnim tijelima sjedne za vrat i objasni im što je za njih najbolje, a što nije. Zanimljivo je čitati njihove izvode iz programa konferencije:

"Many of our conference participants have indicated they are attending the ISO Ballot Resolution Meeting on OOXML. This BRM is conveniently organized at the same conference venue. Following  their request to benefit as much as possible  from our highly topical programme, we have minimized overlaps with BRM schedules."

"Attending the OFE Programme will be numerous experts in standards development, XML file formats, Intellectual Property rights and other related topics, who have indicated they are happy to meet on a one-to-one basis".

I mali izvod iz programa konferencije:

"7:30 – 8:45 Working breakfast session and introductory comments, (international delegates from the
OOXML Ballot Resolution Meeting are invited to attend)"

Da budem iskren, mislim da je ovo sasvim u redu - ako to nazovemo lobiranjem, što je normalna pojava u ovakvim procesima onda tu ne mogu ništa prigovoriti. Ali napraviti pritisak na BRM delegate tijekom njihove konferencije, prilično je zanimljiva pojava.

Čemu ovo? Možda zato što prve naznake daju za naslutiti da je dobar dio zemalja zadovoljan s promjenama. Na primjer, Češka je inicijalno glasala "No with Comments", s 75 komentara. Napravili su inicijalnu analizu odgovora koju možete pronaći ovdje i izgleda da su zadovoljni s njima. Vjerojatnost promjene na pozitivni glas je vrlo izvjesna - što naravno neke ljude (organizacije) čini vrlo nervoznima. A zapravo se radi o normalnom koraku procesa usvajanja ISO/IEC standarda.

Ovo je toliko zanimljivo da mi se čak neda niti prevoditi. Nevjerojatno je kamo nas vodi želja da se druga strana prikaže u što lošijem svjetlu, a da ne pominjem kako se olako koriste nereferentni blogovi, nerazumijevanje teksta i riječi. Mislim da je jednostavno za razumijeti i ima svoju poruku.

Prije dva tjedna jedan od postova na NOOXML.ORG navodi listu patenata koje drži jedan od MS djelatnika (Brian Jones) i povezuje ih s OpenXML-om:

http://www.noooxml.org/forum/t-35323/microsoft-patents-by-brian-jones

RedHat ekipa potom ih kopira i objavljuje na blogu te navodi kako su ovo patenti na koje Microsoft polaže prava i koji su predani tijekom ISO standardizacije:

http://harishpillay.livejournal.com/77065.html

Potom taj isto NOOOXML.ORG referencira taj post i navodi kako je to sada lista patenata koji pokrivaju OOXML.

http://www.noooxml.org/forum/t-39421/the-list-of-microsoft-s-us-software-patents-covering-ooxml

I tako proča kruži - čisti rountripping koji ne navodi osnovnu stvar - a to je da je Microsoft eksplicitnoviše puta izjavio da su implementatori Open XML specifikacije osobođeni bilo kakvog polaganja prava na patente od strane Microsofta. Nadovezujem se na prošli blog. Dajmo malo razuma.

P.S. Microsoft se odrekao svih patentnih zahtjeva vezanih uz Open XML specifikaciju. Priložio je to kao izjavu ECMA organizaciji. Priložio je to i kroz izjave koje je podnio ISO organizaciji. I naravno definirao je Open Specification Promise koji to isto govori. Ali ne, ekipa ne čita, tako da ja to moram napisati 128 put.

Dobar blog post  na ovu temu ima Jason Matusow (MSFT).

Nedavno sam održao press događanje u Microsoftu Hrvatska pod nazivom Doručak@Microsoft: OpenXML. Iako je više brunch pa i ručak, zadržali smo se sva dobra sata razgovarajući o Open XML specifikaciji, namjerama Microsofta u standardizaciji, procesu normizacije, posljedicama određenih odluka te naravno pitanjima zdrave pameti vezanih uz navedenu temu.

Posebno mi je bilo interesantan komentar novinara da se zapravo o ovim stvarima vrlo malo zna: uglavnom se sve percipira kao bitka dva klana različitih mišljenja: ODF vs. OpenXML. Pri tome se kao bitan element u odlučivanju uzima gotovo samo jedna činjenica: ideologija besplatnog. Uporaba riječi "open", "otvoreno", "otvorena specifikacija" itd. toliko se zalijepila uz Open Document Format i slične OSS tvorevine da izgleda gotovo kao blasfemija uporabiti riječ "otvoreno" uz bilo što što podržava Microsoft. Ali dobro... dug je put :)

Tema interoperabilnosti i pitanje podatkovnog formata dokumenata trenutno su dvije glavne inicijative  u kojima sudjeluje Microsoft. Pitanje podatkovnog formata dokumenata glavna je aktivnost koja se odvija u okviru teme interoperabilnosti: Microsoft sudjeluje u kreiranju kvalitetne politike kako na globalnom tako i na lokalnom nivou.

Microsoft u okviru međunarodnih tijela za normizaciju (ECMA i ISO/IEC) sudjeluje u definiranju politika i normi podatkovnog formata, trenutno normizirajući Open XML - ECMA 376 specifikaciju koju koristi niz aplikativnih rješenja raznih proizvođača, ali i sve ostale otvorene formate zasnovane na XML formatu, koji omogućava jednostavno upravljanje podacima i prijenos istih u druge potrebne formate.

Microsoft temeljno razumije da tržištu treba više formata - otvorenih normi koje podržavaju različite scenarije zapisivanja podataka. Neki formati - norme su otvorenog tipa i koriste se za zapisivanje i rad na podacima koji se mijenjaju tijekom vremena (Open XML, ODF, TXT, HTML…). Neki formati se koriste za trajno arhiviranje podataka koji se više ne mijenjaju (PDF). Neki formati koriste se za opisivanje podataka, odnosno tvore metapodatke o podacima - izrazito korisno za razumijevanje podataka koje posjedujete.

Dakle, ako se pitate koje su želje Microsofta, to je vrlo jednostavno napisati: mogućnost odabira, jer "one size does not fit all". Nebrojeni su scenariji koji zahtijevaju različite pristupe. Nebrojeni su problemi bilo kakvih naglih idejno - emocionalnih pristupa. Potrebno je sjesti za stol i profesionalno razgovarati: koji formati podržavaju kakve scenarije. Potrebno je donijeti politiku koja će definirati uporabe određenih podatkovnih formata. Potrebno je … puno toga. Osobno, moje mišljenje je da je najbolji pristup napravila država Massachusets, o čemu sam već pisao.

Jedna od trenutno najzanimljivijh stvari vezanih uz OOXML je tvrdnja pojedinaca kako će datoteke spremljene u Microsoft Office 2007 formatu dokumenata biti vjerojatno nečitljive nakon što ECMA/ISO usvoje promjene  koje će ECMA predložiti na Ballot Resolution Meetingu, te da je i dalje pametnije koristiti stare binarne formate.

Halo?

Prvo krenimo od generičke stvari koja se zove XML. Dakle po Wikipediji, iako nam to ne treba, ali eto: "...Its primary purpose is to facilitate the sharing of structured data across different information systems, particularly via the Internet…". Dakle, XML je STVOREN kako bi se podaci lako razmjenjivali između različitih formata. Cijeli niz B2B riješenja temelji se na razmjeni XML datoteka (dakle, gotovo bilo što na Microsoft BizTalk Server, SAP Netweaver, IBM Web Business Integration Server ,ORACLE/BEA štogod… ) a da ne govorim o grugim primjenama. Formati i jesu otvoreni, definirani po XML specifikaciji, kako bi ovo sve funkcioniralo. Open XML datoteku mogu otvoriti i Notepadom ako treba (iako će struktura izgledati prilično čudna :)). Nečitljive?

Drugo, već danas postoje konverteri za prebacivanje datoteka. Bilo kao dodaci kliljentskim aplikacijama, bilo kao online servisi (kao što je zamzar.com). Prebaciti nešto iz OpenXML formata jednostavno je kao koristiti Save As… opciju. Ne kažem da će vam ikada trebati, ali ako zatreba, ISV partneri Microsofta sigurno će kreirati niz rješenja koji popunjavaju potrebe korisnika - zamzar je upravo jedno od takvih rješenja.  

Treće, opet ne razlikujemo specifikaciju i implementaciju. Specifikacija može imati razne verzije - sjetimo se samo web servisa - koji opet može imati razna sučelja i samo je pitanje ugovora (contract) koja verzija će se koristiti. Microsoft Office 2007 će bez problema otvarati sve verzije dokumenata po bilo kojoj specifikaciji, implementacija to mora riješiti.

Upravo mi pade na pamet… trenutno se radi na specu ODF 1.2. Kako će Open Office otvoriti dokumente koji su rađeni po specifikaciji 1.0? Da ne govorim 1.1? Preporučam ne spremati dokumente u 1.0 kada se nije završila niti 1.2 specifikacija. A sigurno će se jednog dana pojaviti i specifikacija 2.0 za koju nitko ne zna kako će stvarno izgledati (naravno, malo ironije ne škodi).

Najbolji mi je jedan komentar na Suttorov članak (prenosim veći dio):


"It took me a while to recover from the shock of realizing that for decades the world has misunderstood the value of standardized markup. However after accepting the safety of binary formats and the dangers of XML, I am now wondering whether it is safe to continue using HTML. I heard it was changing and since it is sort of like XML, is it just as dangerous?"

Zgodno.

Mada zvuči bombastično, Google je zapravo napravio preview XLSX (nisam probao ostale) dokumenata na svojim pretraživačkim stranicama, odnosno, na osnovu specifikacije (!) je napravio pregled Excel 2007 dokumenta - jasno je svakom developeru da je to zapravo ispis XML dokumenta, što je trivijalno, ali zato i postoje otvoreni XML formati zapisa.

Na primjer, pronađete XLSX dokument te kliknete na "Prikaži kao HTML"...



I ispiše se sadržaj dokumenta, prilično vjerno originalnom formatu...



Trivijalno, efektno, upotrebljivo. Da zaključim: Google je jedan od implementatora Open XML specifikacije. Kao i hrpa ostalih.

... OSP ili Open Specification Promise. Da prevedem, Microsoft je odlučio otvoreno objaviti specifikacije svojih binarnih formata (.doc, .xls, .ppt) - dakle verzija prije one temeljene na Open XML specifikaciji. Do sada ovaj tip informacije je bio dostupan samo na zahtjev (procedura, mail, potpisivanje ugovora), a nakon 15.02. cijele specifikacije ćete jednostavno moći downloadati s microsoft.com web sitea (točna lokacija uskoro).

No puno zanimljivija je činjenica da MS paralelno planira investirati u razvoj open source rješenja na SourceForgeu koji će kreirati alate i vodiče za bulk (masovno) prebacivanje dokumenata iz binarnih formata u novi ECMA 376 - Open XML format. Pojednostavljeno, umjesto da svoje stare dokumente otvarate jedan po jedan i spremate u novi format (ili ih jednostavno ostavite u starim), sada će alat to napraviti za vas. A vi lijepo sjedite i gledate Otvoreno...

Primjetimo da ovim Microsoft u potpunosti otvara svoje formate i sadašnje (Open XML, implementiran u MS Office 2007 izdanju) ali i prošle (sve starije verzije) te značajno pojednostavljuje upravljanje dokumentima. Kako korisnicima tako i partnerima ali i konkurenciji koja možda značajno bolje integrirati svoje alate i nove/stare formate zapisa.

Više o tome na dva referentna bloga: Brian Jones – http://blogs.msdn.com/brian_jones/archive/2008/01/16/mapping-documents-in-the-binary-format-doc-xls-ppt-to-the-open-xml-format.aspx te Gray Knowlton http://blogs.technet.com/gray_knowlton/default.aspx

Mjesec i nešto dana do Ballot-a u Genevi, točno na predviđeni datum, ECMA je završila odgovore na komentare nacionalnih tijela vezanih uz prijedlog prihvaćanja Open XMLa kao ISO norme. Rekao bih da je veliki posao odrađen: odgovoreno je na 100% svih komentara (kao što piše u naslovu: 3.522).

Zahvaljujući ISO pravilima, tek očekujemo cjelokupan tekst komentara, a do tada pročitajte objavu na ECMA stranicama (ECMA kao predlagatelj radi na ovom procesu). Primjetio sam da je prihvaćeno dosta postojećih normi i uklonjeni dijelovi koji su bili u konfliktu s istima, te prošireni dijelovi specifikacije gdje su uočeni problemi ili nepravilnosti. Ovako napamet, čini mi se dosta konstruktivno od strane ECMA-e i Microsofta. Ali sačekati ćemo BRM, i vidjeti što kažu zemlje koje su uputile komentare. Moje malo dodatno pitanje jest: je li sad ovo "najstandardnija" od svih specifikacija? Nakon tolikog truda vezanog uz komentare, prijave i odgovore, čini mi se da su zbilja pošteno "istresli" specifikaciju i riješili brojne nedoumice. Vrijeme će, kao i uvijek, pokazati stanje stvari.

Očekujte više informacija do BRM-a, ali stvarnu debatu u tjednu 25-29.02. kada je sam Ballot Resolution Meeting.

Kao prilično svježe razmišljanje u ovoj nadasve političkoj bitci formata pojavio se Research Review koji je predočila javnosti konzultantska kuća "Burton Group".  Kako priča o formatima ne jenjava, nego se, naprotiv, povećava dolaskom famoznog Ballot Resolution Meetinga u Genevi krajem veljače - zanimljivo je pročitati mišljenje jedne od većih kuća koja ne samo da je uspjela predočiti priču o dva formata na svima razumljiv način, nego je možda među prvima napravila jaku analizu oba formata gledajući iznad političkog utjecaja standardizacije i usvajanja oba formata kroz ISO.

Ukratko, što kaže izvješće:

Prvo, daje se mišljenje zašto bi trebali postojati višestruki formati dokumenata, razumijevajući da su ODF i Open XML razvijeni imajući različite prioritete i obilježja koja utječu na dizajn i prema tome, nisu "zamjenjiva".

Drugo, autori Open XML opisuju kao "značajno više izražajan i više aplikacijski orijentiran" nego ODF, pominjući podršku za korisnički definirane sheme (custom shemas) te potpunu vjernost starih dokumenata u novom formatu - predviđajući da će zahvaljujući funkcionalnosti i jakom ekosustavu - Open XML biti uspješniji od ODF-a.

Treće, prihvaćanje Open XMLa biti će značajnije i lakše zahvaljujući ekosustavu Microsoft Office aplikacija. Nasuprot tome, ODF evolucija će biti "sporija i složenija" uglavnom zbog vlasništva kompanije SUN nad Open Office aplikacijom, koja je primarna implementacija ODF-a na tržištu.

Četvrto, istraživanje ODF-a vodi autore ka zaključku da je ODF "nedovoljan za stvarne enterprise zahtjeve" i njegova će uporaba biti ograničena na scenarije gdje nema složenog modeliranja dokumenata ili potreba za potpunom vjernošću starih Microsoft Office dokumenata.

Peto, preporuka Burton Grupe je razumijeti mogućnosti Open XML specifikacije te koristiti ODF "više kao izuzetak nego kao pretpostavku (default)".

Cijeli dokument na 40 stranica možete pronaći na adresi
http://www.burtongroup.com/Guest/Ccs/WhatsUpDoc.aspx. 

Za one koji su uključeni u globalnu ali i lokalnu problematiku ODF/OOXML rekao bih da je ovo obavezno čitanje - ako ništa drugo barem da razumiju što zastupa druga strana (čitaj Microsoft). Tvrdim, zaboravite politiku i ideologiju - potrebno je razumijeti koje su prednosti i mane pojedinog formata te biti otvoren prema svim opcijama - a koje to jesu već sam pisao u prethodnim postovima. Tag: Open XML.

(dodatak 14.01.2008: ako vas zanima što dodatno ima za reći jedan od autora izvješća, pogledajte njegov blog. Započetak, potvrđuje da ga nitko ne sponzorira :)).

Čitam i zadnji post Radoslava Dejanovića, vezanog uz to tko će kontrolirati OOXML kada postane normom i priznajem da sam malo zbunjen, opet miješamo kruške i … beton. Dakle, ne mogu komentirati što već Rob Weir "misli" o tome što je navodno Microsoft predložio ECMA i ISO TC odborima glede upravljanja normom, ali me čudi da se uopće očekuje nešto totalno različito. Pa tko upravlja ODF specifikacijom (dakle, normom)? Tko ju ispravlja, nadograđuje i radi nove verzije? OASIS naravno, a ne ISO! OASIS kao tijelo koje je i poslalo ODF specifikaciju na normizaciju u potpunosti upravlja specifikacijom i predlaže razne verzije na normizaciju (tako je u među vremenu verzija 1.1 usvojena kao OASIS standard a pretpostavljam da će verzija 1.2, koja sadrži znakovitije izmjene, biti poslana na ISO za usvajanje kao nova verzija norme). Ne radi to ISO ili neki od njegovih komiteta, to jednostavno nije njegova funkcija.

No, ima li ISO kontrolu nad normom? Naravno, jer OASIS može promjeniti što god hoće, ali ako ga ISO ne certificira kao normu (recimo, novu u verziji 1.2 ili nekoj drugoj) onda nema više norme u novoj verziji. I točka. Kontrola norme ili standarda je potpuna.

Isto je i sa OOXML specifikacijom - ako će tko upravljati istom, onda je to ECMA te njeni pripadni članovi. Ako netko hoće utjecati na to kako izgleda ODF spec, neka se učlani u OASIS. (btw: ODF je predložio Sun, jedan od članova OASISa - nije ODF nastao kao zajednički predani rad svih članica OASISa. Sun dapače ima vrlo čvrstu kontrolu nad specifikacijom (2)). Vidi sličnosti s Microsoft/OOXML/ECMA pretpostavkama?! Ako netko hoće utjecati na to kako izgleda OOXML spec, neka se učlani u ECMA. Microsoft je jedan od članova ECMA, upravo kao i IBM, Adobe, Ericsson, HP, Intel, Lexmark, Philips, Panasonic, Sony… OASIS opet ima svoje članove. Weir prilično "fula fudbal" i piše o tome kako ISO nema kontrolu jer MS/ECMA mogu upravljati specifikacijom. Točno, ali onda nema ni standarda / norme i onda je Microsoft opet na početku ili - nigdje. Ili, stvarno, možemo podržati kreiranje WG4 pododbora koji će biti osnovan kako bi upravljao OBIJEMA specifikacijama (što jest i navedeno na Weirovim stranicama) - ODF je danas standard van kontrole ISO organizacije.


Dakle, demokracija je na djelu, ako netko hoće utjecati, neka se učlani. Inače se svi bave politikom i svi su vrhunski političari a kad treba biti dio odlučivanja, onda ne samo da nisu članovi stranke, nego niti ne izađu na izbore. Iako postoji podudarnost, ne pričam ovdje o hrvatskom političko - demokrativnom miljeu :). 

(1) uz dužno poštovanje Šlepu, crtanom liku iz crtića Auti. 
(2) Sun se svojski potrudio zadržati kontrolu nad ODF standardom.
Sunova "covenant not to sue" izjava sadrži zanimljive dijelove i ograničen je samo na one verzije specifikacije u kojima Sun sudjeluje: "any subsequent version thereof ("OpenDocument Implementation") in which development Sun participates to the point of incurring an obligation". Dakle, ako Sun sudjeluje u izradi verzije specifikacije, sve OK. Ako ne, onda vas može tužiti jer se eventualni razvoj specifikacije može kositi s Sunovim patentima. Ponavljam, ovdje nije riječ o Msu, nego o neredu koji postoji unutar OASISove produkcije ODF standarda. Check: http://www.oasis-open.org/committees/office/ipr.php .

Izgleda da sam našao još jednog sugovornika s one strane ograde :). Pročitao sam zadnji post Senka Rašića vezanog uz OOXML i ODF i moram reći - gotovo se u potpunosti slažem s njegovim stavom. Čak ga i dijelim. Cijela priča je komplicirana i povuklo se previše pogrešnih poteza s obije strane i uplele su se korporativne politike najgore vrste. Ipak osvrnut ću se na dvije stvari:

Prvo, previše miješamo normu i implementaciju. Norme su, recimo, ODF (ISO 26300) i OOXML (to be ISO 29500). Implementacije su Open Office, Koffice, Microsoft Office itd. No implementacija standarda ne znači samo implementirati specifikaciju unutar aplikacije za obradu teksta (kao što su navedene). Implemenacija standarda znači svaku uporabu specifikacije i implementacije rješenja (ma što ono bilo) koristeći spec. Tako je, na primjer, implementacija OOXMLa i Apple iPhone podrška za OOXML dokumente, i Gnumeric i OpenOffice Novell Edition … pa čak i mogućnost da kreira i učitava OOXML XLSX datoteke u GemBox.Spreadsheet proizvodu tvrtke GemBox Software koja se nalazi na Vrbanima u Zagrebu. Sve su to, dakle, implementacije i govore o tome da li se nešto sa specifikacijom može napraviti ili ne. Djelomična lista aplilkacija nalazi se na OpenXMLCommunity siteu (odnedavno i na hrvatskom). 

Drugo, pojavila se lista što bi MS trebao napraviti. OK, što bi ECMA trebala napraviti (prenešeno sa Senkovog bloga):

Specificirati cijeli standard. Ukoliko nezavisni promatrači upozore da je nešto ostalo nespecificirano, odmah objaviti i taj dio (greške se događaju, bitno ih je ispraviti).

Uvjeriti ostatak svijeta da možebitni patenti neće biti upotrebljeni protiv ljudi koji implementiraju podršku ili koriste 3rd party alate koji rade s dokumentima. Koliko vidim (na NoOOXML stranicama), nekakvo uvjeravanje postoji, ali je toliko šupljikavo da mu nitko ne vjeruje.
 
Objaviti izvorni kod za import/export filtere pod otvorenom licencom kompatibilnom sa Apache/BSD/GPL/MIT licencama, ili još bolje Public Domainom. Nema boljeg načina nego osigurati da svi odmah prihvate standard :-) A Microsoft u načelu nije apriori protiv otvorenog koda, čak neke stvari i izdaje pod certificiranim open source licencama, i time se hvali. Dakle, ova točka ne mora biti toliko kontroverzna koliko se čini na prvi pogled.

Ja bih dodao slijedeće (po tim točkama):

Slažem se. Upravo je to dio procesa koji je trenutno u tijeku, a to je ispravljanje i nadopunjivanje norme prije Ballot Resolution Meetinga (BRM), tijekom veljače slijedeće godine. Kao što su već mnogi napomenuli, prilično je primjedbi, pa ako ih ECMA ispravi, super, ako ne, ništa od norme. Barem ne kroz Fast Track proces.

Slažem se. Isto tako vjerujem da se Microsoftu ne vjeruje :) nakon cijelog niza gafova u svom postojanju, ali i Microsoft negdje treba početi. Ako mu vjeruju velike kompanije koje ulažu prilično novaca u iskorištavanje standarda, onda mislim da tu ima nečega. Ali, vrijeme će pokazati, kao i uvijek, stanje stvari.

Slažem se, ali tu nisam baš stručnjak. Čini mi se da filtere rade druge kompanije, nešto valjda podržava i Microsoft, treba vidjeti tko što radi. Znam da je nešto radila i OSS zajednica putem OpenFoundationa, a valjda time garantiramo i otvorenost filtera . Ako je to dovoljno, super, ako nije, valjda će MS znati što treba napraviti.

Eto ovo su diskusije koje se mogu vrtjeti danima, pa ćemo valjda uz nešto dodataka iz naslova posta (a pristajem i na proširenje ponude :)), imati o čemu pričati tijekom pauza i predavanja na raznoraznim događanjima.

A možda da kreiramo otvoreni forum pa se sjednemo negdje na kavu i malo popričamo o tome? Jasno je da imamo donekle  različita stajališta ali ne znači da ih ne smijemo i javno razmijeniti.

Interoperabilnost je vruća tema ovih dana. Osim što je tema sama za sebe, promatra ju se kroz prizmu cijelog niza drugih proizvoda i pitanja - na primjer, pitanje interoperabilnosti formata dokumenata i slično. Jedna od interesantnih studija dolazi iz The Berkman Center for Internet & Society at Harvard Law School u suradnji s Research Center for Information Law, University of St. Gallen - pod nazivom “Breaking Down Digital Barriers:  When and How ICT Interoperability Drives Innovation”. Kako su mi inovacije, inovativnost i slično buduća tema doktorske dizertacije (ako budem siguran da nakon svih ovih izmjena oko polaganja ispita uopće do nje mogu i doći :)), tim više mi je zaokupila pažnju, pa mislim da je vrijedi podijeliti s općim čitateljstvom.

Koja su tri osnovna nalaza koje je objavilo ovo istraživanje?

Prvo, interoperabilnost ne znači istu stvar za sve u pojedinom kontekstu, niti postoji ista potreba za interoperabilnošću u određenoj situaciji. Na primjer, ako netko zahtjeva izrazito sigurnu programsku podršku, to može značajno utjecati na mogućnosti uspostavljanja potpune ili djelomične interoperabilnosti s drugim, manje isgurnim rješenjima.

Drugo, ne postoji "one-size-fits-all" metoda rješavanja problema interoperabilnosti koju možete nametnuti na tržištu (moža je dobar primjer upravo trenutna priča ODF/OOXML). Interoperabilnost se može ostvariti na više načina, poštujući raznolikosti i specifičnosti proizvoda. Odabir najbolje metode ovisi o kontekstu problema - recimo, da li organizacija kao priorite vidi inovaciju, jednostavnost uporabe, kompatibilnost, konkurentnost itd.

Treće, privatni sektor a ne država mora voditi brigu i napore oko interoperabilnost. Državni sektor ovdje je da bi pružio potporu - bilo kakav oblik preuzimanje inicijative može značajno utjecati na inovativnost, smanjenje mogućnosti izbora krajnjeg korisnika te smanjujući konkurentnost.

Moram priznati da se inače nerado upuštam u ovakvo ocjenjivanje, ali jednostavno mi je preočito nevjerojatno i upravo indikativno ono što se zadnjih mjeseca dana događa u ODF "taboru". Gotovo kao stranka pred izbore.

Pojednostavljeno rečeno: ekipa se raspada. Ili mi se to samo čini?

Prema zadnjim vijestima, iz ODF podrške istupa [valjda najznačajniji prominent iste] (18.11. pritisnut komentarima, prihvaćam da nije "valjda najznačajniji", nego "jedan od prominenata", ali eto...) - The OpenDocument Foundation. Prema njima, ODF ide u krivom smjeru, te u budućnosti OpenDocument Foundation prelazi na podršku drugom standardu - W3C Compound Document Format (CDF) specifikaciji. Pazi izjave:

In an interview with IDG News, Sam Hiser blamed the dissention on Sun: "All Sun cares about is its application. Sun never thought of the format as being more important than the application. Sun's position has always been that interoperability with Microsoft formats is outside the scope of ODF."
Meanwhile, Gary Edwards, founding member of the OpenDocument Foundation simply offered: “We can’t meet market requirements with OpenDocument. The truth is OpenDocument was never designed to meet market requirements.”  Edwards’ comments echo what folks have long said about ODF--that it's specific to OpenOffice, an open-source desktop application.

Upravo zbog toga što će moj eventualni komentar ovoga izazvati niz komentara određene (protivničke :)) ekipe, ja ću se suzdržati od istih. Ali pametnom je i više nego dovoljno da se nasmije.

No, osim činjenice da se događa ono što se događa, puno je interesantnije promotriti ovo u kontekstu opće navale proglašavanja ODF specifikacije kao nacionalne norme u cijelom nizu zemalja, uključivo i Hrvatsku. Naime, na svu silu se na brzinu pokušava progurati ODF v1.0 kao nacionalna HR-ISO norma i to kao preporučena (ne može biti obavezna) norma za državu, tvrtke a valjda i građane RH. Pri tome se ne uvažavaju neke bitne činjenice zdravog razuma koje bi itko tko pogleda oko sebe mogao jednostavno uvidjeti i razumijeti. Što me muči?

Jednostavno, norma nije "stabilna". Ne samo da se u međuvremenu izdala verzija 1.1 nego se i ozbiljno radi na verziji 1.2. a ako pogledate što se sve mijenja, jasno vam je što u verziji 1.0 nedostaje. Posebno me zabavlja činjenica da dio ljudi čeka izdavanje Service Pack izdanja za Microsoft proizvode govoreći "neka malo poprave ono što sigurno neće biti ok u verziji 1.0" a ovdje jurimo na usvajanje nečega što nije niti stabilna specifikacija. Da ne govorim o tome da praktično bilo koja implementacija ODF norme u ozbiljnijoj formi (recimo Open Office) uopće ne poštuje normu kao takvu nego ju žestoko nadograđuje stvarima kojima proizvođač (vendor) očekuje i treba.

Druga stvar je - treba li uvesti normu za koju se zapravo nezna što će u budućnosti biti s njom? Tko će je podržavati? Tko će ju nadograđivati i ispravljati? Nemojte se iznenaditi, to neće raditi ISO organizacija. Ona samo kontrolira normu, ali je ne mijenja ili nadograđuje jer to radi tržište, odnosno industrija kroz nove verzije i specifikacije. No, prema gore navedenom, teško je znati tko će to raditi ako ekipe budu ulazile i izlazile iz podrške za specifikaciju. Hoće li na kraju SUN ili IBM u potpunosti preuzeti održavanje specifikacije? Hoće li to tada biti daleko od - otvorene specifikacije?

Treća zanimljiva činjenica jest što je zapravo norma. Norma je prije svega industrijski konsenzus prihvaćen na tržištu. Da je ODF industrijski konsenzus, to se odmah slažem, zato i jest ISO norma. Ali da je prihvaćena na tržištu? Na primjer, treba li pod hitno ODF v1.0 postati HR-ISO standard? Po mom viđenju stanja u velikim i srednjim organizacijama (a vjerujte mi da ih znam dosta) Open Officea jednostavno - nema. Možete me zvati pristranim, ali u mojih n godina rada s tvrtkama (n > 10) NIKADA nisam vidio da neka tvrtka za svoje poslovanje ozbiljno koristi Open Office, ako ga uopće koristi, osim ako ga neki pojedinac u IT odjelu nije imao zbog znatiželje ili jednostavno pripada OSS svijetu. Da to pojednostavnim, ako potražite ODT dokumente koji su publicirani na Internet prostoru u Hrvatskoj (razglabao sam o tome ranije) naći ćete ih (brojkom i slovima) 33 - trideset i tri.

Dakle, mi uvodimo normu zbog toga što postoji 33 Open Office dokumenta na Internetu u Hrvata? I zato što (vjerojatno i ako) 0,02% tvrtki u Hrvatskoj koristi Open Office? Malo realnosti ovdje ne bi škodilo - a tu primarno mislim na vrijeme. Iako ne mislim da nam je potrebno više od sekunde da razumijemo što je stvarni industrijski (ma koja to industrija bila) standard za upravljanje infomacijama oko nas :).

Nekoliko belosvetskih:

CNET
Former OpenDocument advocates bolt for W3C standard
Posted by Martin LaMonica
October 29, 2007
http://www.news.com/8301-10784_3-9806369-7.html?tag=head

ZDNet
ODF infighting could help Microsoft’s OOXML
Posted by Mary Jo Foley
October 29, 2007
http://blogs.zdnet.com/microsoft/?p=875

IDG News Service
ODF group abandons own format
By Elizabeth Montalbano
October 30, 2007
http://www.computerworlduk.com/technology/development/software/news/index.cfm?RSS&newsid=5915&pn=1&print

Linux Insider
OpenDocument Foundation Abandons Namesake Format
By Katherine Noyes
October 31, 2007
http://www.linuxinsider.com/story/aP0qcgw12T4x2K/OpenDocument-Foundation-Abandons-Namesake-Format.xhtml
http://www.technewsworld.com/story/60074.html

Kako je proces normizacije OOXML-a već davno prešao iz tehničkih u političke vode, bit će da je vrijeme da i sam napravim odmak od procesno-tehničkih pitanja (za koje sam vjerovao da su predmet rasprave, ali očigledno nisu) te da komentiram par ideja/komentara u širokom spektru od lokalne problematike do pogrešno uporabljene terminologije. Pa gdje god da završili :)... Kad budem imao vremena, komentar po komentar.
 
Mala škola, pitanje 1: lokalno usvajanje standarda ili norme
 
Pojedinci (organizacije, udruge) tvrde da je dodatna norma nepotrebna te da će dovesti do problema, rasula, ugroziti ljudske živote, što sve ne. Navodno, "dodatna" norma nam nije potrebna, jer je već usvojena jedna (nazovimo ju reference radi ODF) koja je dovoljna i pokriva sve potrebe civilizacije, a i šire. Dekretom možemo riješiti tko će i što koristiti, a sve zbog potrebe da živimo sretno, zdravo i zadovoljno.
 
Pa se prvo proziva HZN (Hrvatski zavod za norme). Da li su oni uopće smjeli izglasati dodatnu normu? Tko su uopće oni? Ako ih pogledamo kroz prizmu ISO organizacije, toje nevladina organizacija koja konsenzusom pomaže javnom i privatnom sektoru usklađivanje normi i standarda (iako je u većini država upletena i vlast kroz tijela koja sudjeluju u odlučivanju). Prijedlog se usvaja na osnovu potreba, poslovnih zahtjeva te interesa šire društvene zajednice. Postoje li takve potrebe vezane uz Microsoft dokument platformu? Naravno, nemoguće je ignorirati činjenicu da preko 90% platforme čini Microsoft Office - to nije samo pitanje rasprostranjenosti nego i odgovornosti pojedinca i organizacije prema podacima u dokumentima i njihovoj vrijednosti za iste - organizacija  ŽELI imati totalnu kontrolu nad informacijom - prema tome i jest kreiran otvoreni XML standard kakav je OOXML. Otvaranje formata je upravo nešto što je Microsoftu predložila Europska zajednica! I kao odgovor na taj zahtjev, MIcrosoft je kreirao OOXML.
 
Tu sad kreće zabava - postavlja se pitanje da li Microsoft može, treba u svom dokument formatu držati informacije koje su od kojekavih (binih, nebitnih) važnosti  za sve nas? Zar to nije de-facto bila činjenica do sada? Može li Microsoft definirati "standard/normu" koja je obavezna za sve? Ili to treba napraviti država? Je li na državi da definira standarde ili država podržava norme i definira standarde? Što su norme a što standardi?
 
Očigledno postoji razlika terminologiji, ali prije no što krenem detaljno pročitajte slijedeći izvadak s ISO stranice:
 
ISO standards are voluntary. As a non-governmental organization, ISO has no legal authority to enforce the implementation of its standards. ISO does not regulate or legislate. However, countries may decide to adopt ISO standards - mainly those concerned with health, safety or the environment - as regulations or refer to them in legislation, for which they provide the technical basis. In addition, although ISO standards are voluntary, they may become a market requirement, as has happened in the case of ISO 9001 quality management systems, or of dimensions of freight containers and bank cards.ISO itself does not regulate or legislate.
 
Pasted from <http://www.iso.org/iso/about/discover-iso_meet-iso/discover-iso_the-iso-brand.htm>
 
Dakle, gdje je terminološki problem? ISO "standard" trebao bi se prevoditi kao "norma", a "regulation" je ono što mi podrazumijevamo pod "standard". Norma nije obavezna, za razliku od standarda jer je standard taj koji se mora obavezno (zbog pitanja zdravlja, sigurnosti.... pročitali ste gore) usvojiti. Dakle OOXML je norma i usvaja se dragovoljno što ne znači da će postati STANDARD u Republici Hrvatskoj. Kao što neće niti ODF jer je i on - norma. Dakle, na tržištu je da odluči kako će i gdje primjeniti pojedinu normu, što može dovesti do toga da norma postane "tržišno zahtjevana" kao što je ISO 9001. Ako to napravi država, onda, welcome back u državno regulirano tržište gdje ista govori što, koliko i kako treba proizvesti. No čak i tada država ne smije propisati jednu normu kao jedini način upravljanja informacijom - tržište će možda reagirati sasvim drugačije. A valjda smo prešli na tržišnu ekonomiju.
 
Postmortem A. Osobno, interesantno mi je vidjeti kako se Open Source bori protiv usvajanja još jedne norme (jedna, Open Document Format ODF, dijete Open Source zajednice, je već usvojena) - mada se zagovara mogućnost izbora, drugačiji pristup, sloboda rješenja, mogućnost konkurentnosti, jednakost vrijednosti ... Ili to vrijedi samo kada govorimo o Open Source rješenjima? Stari bi rekli, daj nekome vlast u ruke da vidiš kakav je stvarno :)

Postmortem B. Pročitah danas kolumnu Olega Maštruka u novom BUG-u. Čovjek ima što za reći i Microsoftu i Open Source zajednici. U potpunosti se s njim slažem.

Ako bih trebao izabrati jedan od najvećih kamena spoticanja u razumijevanju OOXML formata onda bih bez razmišljanja izabrao "binarni zapis" kojeg, laički rečeno "možete dodati OOXML standardu"  (mada naravno, binarni zapis možete dodati dokumentu koji je nastao na osnovu implementacije specifikacije), ali da ne cjepidlačim, bitno je da se razumijemo, pa ću prihvatiti prethodno navedenu jezičnu konstrukciju.

Iako većina blogova i tekstova ovdje staje s problemom, eventualno se dodatno referencirajući na sigurnost i patente, dopustite mi da malo proširim priču. Po meni, potrebno je razmotriti nekoliko pitanja:

1. Opći osvrt na nazivlje, riječi i rečenice koje se koriste prilikom postavljanja ovog problema
2. Zašto OOXML specifikacija i kako podržava "binarne zapise"?
3. Da li je ugrožena sigurnost (dokumenata, računala, sustava)?
4. Kako postojeći patenti utječu na mogućnost implementacije OOXML standarda?

Idemo redom:

Opći osvrt na nazivlje, riječi i rečenice koje se koriste prilikom postavljanja ovog problema

Dakle, ključna riječ oko koje se lome koplja je "mogućnost". OOXML sadrži mogućnost dodavanja "binarnih zapisa". ODF sadrži mogućnost dodavanja binarnih zapisa. Valjda bilo koja pametna specifikacija sadrži mogućnost dodavanja binarnih zapisa. Inače neznam kako bi npr. stavili JPEG sliku u dokument.

Zašto OOXML specifikacija i kako podržava "binarne zapise"?

Ovo mi je lako i teško odgovoriti. Logično mi je da podržava "binarne zapise" jer eto, i XML "podržava binarne zapise". Sjetimo se samo CDATA elementa ili recimo standarda za potpisivanje dokumenata XML DSIG koji naravno, podržavaju "binarni zapis" jer neznam kako bi drugačije podržali hash zapis u XML-u. S druge strane, i ODF i OOXML podržavaju binarni zapis (vidi kraj teksta) jer to jednostavno moraju napraviti - već samo postavljanje slike u dokument (a koja je rasterska a ne vektorska) znači podršku i ugrađivanje binarnog objekta. Dakle, nema ovdje ničeg čudnog - a ni malicioznog, osim ako autor dokumenta to zbilja ne namjerava.

Da li je ugrožena sigurnost (dokumenata, računala, sustava)?

Složit ćemo se da je sama XML datoteka (OOXML ili ODF) prilično bezopasna. U najgore slučaju to je niz slova i brojeva te znakova koji mogu ili ne moraju biti u skladu s XML reprezentacijom, odnosno nekom shemom. Problem je u interpretaciji sadržaja koji može biti maliciozan, ali naravno, to već ovisi o aplikaciji ili aplikativnim dodacima. Dakle, ako aplikacija dozvoli da ugrađeni (embedded) Java applet napravi krš na stroju ili pogrešno interpretira podatke ili … štogod, onda je to problem implementacije a ne specifikacije.

Kako postojeći patenti utječu na mogućnost implementacije OOXML standarda?

Problem leži u slijedećem: specifikacija podržava "binarne zapise". Što ako dokument sadrži iste a neka tvrtke (recimo Microsoft) ima patent na isti ili polaže pravo na njegovu uporabu (sjećate li se GIF priče od prije nekoliko godina, btw - GIF patenti su istekli 2003 i 2004 godine, pa više nema bojazni od istih )?  Mislim da problem nije samo Microsoft specifičan - kako je moguće u XML datoteku (OOXML i ODF) uključiti bilo kakav binarni zapis, potencijalni problem s patentnim pravima leži u obije specifikacije. Microsoft štiti specifikaciju na načina da se odriče patentnih prava za formate koji se mogu uporabiti u OOXML specifikaciji kroz Open Specification Promise. Evo što kaže Wikipedia: "Microsoft also added the Office Open XML format to their Microsoft Open Specification Promise in which Microsoft irrevocably promises not to assert any Microsoft Necessary Claims against you for making, using, selling, offering for sale, importing or distributing any implementation to the extent it conforms to a Covered Specification ("Covered Implementation"). The Office Open XML 1.0 - Ecma 376 and its predecessor Office 2003 XML format are among the covered specifications". Dakle, Microsoft se time odriče mogućnosti pravnog djelovanja po pitanju implementacije bilo kojeg Microsoft formata / specifikacije.

Priznajem da ne znam/razumijem kako to rješava ODF. Što ako ODF kao binarni zapis sadrži nešto što je pokriveno patentnim pravom? Vidim da SUN/OASIS nešto pita i traži oko implementacije ali mi je nerazmljiv taj pravnički mumbo-jumbo. Vidi ovo s wikipedie: "Licencing: The OpenDocument specification is available for free download and use.Key contributor Sun Microsystems made an irrevocable intellectual property covenant, providing all implementers with the guarantee that Sun will not seek to enforce any of its enforceable U.S. or foreign patents against any implementation of the OpenDocument specification. This Statement is not an assurance that an OpenDocument Implementation would not infringe patents or other intellectual property rights of any third party. The covenant is limited to versions of the OpenDocument specification on which Sun has participated to the point of incurring an obligation." Whoa? ODF može imati problema s patentima i licenciranjem ?? Please help - svakog dana u svakom pogledu sve više napredujem...

{post-festum}

Ne mogu odoljeti i ne dodati slijedeće: kako većinu problema vezanih uz ovo područje vrlo rado ističu upravo pobornici ODF specifikacije (što mi je razumljivo), interesantno je za primjetiti da i ODF specifikacija podržava "binarni zapis". Downloadajte i otvorite ODF specifikaciju, odlistajte na stranicu 300 (pravo u sridu), i što? Pronađite element "office-binary-data". Podržava li ODF "binarni zapis"? Pa naravno, bilo koja pametna specifikacija to mora napraviti. Cijeli je niz binarnih elemenata koje možete uključiti u dokument (video, audio, slike, Java, ActiveX…) i koji NEMAJU XML reprezentaciju prikaza te ih ispravno moraju prikazati ili omogućiti njihov prikaz kako i ODF tako i OOXML. Već samo pisao o tome, nadam da smo zaključili isto - omogućavanje  "binarnih zapisa" ne samo da je poželjno omogućiti nego je i obavezno. Ali naravno, ovo je samo specifikacija, to možete ili ne morate koristiti.

@Neregistrirani korisnik, (ne stane mi u komentare :))

Naime, ako je vjerovati ovim člancima: http://www.crazy-news.net/weird-stories/Science/Aliens/3-proofs.php te http://conspiracy.shanenull.info/category/aliens/ vanzemljaki su svuda oko nas (a znamo i tko je Elvis Presley). Ovdje je popis adresa gdje su im baze: http://www.aliensthetruth.com/Aliens.php?ID=16. Da ne bi mislili da je to samo igra, tu su i službeni dokument UK Ministry of Defence koji ukazuje na susrete s istima: http://www.aliensthetruth.com/Govtdocs.php?view=1&ID=25. Možda je, rekli su, negdje smo pročitali. Naš narod bi rekao: a možda su u šumi.

Ozbiljno:  XML Journal (prvi link) kaže "Gates reportedly picked up the phone when the last INCITS ballot failed by one vote to support Microsoft…". Reportedly? Wiktionary za "reportedly" kaže: "according to reports or rumors; supposedly" - kao što je valjda svake godine "reportedly" na odmoru na našem moru. Za drugi link, iako stvarno cijenim pisanje Roba Weira (malo previše filozofira u zadnje vrijeme, ali je barem zabavan za čitati),Rob kaže (citiram) "I have no independent evidence on this, but I suggest that this is not a coincidence…" i onda referencira prvi link (odnosno XML Journal). Na nultom satu novinarstva se valjda uči da dobra vijest sadrži "tko, što, kako, zašto…" - ovo mi izgleda kao nekada ST Tjednik i neuništivi Stipe Božić (nema veze s našim slavnim alpinistom). Iskreno, više volim stvarne probleme tipa "trigonometrijske funkcije nisu dobro specificirane".

Nevezano za ovaj post: jeste li primjetili koliko su blogovi postali jako referentno oružje? Dovoljno je staviti link na neki drugi blog kako bi već "podrazumijevali" da je to tako jer je, eto, netko već blogao o tome. I tu ne mislim samo na moj komentar na donje komentare, već općenito na blogersku naciju. I sam sam se iznenadio kada sam shvatio da je Microsoft sponzorirao IDC studiju koju sam objavio jer vjerujem IDC konzultantima.

10.000? Prihvaćam jer za sada neznam točan broj. Kao što sam napisao, to je sad stvar procesa. Ako ECMA (OK, u suradnji s Microsoftom koji je napisao prvi draft specifikacije) ne uspije adresirati svih "10.000" primjedbi, FastTrack proces je propao. I onda se ide na drugi proces razvoja standarda. Ali što ako nije 10.000 nego puno manje? I što ako ECMA/Microsoft adresira sve komentare?

Prošao je famozni 2. rujan, glasovanje za draft specifikaciju je obavljeno i rezultati su poznati. Po službenoj obavijesti ISO/IEC organizacije, draft standard ISO/IEC DIS 29500, Information technology – Office Open XML file formats, nije ostvario apsolutni zahtijevani broj glasova koji je potreban za prihvaćanje specifikacije kao standarda u prvom krugu Fast Track procesa.

Procesno gledano, 87 država je sudjelovalo u procesu [bez obzira na status u ISO organizaciji - P (participating) ili O (optional)]. Ukupno je 69 država glasalo za (51 država) ili protiv (18 država), dok je 18 je bilo suzdržano.

ISO/IEC po svojoj proceduri traži da se ispune 3 kriterija da bi se proglasio standard:

• više od 50% "P" članova mora glasati, uvjet koji je ispunjen je je glasao 41 član.
• 66% "P" članova koji nisu suzdržani mora glasati "Yes", uvjet koji nije ispunjen jer je za "Yes" glasalo 53% "P" članova (17 od 32 - da pojednostavim, nedostajalo je 5 glasova).
• najviše 25% "No" glasova od svih zemalja koje nisu suzdržane, uvjet koji nije ispunjen je za "No" glasalo 26% svih članova (18 od 69 - da pojednostavim, 1 glas više od limita za "No").

Slijedećih par mjeseci, do sastanka u Genevi, period je kada ECMA mora adresirati otvorena pitanja specificirana u komentarima, bilo da su to komentari koji pripadaju "Yes" ili "No" glasovima. Naravno, na pojedinoj zemlji je da prihvati korekcije specifikacije (te bi teoretski glas "No with Comments" ili "Yes with Comments" mogao preći u "Yes") ili odbaci (kada bi isto tako teoretski glas "No with Comments" ostati "No").

Je li Microsoft zadovoljan s rezultatima? Mislim da je Microsoft bio spreman i na "Yes" i na "No" - iako bi pozitivan rezultat za Microsoft bio interesantniji. S ovim smo ušli u dodatni krug koji traži 6 mjeseci ozbiljnog posla - loptica je sada kod ECMA-e, koja mora odraditi posao i ispraviti određene nedostatke koje specifikacija iskreno ima (primijetite da se glasovalo za draft specifikaciju). Pristup je čisto traženje konsenzusa oko specifikacije, što i jest uloga ISO/IEC organizacije.

Što ako OOXML ne prođe niti na Ballot Resoultion Meetingu? Kao što znate, ovo je FastTrack proces. Ako ne prođe, onda ECMA može prijaviti OOXML u redovnu ISO/IEC proceduru razvoja standarda, što je posebna priča (ili kategorija) - ali je svakako jedan od načina razvoja i prihvaćanja standarda.

Zanimljivi rezultati proizašli su iz recentne studije ugledne analitičarske kuće IDC. U nedavnom istraživanju o uporabi različitih formata dokumenata (ODF, OpenXML, PDF itd), na uzorku organizacija i javnog sektora pokazalo se da je (očekivano) PDF kao format najčešće u uporabi i to vjerojatno kao finalni proizvod rada u nekom drugom formatu.

Ono što je interesantno je da je stupanj prihvaćanja novog Open XML formata (dakle, vjerojatno Microsoft Office 2007  proizvoda) prilično dobar, te da ga u uporabi ima prema istraživanju priličan broj kompanija. 

Druga zanimljivost je da je prihvaćanje OpenXML formata daleko bolje nego ODF formata, što je razumljivo jer se većinom radi o korporativnim korisnicima te javnom sektoru. Pretpostavljam da je ODF daleko više iskorišten u "kućnim" varijantama te možda u akademskoj zajednici.

Nakon što sam preživio post oko implementacije, primjetio sam na IBM stranicama zanimljiv članak: "Manage ODF and Microsoft 2007 documents with DB2 9 pureXML" koji govori o tome kako upravljati sadržajem ODF i OOXML dokumenata. Baza podataka (DB2) na jednostavan način importira sadržaj u bazu omogućavajući daljnju obradu podataka.

Prikazan je i izvorni kod za import podataka, koji je, zanimljivo, jednako velik u oba slučaja :). Eto, time se IBM (recimo da sam ga prozvao za opstruiranje procesa OOXML standardizacije, ali recimo da su tehničari bolji ljudi od političara) svrstava u listu tvrtki koje su implementirale specifikaciju ;). Priznajem, ne radi ništa pametno (samo pretvara sadržaj XML dokumenta u HTML dokument) ali uz malo čitanja po specu, eto nam kompleksne primjene.

[23.08.2007] dodatno: ... a ni Njemačka. Naime, jučer (22.08.) njemački DIN - Deutsches Institute fur Normung glasovao je "Yes with Comments" za prihvaćanje OpenXMLa kao ISO standarda.

Trakavica se nastavlja: čitam danas dokument kojim je Kenija ( vidi prethodne postove na ovu temu) poslala svojih 200 zahtjeva za izmjenama u OOXML specifikaciji kako bi ista dala svoj glas ZA standardizaciju Open XML formata. To je dio standardne procedure. Čitam zahtjeve i mogu reći da je većina zahtjeva sasvim korektna - Microsoft ili nije dovoljno jasno specificirao pojedine dijelove ili ih je pogrešno specificirao. No, kako se približavamo kraju, zahtjevi postaju malo zanimljiviji, i s nogu me obara zadnji zahtjev (format je primjedba, predloženo rješenje).

Primjedba:
"From the overall document contents, it is acutely clear that no effort has been made in OOXML to start from the existing ISO standard for the representation of documents in XML, that is ODF 1.0, ISO/IEC 26300:2006. We can see no reason for that deliberate departure and contend that unneeded differences are harmful,  and request that the OOXML proposal be rewritten starting from the existing standard."

Prijedlog promjene:
"Rewrite OOXML starting from ODF 1.0, ISO/IEC 26300:2006, for all matters that apply."

Da ne pratim bolje, pomislio bih da smo negdje u 90-tima i da Microsoft nešto ultimativno zahtijeva. Kako ovo komentirati? De facto, Kenija IBM (;)) traži da Microsoft napusti svoj OOXML, preuzme ODF u verziji 1.0 (koja btw ima određen broj nedostataka, i ekipa već radi na spec 1.2) i napiše što? Microsoft ODF implementaciju. Zanimljiv zahtjev. - već vidim da će Kenija glasati protiv :). [Ispravka: Kenija je glasala ZA, ovaj navod je bio više ciničnog karaktera upućen na strukturu uspostavljanja primjedbi - vidi komentare]. Ovo je prilično nerazumno u procesu u kojem ISO mora osigurati win-win situaciju za sve strane i ne vjerujem da će biti stav većine NB (National Body) grupa koje glasaju o standardizaciji Open XML formata. 

Bit će interesantno pratiti kuda ovo vodi i to iz čisto tehničke perspektive procesa (evo primjedbe, evo odgovora, evo primjedbe na odgovor, evo odgovora na primjedbu na odgovor, evo...)

Koliko je komplicirano "implementirati" OpenXML specifikaciju? Neizrazito pitanje na koje je teško dati odgovor. Stariji programeri bi naravno rekli: ovisno o tome što rješavamo implementacijom. Bilo koja implementacija naravno služi tome da bi riješili određeni zadatak. Netko želi pisati dokumente. "Implementira" (čitaj: instalira) si Word. Netko želi obrađivati slike. Implementira s Adobe Photoshop. Netko želi voditi poslovanje. Implementira si SAP. Netko želi zbrojiti dva broja. Implementira si… nešto. Dakle, koristiti riječ implementacija bez popratne specifikacije zadatka vrlo je neprecizna definicija problema.

"Kako implementirati Open XML" ponekad je tema blogova i foruma iz praktičnog primjera jer za prihvaćanje nekog rješenja kao standardnog ili uporabljivog, potrebno je imati referentnu listu implementacija na kojima ste dokazali da se rješenje da "implementirati". Svaki iole pametniji korisnik kod nas uvijek traži reference - nekad ih imate, a nekad tek uvodite neku tehnologiju pa je ta lista malo manja.

Isto je i kod Open XML-a. Jedan od zahtjeva ISO certificiranja je da postoji referentna lista implementacija u svijetu, odnosno, rješenja koja koriste Open XML specifikaciju. Danas već nije tako mala, a dobar dio bitnih softverskih kuća koristi Open XML (Corel, Novell, Apple, RIM, Altova…) - lista raste. Neki podržavaju i Open XML i ODF, neki samo jedan standard (recimo Apple koristi Open XML u iWorks aplikacijama te u iPhoneu, ali ne i ODF).

 Ako idemo za onim prvim, dakle što jednostavnije to bolje, napravimo "Hello World" dokument u Wordu. Većina programera se sjeća da su se svojedobno jezici mjerili po tome koliko je jednostavno napraviti Hello World primjer, a ja ću ga iskoristiti za sličan primjer. Premalo je prostora za korak-po-korak pristup - primjer je trivijalan, postan je na MSDN-u, i sastoji se od copy-paste pristupa, pročitajte dio "Walktrough: Creating a Word XML Format File" .Da pišemo svoju "implementaciju" onda bi izvorni kod vjerojatno morao generirati ove dijelove dokumenta, pa "princip je isti sve su ostalo nijanse" pristup.  Da li je to kompleksno? Ukupno sam nabrojao 80 tak linija XML koda - trivijalan zadatak za programera početnika. No kao što rekoh, zadatak je jednostavan. Da li se može "implementirati"? Doh, rekao bi Homer Simpson. Moj kolega Darko Jovišić drži jednodnevni Open XML tečaj nakon kojeg bi programer prosječnog znanja mogao savladati osnove "implementacije".

Što ako je "kompleksan"? Što ako želimo napisati svoj Microsoft Office (i recimo nazvati ga Open Office :))? Naravno, onda će nam trebati malo više informacija i vremena da i to savladamo. Da li je to danas moguće? Jest, sučelje je otvorenog tipa. Traži li truda? Naravno. Dakle, da se Open XML može jednostavno implementirati? Da, možda i ne. Ali odgovor je točan za bilo koje neprecizno pitanje tog tipa, pa… ipak morate probati sami. Ekipa iz Gemboxa (vidi malo prijašnji post) vam može dati svoju priču jer su to oni uspješno napravili za scenarij koji im je trebao (a nije tako lagan, gotovo su napisali svoj Excel). Da li je to jednostavno napraviti s bilo kojom specifikacijom? Ja bih rekao da je zapravo svejedno kakva je specifikacija - uvijek ćete imati zabavu. Uzmimo na primjer sličan standard pod imenom Open Document (ODF). Standard je na "tržištu" već preko 2 godine, vjerojatno dovoljno vremena da se prilično upoznamo s njim. Nedavno sam naletio na test stranice implementacije standarda koje razvija Intel. Pogledajte rezultate testa  KOffice i OpenOffice implementacije. Rezultat: niti jedan niti drugi  nisu 100%  udruživi s standardom koji koriste - ODF-om. Dakle, kompleksna implementacija je upravo to - kompleksna. Za MS nemam rezultate, ali je već napravljen alat koji vrši provjeru udruživosti (Package Explorer), pa ćemo vidjeti.

Dva dodatna poučka:

a) Moram li biti udruživ s ranijim verzijama Worda? Ne. Naravno da možete reći "ja podržavam samo docx format" i time biti oslobođeni raznih opcionalnih elemenata koji definiraju kako upravljati starijim dokumentima, a koji su upravo tema rasprave "zašto uopće postoje". Ponavljam, elementi su opcionalni. Čuda tipa UseWord95LineBreaks ili kako već koriste se samo po potrebi. Konkurentni standard, ODF ima sličnu majstoriju, ali je skriva iza elementa "config-item" (odlično istraživanje o igrama OOXML i ODF formata pročitaje ovdje). O tome mogu u nekom kasnijem postu, po potrebi. U svakom slučaju, kod obe specifikacije je isto: možete i ne morate ih koristiti.

b) Moram li biti majstor dokumentacije? Ne. Naravno da ćete čitati samo ono što vas zanima i ono što ćete brzo dohvatiti kroz indeks. Sada je pitanje: je li ta dokumentacija preogromna (spominje se 6.000 stranica). Kako za koga. Sjetimo se samo meni omiljenog izdanja Visual Studio v1.0 (cca '93)- kutije s preko 10.000 isprintanih stranica. Tada se dokumentacija još printala, danas to osim IBM-a rijetko tko radi. Pitanje je naravno što je dostupno u elektroničkom obliku, i naravno koja je kvaliteta dokumentacije. A tu je i Internet i tutoriali i web stranice i blogovi i support i što ja znam što sve ne.

Dakle, OOXML ili ODF? Što je lakše? I jedan i drugi imaju scenarije u kojima su vjerojatno bolji. Ali to će ocjeniti situacija, zadatak, specifikacija ili tako nešto.

Pouka za sve mase na bilo kojoj strani: tipkovnicu u ruke, razvojni alat na zaslon. Provedite nekoliko dana u razumijevanju standarda i implementacije, a onda (ako ste programer) … odaberite sami što bi "implementirali". Dakle, napustimo može, ne može, jednostavnije, složenije priču. Ja tvrdim: može i može odmah - već dugo vremena mi je omiljena "Logika je ista, samo je pitanje sintakse". 

[19.08.2007] dodatno: naletio sam na jedan sasvim drugačiji, da ne kažem pametniji pristup. Njemački Fraunhofer Institute for Open Communication Systems kooridnator je Working Group DIN (DIN je njemački HZN) Committee NIA 34, na projektu koji će definirati interoperabilnost i mogućnosti konverzije između 2 formata: OOXML i ODF. Po njima, niti jedan neće biti dominantan, pa je možda bolje posvetiti se njihovoj međusobnoj suradnji. Kao što bi rekao Garry Lineker: "Nogomet je igra u kojoj uvijek pobjeđuju Nijemci".  

[20.08.2007] dodatno: Darko je počeo pisati mali tutorial kako graditi rješenja na OpenXML formatu, pa navratite do njegovog bloga. Prilično interesantno.

[23.08.2007] dodatno: VSJ (Mike Ormond) objavio je dobar članak: Programming Office documents with Open XML. Jest da naš Darko piše bolje, ali ni ovaj nije loš.

Da se maknemo malo iz procesno političkih rasprava oko standardizacije i budemo malo kreativni. Za one koje zanima kako Open XML funkcionira "iznutra" i što se s njim može napraviti, objavljena je besplatna ebook knjiga Woutera van Vugta (MVP) Open XML Explained, koju možete downloadati ovdje. Dobro štivo za pripremu rasprave oko Open XMLa.

Potom, dobar nastavak je daljnja edukacija koju možete pronaći na OpenXML Developer siteu, a kao najnoviji sadržaj pojavljuje se OpenXML Developer Workshop s uistinu mnoštvom informacija o formatima.

[19.08.2007] dodatno: odličan whitepaper "Open XML Overview" koji možete pronaći na stranicama ECMA-e. Malo detaljnije štivo, ali must-read za one koji proučavaju OOXML.

Znam da sam se raspisao oko ovoga, ali toliko je (da upotrijebim omiljeni akronim ekipe koja na neki način ima problema s Microsoftom [Majkrosoftom]) FUD-a oko ovoga da me zabavlja nerazumijevanje temeljnih principa i procesa koji funkcioniraju prilikom standardizacije. Ponavljam, govorim o PROCESU a ne o fuzzy-logic-I-hate-Microsoft pristupu većine blogova koji dolazi iz emocionalne polovice mozga.

Dosta se blogova raspisalo oko "fasttrack" procesa - i ja sam to učinio nekoliko postova ranije. No moja namjera je bila da objasnim tehnički prirodu procesa, a vidim da je priroda stvari takva da je potrebno razjasniti još neke detalje (nemaju veze s procesom, nego s razumijevanjem okoline nastanka standarda). Tri važne stvari koje ljudi uglavnom ne razumiju:

1. Čemu služi fastracking proces? Pojednostavljeno, da bi se već postojeći standardi (industrijski ili standardi drugih organizacija) certificirali kao ISO standard. ECMA 736 (OpenXML) postojeći je standard certificiran u ECMA organizaciji. ECMA je podnijela zahtjev da se ECMA 736 standard certificira kao ISO/IEC 26300. Proces dakle nije stvaranje novog standarda "od nule" već certificiranje jednog od postojećih, drugih organizacija.

2. Fastracking ne traži perfekciju standarda. Zapravo, perfekciju ne traži niti jedan ISO proces, iz jednostavnog razloga jer je perfekciju nemoguće postići. Valjda do danas ne bi imali niti jedan standard. Nakon svakog koraka standardizacije, postavlja se lista pitanja, neslaganja i komentara i vraća kao upit prema ECMA-i, koja je dužna na njih odgovoriti. Na primjer, ovdje je odgovor nakon Contradiction faze (btw dajte si truda i pročitajte komentare vezane uz ODF - čini mi se da su standardi više slični nego različiti u svom pristupu...) Samo glasanje dozvoljava da se spec proglasi standardom pod uvjetom da se neke stvari isprave prije ("No with Comments" - "We dissaprove for the technical reasons stated, acceptance of specified technical modifications will change our vote to approval") ili kasnije ("Yes with Comments" - "We approve technical content of the draft with comments appended"). BTW: ODF je prihvaćen kao standard s gomilom naputaka što još treba popraviti - vidi rezultate glasovanja (ZIP datoteka u dnu).

3. Fasttrack ultimativno vodi ka prihvaćanju standarda. Primjetite još malo točku br 2. Svi koji glasaju "No" moraju službeno napisati zašto, te što je puno bitnije, dodati kako ECMA mora modificirati prijedlog standarda da bi bio prihvaćen. Bottom line: postoji svijetlo na kraju tunela. Ako ECMA pristane modificirati standard kako kako bude (ako)  onda će Open XML postati ISO /IEC standard.

I tako... dalo bi se pisati o tome. Ali ono što je stvarno začudno (a prijatelj Vjeran me podsjetio na to) je pitanje zašto je Microsoft uputio Open XML na ECMA standardizaciju? Znat eli zašto? Zato što je to zahtjevala Europska Unija (EU)! I to službenim dopisom koji možete vidjeti ovdje. Dakle, dear Microsoft, ako igramo kako treba, potrebno je napraviti standardizaciju. Pa eto... primjetite liniju: "Microsoft should consider the merits of submitting XML formats to an international standards body of their choice"...

 

Možda nezasluženo u sjeni globalnih prepucavanja oko OOXML standardizacije, naši proizvođači softvera uredno prate (a ponekad su i ispred) potrebe i želje korisnika. Tako je domaća tvrtka GemBox Software (strani naziv za globalno tržište), koji je osnovao Željko Švedić, moj kolega iz Microsofta koji se otisnuo u poduzetničke vode, već izdala razvojnu komponentu GemBox.Spreadsheet (.NET komponenta koja piše, čita, upravlja s svim oblicima Excel datoteka). 

Možda ne bi bilo super zanimljivo da komponenta ne podržava i novi Microsoft Open XML format Excel datoteke (XLSX) te time postaje "referentna implementacija OpenXML formata". Ne ulazim u uporabnu vrijednost komponente, kao što Željko kaže "... skinite besplatnu verziju i isprobajte." Ali referentni navodi izgledaju odlično. BTW: ako netko radi slične stvari, rado bih to saznao - uvijek me interesira čime se sve ekipa bavi. A moj blog/mail je na ovoj stranici....

Čitajući blogove koji se trenutno pojavljuju na našoj blogosferi zapazio sam nekoliko koji su post ili dva posvetili Open XMLu i standardizaciji. Situacija je jednostavna (i programerski implementabilna :)): IF (HATE_MICROSOFT = 1) THEN NO_OOXML ELSE YES_OOXML ENDIF. Neznam zašto, ali ljudi sve gledaju kroz prizmu "volim, ne volim" pa tako baratamo raznoraznim izjavama i napucima s drugih izvora, blogova itd, a da nismo proveli niti trenutak provjeravajući navode drugih pojedinaca.

Rado bih vas sada uputio na te blogove, ali odreda su anonimni - moje osobno pravilo je ipak uputiti vas negdje gdje možete imati referentnu informaciju - bilo da je od pojedinca ili organizacije.  Uistinu nema mjesta da idem korak po korak, ali krenut ću od prve zamjerke pa kad stignem obratit ću pažnju i na ostale -  zato redovito na ovaj blog. Dakle, jedna od najvećih je: Microsoft koristi FastTrack ISO proces kako bi što brže progurao svoj format. Što brže? FastTrack nije izmislio MS, a nije niti brz niti jednostavan. No, OK, sad ne morate vjerovati meni, vidimo što ima na Webu...

Kako je izgledao proces standardizacije ODF formata?

Konzultirajmo majku svih mudraca: wikipediju: "The first official ODF-TC meeting to discuss the standard was December 16, 2002; OASIS approved OpenDocument as an OASIS Standard on May 1, 2005. OASIS submitted the ODF specification to ISO/IEC Joint Technical Committee 1 (JTC1) on November 16, 2005, under Publicly Available Specification (PAS) rules. 

After a six-month review period, on May 3, 2006 OpenDocument unanimously passed its six-month DIS ballot in JTC1, with broad participation,[3] after which the OpenDocument specification was "approved for release as an ISO and IEC International Standard" under the name ISO/IEC 26300:2006.[4] After responding to all written ballot comments, and a 30-day default ballot, the OpenDocument International Standard went to publication in ISO, officially published November 30, 2006." 

Pasted from <http://en.wikipedia.org/wiki/OpenDocument>

 Dakle, PAS pravilo kaže 6 mjeseci pregleda + mjesec za odlučivanje, ODF je predan u 11. mjesecu 2005, a odobren u 05. 2006. Dakle, 6+ recimo 1 mjesec. Točno kako bi i očekivali od PAS pristupa.

Kako izgleda proces standardizacije OOXML formata?

 Opet malo wikipedije: "As an ISO external Category A liaison, Ecma have submitted Ecma 376 to the ISO Fast Track process, the same process available to National Standard Organizations." …  Od čega se sastoji famozni Fast Track proces? Za razliku od PAS pristupa, Fast Track ima jedan korak više i to početnu 30 dnevnu "Contradiction Phase" - wikipedija "The fast track process allows a 30 day review period by national standardizing bodies (NBs), during this period NBs may identify to the JTC 1 Secretariat any perceived contradiction with other JTC 1, ISO or IEC standards." 

Potom slijedi 5 mjesečni Ballot: "The JTC 1 directives state that regardless of whether or not resolution is reached on the question of contradiction, a five-month ballot commences immediately. So, on 2007-04-02 the ISO JTC 1 Secretariat duly informed Ecma International that the five-month DIS 29500 (Office Open XML) ballot period had started and would close on 2007-09-02."  

Dalje, postoji period za odlučivanje, odnosno za glasanje, ali ako se pojavi bilo kakav prigovor (a vjerojatno hoće, jer postoje najave za odlučivanje "Yes, with comments") potrebno je pričekati da se odradi Ballot Resoultion Meeting: "In the last stage of this Fast Track standardisation process there can be a Ballot Resolution Meeting (BRM) if needed in which submitted comments with the submitted DIS can be resolved. The BRM will have been called at the discretion of the SC34 secretariat at the end of the 5 Month Ballot. The outcome of this meeting effectively decides whether DIS 29500 succeeds or fails in its bid to become a full International Standard".  

Slijedeći BRM najavljen je za veljaču 2008, što bi dodalo dodatnih 6 mjeseci… Dakle: 1 mjesec za Contradiction + 5 mjeseci za Ballot + odlučivanje, gotovo isto kao i PAS proces. S time da je ODF preskočio Contradiction Phase dio procesa, jer ga, eto, PAS proces ne poznaje. Ali dobro. U najmanju ruku procesi traju identično, a vjerojatno je da će Microsoftov malo duže trajati.

I PAS i FastTrack jednostavno su standardni procesi koje je definirala sama ISO organizacija. Na kraju krajeva isti ljudi odlučuju (dakle o OOXML-u odlučuje ISTI Technical Committe koji je odlučivao i o ODF-u...)

I sad me zanima gdje je problem s FastTrack procesom? To je samo jedan od oblika submitiranja prijedloga, ovisno o tome koje opcije ima grupa koja predlaže standard.  Traje isto, kompliciraniji je i može se duže razvući. Zapravo bih rekao, loš pristup za Microsoft :) 

P.S. Prihvaćam da je moje znanje ograničeno i da nešto možda ne razumijem. I da sam možda mogao biti bolji u matematici. Ali čini mi se da ISO procesi i nisu teški za razumjeti, osim ako ih ne želiš razumijeti, ali to je onda priča s početka ovog posta...

Približava se 2.9. datum kada bi ISO/JTC1 komitet trebao odlučiti da li će ECMA 736 standard (Open XML) biti ratificiran i kao ISO standard. Vatre gore, munje sijevaju i puno se teksta napisalo podržavajući za i protiv cijelog procesa, a sve vrvi o theničkim mogućnostima jednog i drugog standarda (drugi je već ratificirani Open Document Format - ODF).

[dodatak 3.8.2007 U časopisu Infotrend br. 151/7 pojavio se zanimljiv interview s Mark Lange-om, višim savjetnikom za strategiju Microsofta, a upravo glede izbora OpenXML-a kao jednog od otvorenih standarda.]

Ono što bi nas stvarno trebalo zanimati su sučelja (intefraces) a na sadržaj (content) ili metanivo (description). Kako nas povijest uči - pogledajmo jedan ne tako davni primjer. Web Servisi. Do nedavno (kada kažem nedavno mislim na 2-4 godine u informatičkom svijetu, poimanju vremena), imali smo priličan kaos kojeg i danas pomalo osjećamo. To što su implementacije bile različite nije me toliko brinulo, ono što je bio stvaran problem jest da servisi nisu međusobno "pričali" - sučelja su bila drugačije organizirana i vi jednostavno niste znali kako, na primjer, saznati listu servisa i parametara koje pojedino sučelje podržava.

Now, WS* enters the stage. Prije no što je definiran WS-ReliableMessaging (kojeg je definirala grupa vendora u kojoj su BEA, IBM, Microsoft, Tibco, dakle svi koji nešto znače na EAI polju tijekom 2003 godine) postojale su i implementacije OASIS grupe (pod imenom WS-Reliablity, pod patronatom Fujitsua, ORACLEa, SUNa, NEC-a itd...). Sve izgleda kao da bi moglo doći do velike nesuglasice, najblaže rečeno. No i prije toga stvari nisu izgledale jednostavno: sjetite se OSF DCE, CORBA, DCOM, Java RMI, and .NET Remoting "standarda" raznih proizvođača. Imamo li danas zajednički standard? Ne. I dalje dio izvođača vozi WS* priču, dio je vjeran REST priči, a dio, poput Microsofta koristi i jedno i drugo i treće (npr BizTalk ima svoju implementaciju BizTalk Server Messaginga) a s Microsoftom i njegovi korisnici. Znači li to da je svijet neinteroperabilan? Naravno da ne - sve se više i više povezujemo. "Um caruje, snaga klade valja" i ovdje vrijedi - snaga postoji samo nam trebaju umovi (čitaj: ljudi koji znaju što im je za napraviti).

Čemu uvod za sasvim drugačiju OpenXML priču? Očigledno je da problematično nametanje jednog standarda (ODF) nema nikakvog smisla. Što se tiče globalnog svijeta, može biti nekoliko standarda, vrijeme i vrijednost će pokazati što je najbolje (VHS vs. Beta, HD-DVD vs. BlueRay). To ne znači da oni ne mogu koegzistirati (čujem da dolaze playeri koji mogu pokretati i HD-DVD i BlueRay diskove), pa čak i nadograđivati postojeće standarde. Bojimo li se da nećemo moći surađivati? Naravno da ne, SVE DOK JE SPECIFIKACIJA OTVORENA. To znači, meni je bitno da mogu pročitati sadržaj, a to mogu ako imam opisano i otvoreno sučelje. Sučelje je u ovom slučaju specifikacija a što ću na sučelju koristiti (koja verzija, koji parametri) može biti obavezno ali i proizvoljno. Ponavljam sve dok mogu dohvatiti sadržaj (odnosno, dok znam KAKO ću ga dohvatiti) I DONT CARE. Pa koliko bi na kraju onda bilo formata zapisa slike?? Jedan? Dva? Koji? Podsjetimo danas je tu GIF, JPEG, PNG, BMP, TIFF ... valjda ih ima 40 + ili 100+ . Može li ih Adobe Photoshop sve otvoriti? Pa naravno.

Prvi razuman korak u tome upravo je odluka američke države Commonwealth of Massachusetts, koja ne samo da preporuča XML, već preporuča 6 (!) formata zapisa (od kojih neki nisu XML), i to pod grupama "Open Formats": (ODF, Open XML, plain text te HTML) te još dva formata pod "Other Acceptable Formats" (PDF i RTF) (vidi sliku)...



Koji su razlozi za to? Evo pametnog odgovora ekipe iz CoM:

Za ODF, ETRM (Enterprise Technical Reference Model) navodi "The OpenDocument format is currently supported by a variety of office applications including OpenOffice.org, StarOffice, KOffice, NeoOffice 2.1, and IBM Workplace. In addition, there are a number of translator software solutions that enable other office suites, such as Microsoft Office, to translate documents to and from OpenDocument Format for text documents. In the future, there will be translator software solutions for spreadsheets and presentations as well."

Za Open XML, ETRM navodi "The Open XML format is currently supported by a variety of office applications including Microsoft Office 2007, OpenOffice Novell Edition, and NeoOffice 2.1. Corel has announced Open XML support for WordPerfect 2007. In addition, the Microsoft Office Compatibility Pack enables older versions of Microsoft Office such as Office 2003, XP and 2000, to translate documents to and from Open XML Format for text, presentation and spreadsheet documents."

Unutar "Open Format" opcije, još su dva preporučena formata plain text te HTML. Za plain text ETRM navodi da je "is the most portable format because it is supported by nearly every application on every machine," ali dodaje "should not be used for documents where formatting is important or is part of the official record." ETRM opisuje HTML Kao "the preferred format for documents that will be accessed through the Internet/Intranet or using a web browser."

Na kraju tu su i dva non-open formata, PDF i RTF. PDF "may be used for documents whose content and structure will not undergo further modifications and need to be preserved," dok RTF može biti iskorišten za "for ease of interoperability among different systems however XML-based document formats must be considered as a first choice."

Jesu li specifikacije savršene. Ne. I ODF (trenutno u ratificiranoj verziji 1.0) radi na verziji 1.2 gdje ispravlja svoje nedostatke i mane. I OpenXML ima nedostataka (o tom na drugim blogovima) koje treba ispraviti. Proces je u tijeku i upravo zato postoji kategorija "Approve With Comments". Dodatke treba ispraviti, a ne blokirati razuman proces zbog nevjerojatnih motiva. Ali o tom, potom.

Više o tome možete pročitati na blogu Dougha Mahugha - čovjek prati ovo puno dublje (član je USA komiteta) pa je zanimljivo sve saznavati iz prve ruke.

Nastavlja se proširenje mogućnosti rada s Open Office XML dokumentima. OpenXML4J je knjižnica (library) posebno pisana za upravljanje i rad sa Microsoft Open Office XML datotekama (dakle, novi formati datoteka koje donosi Microsoft Office 2007). 



slika: arhitektura OpenXML4J

Kako su novi formati potpuno otvoreni, moguće je manipulirati sadržajem po potrebi, a ako vas to zanima, možete pogledati scenarije koji su dio projektne dokumentacije projekta. Projekt možete pronaći i na sourceforge.net siteu.

Je li interoperabilnost uopće više bitna? Da sam Gartnerovski nastrojen, napisao bith: "U slijedećih 3 godine interoperabilnost će isčeznuti s liste najvažnijih pitanja svakog direktora informatike. Vjerojatnost: .75". Zašto je to tako? Interoperabilnost je vruć krupmir već nekoliko godina. Kada je došla do izražaja, živjeli smo u svijetu silosa - nije bilo načina pristupiti SAP ERP-u (ni danas nije lako :)), podacima skrivenim u binarnom formatu Worda, a da ne pričam o korporativnim i državnim bazama podataka... Danas su većinom stvari drugačije: pojava Web Servisa, sučelja za direktni pristup, XML-a i pripadnih shema (tehnologije) ali i procesa koji su zahtjevali otvaranje sučelja (business process reingeneering i recimo eGovernment inicijative), postalo je pod normalno da se nečemu ne samo može pristupiti nego i inicirati proces / aplikacija na udaljenom računalu.

Arhitekti su već pomalo pojam problema interoperabilnosti izbacili s svog dnevnog reda: kućice koje se danas crtajnu ne pripadaju niti jednom svijetu nego žive u metageneričkom prostoru koji ne dozvoljava niti jednu propietary specifikaciju. Konkurentnost je pomela nekompatibilnost sama po sebi: pogledajmo samo primjer telekomunikacija i prijenosa mobilnog broja (a da ne spominjem roaming kao servis - tu bi se što Amerikanci imali za požaliti). Razvojni inženjeri jedini problem vide u potrebnoj specijalizaciji (trenutnoj) koja zahtjeva veće poznavanje platforme nego prije - dan kada zažive web servisi značit će dan vraćanja u svoje niše, jer vas ništa drugo niti ne zanima nego - kako izgleda sučelje za pristup i koje informacije možete dohvatiti.Na kraju krajeva niti moja tvrtka nije iznimka - dobar primjer je novi Office Open XML format (OOXML) u kojem je dokument opisan - XML strukturom kojoj svatko može pristupiti, bez obzira na programsku platformu ili operacijski sustav. Interoperabilnost je zagarantirana - napisati danas translator iz Office dokumenta u PolarSoft-ov LAPIS (nadam se da netko sjeća ovoga, danas se software zove Office) je trivijani zadatak za pučkoškolca početnog razreda.

No kako nam je za živjeti još tri godine dogovora i rada na interoperabilnosti, ima tu još za napisati web servisa i raznih drugih pomagala da bi se aplikacije i podaci dijelili i međusobno surađivali.I do tada će biti žive i aktivne stranice o interoperabilnosti (kao što je ova u Microsofta - "Interoperability by Design"), a mi ćemo se zabavljati stvarima kao što je ova što slijedi: 
 
Recimo, interesantna je pričao oko interoperabilnosti na wikipediji. Na primjer, wiki objašnjava interoperabilnost na ovaj način:

"With respect to software, the term interoperability is used to describe the capability of different programs to exchange data via a common set of business procedures, and to read and write the same file formats and use the same protocols. (The ability to execute the same binary code on different processor platforms is 'not' assumed to be part of the interoperability definition!) "
Zanimljivo, na istoj stranici desno od te definicije, dat je primjer interoperabilnosti (vidi sliku): 


"Interoperability: playing the two role network game, when one of the player clients (top left) runs under Sun Microsystems and another under GNU Classpath with JamVM. The applications execute the same bytecode and interoperate using the standard RMI-IIOP messages for communication."

Možda ja ovo ne razumijem, ali očigledno tekst je u djelomičnoj suprotnosti s primjerom, što samo potvrđuje da se priča oko interoperabilnosti polako razvodnjava i prestaje biti bitna. Možda više nitko ni ne ažurira tekst na wikipediji :).

Bottom line cijele priče: Problem s interoperabilnosti nestaje. Ja PODRAZUMIJEVAM da se mogu spojiti na nešto i pročitati što god mi treba. Tko god da mi komplicira kako to eto ne može baš tako jednostavno i slično, vjerojatno ne razumije previše tehnologiju koju koristi (imam ovdje zgodnih priča, ali etike radi ...). Vjerojatno i većina drugih dijeli moje mišljenje. Kad slijedeći put pokrenemo priču o tome kako se eto nešto ne može s Microsoft platformom, gubimo vrijeme. Što bi rekao stari mudrac: been there. done that.

... koji pojašnjava poziciju Open XML standarda i ECMA/ISO/JTC1 standardizacije. Osim toga, mislim da sadrži cijeli niz zanimljivih informacija, kako o tome zašto je Microsoft napravio novi format do koje su njegove prednosti (i mane).

Kako bi demokracija bila na djelu, možete ga preuzeti u 3 formata: dobri stari DOC format, novi Office 2007 DOCX format, te, tek toliko da ne bude nisam znao, PDF. Zanimljivo je pogledati koje su veličine datoteka: DOC 244KB, DOCX 96KB a PDF 633KB! Bit će da ZIP ponešto vrijedi ovdje - ako želite pogledati internu strukturu DOCX dokumenta, dodajte mu nastavak ".zip" i jednostavno ga otvorite i pogledajte internu XML strukturu koja je ECMA (a bit će ISO) standardizirana.

Recimo da je ovo nastavak posta od prije koji dan...

Neznam da li pratite ovu sapunicu oko ratifikacije / standardizacije Open XML (OOXML kako ga popularno i skraćeno zovu) kroz ISO/IEC organizaciju, ali sve se više zabavljam čitajući što se događa.

No ukratko, Microsoft je predao Microsoft Office Open XML prije nekog vremena na ECMA International organizaciju kako bi isti postao standard. Naravno, ista je to i učinila tako da sada imamo standard pod brojem ECMA 387 - no to nije bilo dovoljno, pa je ECMA zatražila da ISO/IEC kao krovna organizacija ratificira isti standard kako bi bio služben i od strane ISO/IEC organizacije. Trenutno, OOXML se nalazi u "fast track" procesu.

Naravno da stvari nisu tako jednostavne. S obzirom da je konkurentni (zapamtite tu riječ) standard, OpenDocument format (ODF) prošao po istom procesu proceduru ISO/IEC standardizacije, očigledno je da nekom nije u interesu da OOXML isto tako postane standard te radi sve što stigne i može da se to ne dogodi. Recimo da se taj netko zove, da ga ne prozovem direktno, IBM ;)

Koji je interes IBM-a? Pa naravno, višestruki. IBM je desetljećima pokušavao uništiti ne samo Microsoft Office, nego i cijeli niz Microsoft proizvoda i to manje - više uspješno (s ogromnim naglaskom na - manje). Ovo je dobra prilika da podmetne kukuruz ako može te da već proglašeni standard nametne kom god to može - poglavito državnim tijelima. Time bi se učinkovito Microsoft izbacio iz igre i pojednostavila bi se situacija s "koji format" čitaj: "koji proizvod" treba koristiti. A tu se direktno podržava Open Office, no questions asked. Naravno, ovo je indirektan pristup - direktni je jednostavniji - npr. Notes ne podržava OOXML.

OK, to razumijem i to je konkurentna borba. Ali ono što me nasmijava (ali i zabrinjava) je način kako to IBM radi: na primjer, države koje su se protivile tome da OOXML postane ratificiran mahom su koristile / slale iste dokumente i tekstove koje su kreirale iste osobe, uglavnom iz IBM-a ili takozvani promotori Open Softwarea. Nažalost po njih, većina ih nije čula za "properties" elemente dokumenata tako da se njihova imena nalaze posvuda po "državnim" dokumentima koji su slani ISO/IEC organizaciji. I naravno da svi negiraju da imaju prste u tome. Zanimljivo, najviše se žali Kenija (!) i to kroz dokment koji je napisao IBM djelatnik u Njemačkoj koji ujedno zastupa IBM u njemačkoj DIN organizaciji. Čudno :) IBM u Njemačkoj (ali i šire) i onako je žestoki protivnik OOXML-a...

Mislim da su ovdje svi "fulali fudbal". Ideja nije da se OOXML i ODF natječu u funkcionalnoj specifikaciji (tu ima svega, na primjer ODF NE PODRŽAVA formule u tabličnom kalkulatoru (!?) u svojoj specifikaciji pa je ipak standardiziran. Tko pametan ne koristi formule u Excelu??). Ideja je da postoji mogućnost odabira a da je taj odabir nakon što se izvrši ipak standardiziran. Ljudi zaboravljaju da su i PDF/A te HTML ISO standardi. Ljudi zaboravljaju da su i JPEG ili PNG standardi. Pa ISO/IEC ne propisuje valjda da sve slike moraju biti u JPEG-u.

Ima tu dosta toga ali tko bi to napisao na jednom postu. No znam da neće završiti na tome, jer mi je baš zanimljivo pratiti što se događa. Ne zaboravimo, i hrvatski Zavod za normizaciju mora dati svoj glas. Baš me zanima što ni misle...