Putešestvije developerske zbiljnosti
RatkoM DPE/NTO
Blog
utorak, listopad 2, 2007
Kako je proces normizacije OOXML-a već davno prešao iz tehničkih u političke vode, bit će da je vrijeme da i sam napravim odmak od procesno-tehničkih pitanja (za koje sam vjerovao da su predmet rasprave, ali očigledno nisu) te da komentiram par ideja/komentara u širokom spektru od lokalne problematike do pogrešno uporabljene terminologije. Pa gdje god da završili :)... Kad budem imao vremena, komentar po komentar.
 
Mala škola, pitanje 1: lokalno usvajanje standarda ili norme
 
Pojedinci (organizacije, udruge) tvrde da je dodatna norma nepotrebna te da će dovesti do problema, rasula, ugroziti ljudske živote, što sve ne. Navodno, "dodatna" norma nam nije potrebna, jer je već usvojena jedna (nazovimo ju reference radi ODF) koja je dovoljna i pokriva sve potrebe civilizacije, a i šire. Dekretom možemo riješiti tko će i što koristiti, a sve zbog potrebe da živimo sretno, zdravo i zadovoljno.
 
Pa se prvo proziva HZN (Hrvatski zavod za norme). Da li su oni uopće smjeli izglasati dodatnu normu? Tko su uopće oni? Ako ih pogledamo kroz prizmu ISO organizacije, toje nevladina organizacija koja konsenzusom pomaže javnom i privatnom sektoru usklađivanje normi i standarda (iako je u većini država upletena i vlast kroz tijela koja sudjeluju u odlučivanju). Prijedlog se usvaja na osnovu potreba, poslovnih zahtjeva te interesa šire društvene zajednice. Postoje li takve potrebe vezane uz Microsoft dokument platformu? Naravno, nemoguće je ignorirati činjenicu da preko 90% platforme čini Microsoft Office - to nije samo pitanje rasprostranjenosti nego i odgovornosti pojedinca i organizacije prema podacima u dokumentima i njihovoj vrijednosti za iste - organizacija  ŽELI imati totalnu kontrolu nad informacijom - prema tome i jest kreiran otvoreni XML standard kakav je OOXML. Otvaranje formata je upravo nešto što je Microsoftu predložila Europska zajednica! I kao odgovor na taj zahtjev, MIcrosoft je kreirao OOXML.
 
Tu sad kreće zabava - postavlja se pitanje da li Microsoft može, treba u svom dokument formatu držati informacije koje su od kojekavih (binih, nebitnih) važnosti  za sve nas? Zar to nije de-facto bila činjenica do sada? Može li Microsoft definirati "standard/normu" koja je obavezna za sve? Ili to treba napraviti država? Je li na državi da definira standarde ili država podržava norme i definira standarde? Što su norme a što standardi?
 
Očigledno postoji razlika terminologiji, ali prije no što krenem detaljno pročitajte slijedeći izvadak s ISO stranice:
 
ISO standards are voluntary. As a non-governmental organization, ISO has no legal authority to enforce the implementation of its standards. ISO does not regulate or legislate. However, countries may decide to adopt ISO standards - mainly those concerned with health, safety or the environment - as regulations or refer to them in legislation, for which they provide the technical basis. In addition, although ISO standards are voluntary, they may become a market requirement, as has happened in the case of ISO 9001 quality management systems, or of dimensions of freight containers and bank cards.ISO itself does not regulate or legislate.
 
Pasted from <http://www.iso.org/iso/about/discover-iso_meet-iso/discover-iso_the-iso-brand.htm>
 
Dakle, gdje je terminološki problem? ISO "standard" trebao bi se prevoditi kao "norma", a "regulation" je ono što mi podrazumijevamo pod "standard". Norma nije obavezna, za razliku od standarda jer je standard taj koji se mora obavezno (zbog pitanja zdravlja, sigurnosti.... pročitali ste gore) usvojiti. Dakle OOXML je norma i usvaja se dragovoljno što ne znači da će postati STANDARD u Republici Hrvatskoj. Kao što neće niti ODF jer je i on - norma. Dakle, na tržištu je da odluči kako će i gdje primjeniti pojedinu normu, što može dovesti do toga da norma postane "tržišno zahtjevana" kao što je ISO 9001. Ako to napravi država, onda, welcome back u državno regulirano tržište gdje ista govori što, koliko i kako treba proizvesti. No čak i tada država ne smije propisati jednu normu kao jedini način upravljanja informacijom - tržište će možda reagirati sasvim drugačije. A valjda smo prešli na tržišnu ekonomiju.
 
Postmortem A. Osobno, interesantno mi je vidjeti kako se Open Source bori protiv usvajanja još jedne norme (jedna, Open Document Format ODF, dijete Open Source zajednice, je već usvojena) - mada se zagovara mogućnost izbora, drugačiji pristup, sloboda rješenja, mogućnost konkurentnosti, jednakost vrijednosti ... Ili to vrijedi samo kada govorimo o Open Source rješenjima? Stari bi rekli, daj nekome vlast u ruke da vidiš kakav je stvarno :)

Postmortem B. Pročitah danas kolumnu Olega Maštruka u novom BUG-u. Čovjek ima što za reći i Microsoftu i Open Source zajednici. U potpunosti se s njim slažem.
ratkoml @ 13:54 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, rujan 9, 2007
Ako bih trebao izabrati jedan od najvećih kamena spoticanja u razumijevanju OOXML formata onda bih bez razmišljanja izabrao "binarni zapis" kojeg, laički rečeno "možete dodati OOXML standardu"  (mada naravno, binarni zapis možete dodati dokumentu koji je nastao na osnovu implementacije specifikacije), ali da ne cjepidlačim, bitno je da se razumijemo, pa ću prihvatiti prethodno navedenu jezičnu konstrukciju.

Iako većina blogova i tekstova ovdje staje s problemom, eventualno se dodatno referencirajući na sigurnost i patente, dopustite mi da malo proširim priču. Po meni, potrebno je razmotriti nekoliko pitanja:

1. Opći osvrt na nazivlje, riječi i rečenice koje se koriste prilikom postavljanja ovog problema
2. Zašto OOXML specifikacija i kako podržava "binarne zapise"?
3. Da li je ugrožena sigurnost (dokumenata, računala, sustava)?
4. Kako postojeći patenti utječu na mogućnost implementacije OOXML standarda?

Idemo redom:

Opći osvrt na nazivlje, riječi i rečenice koje se koriste prilikom postavljanja ovog problema

Dakle, ključna riječ oko koje se lome koplja je "mogućnost". OOXML sadrži mogućnost dodavanja "binarnih zapisa". ODF sadrži mogućnost dodavanja binarnih zapisa. Valjda bilo koja pametna specifikacija sadrži mogućnost dodavanja binarnih zapisa. Inače neznam kako bi npr. stavili JPEG sliku u dokument.

Zašto OOXML specifikacija i kako podržava "binarne zapise"?

Ovo mi je lako i teško odgovoriti. Logično mi je da podržava "binarne zapise" jer eto, i XML "podržava binarne zapise". Sjetimo se samo CDATA elementa ili recimo standarda za potpisivanje dokumenata XML DSIG koji naravno, podržavaju "binarni zapis" jer neznam kako bi drugačije podržali hash zapis u XML-u. S druge strane, i ODF i OOXML podržavaju binarni zapis (vidi kraj teksta) jer to jednostavno moraju napraviti - već samo postavljanje slike u dokument (a koja je rasterska a ne vektorska) znači podršku i ugrađivanje binarnog objekta. Dakle, nema ovdje ničeg čudnog - a ni malicioznog, osim ako autor dokumenta to zbilja ne namjerava.

Da li je ugrožena sigurnost (dokumenata, računala, sustava)?

Složit ćemo se da je sama XML datoteka (OOXML ili ODF) prilično bezopasna. U najgore slučaju to je niz slova i brojeva te znakova koji mogu ili ne moraju biti u skladu s XML reprezentacijom, odnosno nekom shemom. Problem je u interpretaciji sadržaja koji može biti maliciozan, ali naravno, to već ovisi o aplikaciji ili aplikativnim dodacima. Dakle, ako aplikacija dozvoli da ugrađeni (embedded) Java applet napravi krš na stroju ili pogrešno interpretira podatke ili … štogod, onda je to problem implementacije a ne specifikacije.

Kako postojeći patenti utječu na mogućnost implementacije OOXML standarda?

Problem leži u slijedećem: specifikacija podržava "binarne zapise". Što ako dokument sadrži iste a neka tvrtke (recimo Microsoft) ima patent na isti ili polaže pravo na njegovu uporabu (sjećate li se GIF priče od prije nekoliko godina, btw - GIF patenti su istekli 2003 i 2004 godine, pa više nema bojazni od istih )?  Mislim da problem nije samo Microsoft specifičan - kako je moguće u XML datoteku (OOXML i ODF) uključiti bilo kakav binarni zapis, potencijalni problem s patentnim pravima leži u obije specifikacije. Microsoft štiti specifikaciju na načina da se odriče patentnih prava za formate koji se mogu uporabiti u OOXML specifikaciji kroz Open Specification Promise. Evo što kaže Wikipedia: "Microsoft also added the Office Open XML format to their Microsoft Open Specification Promise in which Microsoft irrevocably promises not to assert any Microsoft Necessary Claims against you for making, using, selling, offering for sale, importing or distributing any implementation to the extent it conforms to a Covered Specification ("Covered Implementation"). The Office Open XML 1.0 - Ecma 376 and its predecessor Office 2003 XML format are among the covered specifications". Dakle, Microsoft se time odriče mogućnosti pravnog djelovanja po pitanju implementacije bilo kojeg Microsoft formata / specifikacije.

Priznajem da ne znam/razumijem kako to rješava ODF. Što ako ODF kao binarni zapis sadrži nešto što je pokriveno patentnim pravom? Vidim da SUN/OASIS nešto pita i traži oko implementacije ali mi je nerazmljiv taj pravnički mumbo-jumbo. Vidi ovo s wikipedie: "Licencing: The OpenDocument specification is available for free download and use.Key contributor Sun Microsystems made an irrevocable intellectual property covenant, providing all implementers with the guarantee that Sun will not seek to enforce any of its enforceable U.S. or foreign patents against any implementation of the OpenDocument specification. This Statement is not an assurance that an OpenDocument Implementation would not infringe patents or other intellectual property rights of any third party. The covenant is limited to versions of the OpenDocument specification on which Sun has participated to the point of incurring an obligation." Whoa? ODF može imati problema s patentima i licenciranjem ?? Please help - svakog dana u svakom pogledu sve više napredujem...

{post-festum}

Ne mogu odoljeti i ne dodati slijedeće: kako većinu problema vezanih uz ovo područje vrlo rado ističu upravo pobornici ODF specifikacije (što mi je razumljivo), interesantno je za primjetiti da i ODF specifikacija podržava "binarni zapis". Downloadajte i otvorite ODF specifikaciju, odlistajte na stranicu 300 (pravo u sridu), i što? Pronađite element "office-binary-data". Podržava li ODF "binarni zapis"? Pa naravno, bilo koja pametna specifikacija to mora napraviti. Cijeli je niz binarnih elemenata koje možete uključiti u dokument (video, audio, slike, Java, ActiveX…) i koji NEMAJU XML reprezentaciju prikaza te ih ispravno moraju prikazati ili omogućiti njihov prikaz kako i ODF tako i OOXML. Već samo pisao o tome, nadam da smo zaključili isto - omogućavanje  "binarnih zapisa" ne samo da je poželjno omogućiti nego je i obavezno. Ali naravno, ovo je samo specifikacija, to možete ili ne morate koristiti.

ratkoml @ 21:27 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, rujan 5, 2007
Prošao je famozni 2. rujan, glasovanje za draft specifikaciju je obavljeno i rezultati su poznati. Po službenoj obavijesti ISO/IEC organizacije, draft standard ISO/IEC DIS 29500, Information technology – Office Open XML file formats, nije ostvario apsolutni zahtijevani broj glasova koji je potreban za prihvaćanje specifikacije kao standarda u prvom krugu Fast Track procesa.

Procesno gledano, 87 država je sudjelovalo u procesu [bez obzira na status u ISO organizaciji - P (participating) ili O (optional)]. Ukupno je 69 država glasalo za (51 država) ili protiv (18 država), dok je 18 je bilo suzdržano.

ISO/IEC po svojoj proceduri traži da se ispune 3 kriterija da bi se proglasio standard:

  • više od 50% "P" članova mora glasati, uvjet koji je ispunjen je je glasao 41 član.
  • 66% "P" članova koji nisu suzdržani mora glasati "Yes", uvjet koji nije ispunjen jer je za "Yes" glasalo 53% "P" članova (17 od 32 - da pojednostavim, nedostajalo je 5 glasova).
  • najviše 25% "No" glasova od svih zemalja koje nisu suzdržane, uvjet koji nije ispunjen je za "No" glasalo 26% svih članova (18 od 69 - da pojednostavim, 1 glas više od limita za "No").
Slijedećih par mjeseci, do sastanka u Genevi, period je kada ECMA mora adresirati otvorena pitanja specificirana u komentarima, bilo da su to komentari koji pripadaju "Yes" ili "No" glasovima. Naravno, na pojedinoj zemlji je da prihvati korekcije specifikacije (te bi teoretski glas "No with Comments" ili "Yes with Comments" mogao preći u "Yes") ili odbaci (kada bi isto tako teoretski glas "No with Comments" ostati "No").

Je li Microsoft zadovoljan s rezultatima? Mislim da je Microsoft bio spreman i na "Yes" i na "No" - iako bi pozitivan rezultat za Microsoft bio interesantniji. S ovim smo ušli u dodatni krug koji traži 6 mjeseci ozbiljnog posla - loptica je sada kod ECMA-e, koja mora odraditi posao i ispraviti određene nedostatke koje specifikacija iskreno ima (primijetite da se glasovalo za draft specifikaciju). Pristup je čisto traženje konsenzusa oko specifikacije, što i jest uloga ISO/IEC organizacije.

Što ako OOXML ne prođe niti na Ballot Resoultion Meetingu? Kao što znate, ovo je FastTrack proces. Ako ne prođe, onda ECMA može prijaviti OOXML u redovnu ISO/IEC proceduru razvoja standarda, što je posebna priča (ili kategorija) - ali je svakako jedan od načina razvoja i prihvaćanja standarda.

ratkoml @ 15:23 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
utorak, kolovoz 28, 2007
Zanimljivi rezultati proizašli su iz recentne studije ugledne analitičarske kuće IDC. U nedavnom istraživanju o uporabi različitih formata dokumenata (ODF, OpenXML, PDF itd), na uzorku organizacija i javnog sektora pokazalo se da je (očekivano) PDF kao format najčešće u uporabi i to vjerojatno kao finalni proizvod rada u nekom drugom formatu.

Ono što je interesantno je da je stupanj prihvaćanja novog Open XML formata (dakle, vjerojatno Microsoft Office 2007  proizvoda) prilično dobar, te da ga u uporabi ima prema istraživanju priličan broj kompanija. 

Druga zanimljivost je da je prihvaćanje OpenXML formata daleko bolje nego ODF formata, što je razumljivo jer se većinom radi o korporativnim korisnicima te javnom sektoru. Pretpostavljam da je ODF daleko više iskorišten u "kućnim" varijantama te možda u akademskoj zajednici.


ratkoml @ 12:18 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
ponedjeljak, kolovoz 20, 2007
Trakavica se nastavlja: čitam danas dokument kojim je Kenija ( vidi prethodne postove na ovu temu) poslala svojih 200 zahtjeva za izmjenama u OOXML specifikaciji kako bi ista dala svoj glas ZA standardizaciju Open XML formata. To je dio standardne procedure. Čitam zahtjeve i mogu reći da je većina zahtjeva sasvim korektna - Microsoft ili nije dovoljno jasno specificirao pojedine dijelove ili ih je pogrešno specificirao. No, kako se približavamo kraju, zahtjevi postaju malo zanimljiviji, i s nogu me obara zadnji zahtjev (format je primjedba, predloženo rješenje).

Primjedba:
"From the overall document contents, it is acutely clear that no effort has been made in OOXML to start from the existing ISO standard for the representation of documents in XML, that is ODF 1.0, ISO/IEC 26300:2006. We can see no reason for that deliberate departure and contend that unneeded differences are harmful,  and request that the OOXML proposal be rewritten starting from the existing standard."

Prijedlog promjene:
"Rewrite OOXML starting from ODF 1.0, ISO/IEC 26300:2006, for all matters that apply."

Da ne pratim bolje, pomislio bih da smo negdje u 90-tima i da Microsoft nešto ultimativno zahtijeva. Kako ovo komentirati? De facto, Kenija IBM (;)) traži da Microsoft napusti svoj OOXML, preuzme ODF u verziji 1.0 (koja btw ima određen broj nedostataka, i ekipa već radi na spec 1.2) i napiše što? Microsoft ODF implementaciju. Zanimljiv zahtjev. - već vidim da će Kenija glasati protiv :). [Ispravka: Kenija je glasala ZA, ovaj navod je bio više ciničnog karaktera upućen na strukturu uspostavljanja primjedbi - vidi komentare]. Ovo je prilično nerazumno u procesu u kojem ISO mora osigurati win-win situaciju za sve strane i ne vjerujem da će biti stav većine NB (National Body) grupa koje glasaju o standardizaciji Open XML formata. 

Bit će interesantno pratiti kuda ovo vodi i to iz čisto tehničke perspektive procesa (evo primjedbe, evo odgovora, evo primjedbe na odgovor, evo odgovora na primjedbu na odgovor, evo...)

ratkoml @ 12:48 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
subota, kolovoz 18, 2007
Koliko je komplicirano "implementirati" OpenXML specifikaciju? Neizrazito pitanje na koje je teško dati odgovor. Stariji programeri bi naravno rekli: ovisno o tome što rješavamo implementacijom. Bilo koja implementacija naravno služi tome da bi riješili određeni zadatak. Netko želi pisati dokumente. "Implementira" (čitaj: instalira) si Word. Netko želi obrađivati slike. Implementira s Adobe Photoshop. Netko želi voditi poslovanje. Implementira si SAP. Netko želi zbrojiti dva broja. Implementira si… nešto. Dakle, koristiti riječ implementacija bez popratne specifikacije zadatka vrlo je neprecizna definicija problema.

"Kako implementirati Open XML" ponekad je tema blogova i foruma iz praktičnog primjera jer za prihvaćanje nekog rješenja kao standardnog ili uporabljivog, potrebno je imati referentnu listu implementacija na kojima ste dokazali da se rješenje da "implementirati". Svaki iole pametniji korisnik kod nas uvijek traži reference - nekad ih imate, a nekad tek uvodite neku tehnologiju pa je ta lista malo manja.

Isto je i kod Open XML-a. Jedan od zahtjeva ISO certificiranja je da postoji referentna lista implementacija u svijetu, odnosno, rješenja koja koriste Open XML specifikaciju. Danas već nije tako mala, a dobar dio bitnih softverskih kuća koristi Open XML (Corel, Novell, Apple, RIM, Altova…) - lista raste. Neki podržavaju i Open XML i ODF, neki samo jedan standard (recimo Apple koristi Open XML u iWorks aplikacijama te u iPhoneu, ali ne i ODF).

 Ako idemo za onim prvim, dakle što jednostavnije to bolje, napravimo "Hello World" dokument u Wordu. Većina programera se sjeća da su se svojedobno jezici mjerili po tome koliko je jednostavno napraviti Hello World primjer, a ja ću ga iskoristiti za sličan primjer. Premalo je prostora za korak-po-korak pristup - primjer je trivijalan, postan je na MSDN-u, i sastoji se od copy-paste pristupa, pročitajte dio "Walktrough: Creating a Word XML Format File" .Da pišemo svoju "implementaciju" onda bi izvorni kod vjerojatno morao generirati ove dijelove dokumenta, pa "princip je isti sve su ostalo nijanse" pristup.  Da li je to kompleksno? Ukupno sam nabrojao 80 tak linija XML koda - trivijalan zadatak za programera početnika. No kao što rekoh, zadatak je jednostavan. Da li se može "implementirati"? Doh, rekao bi Homer Simpson. Moj kolega Darko Jovišić drži jednodnevni Open XML tečaj nakon kojeg bi programer prosječnog znanja mogao savladati osnove "implementacije".

Što ako je "kompleksan"? Što ako želimo napisati svoj Microsoft Office (i recimo nazvati ga Open Office :))? Naravno, onda će nam trebati malo više informacija i vremena da i to savladamo. Da li je to danas moguće? Jest, sučelje je otvorenog tipa. Traži li truda? Naravno. Dakle, da se Open XML može jednostavno implementirati? Da, možda i ne. Ali odgovor je točan za bilo koje neprecizno pitanje tog tipa, pa… ipak morate probati sami. Ekipa iz Gemboxa (vidi malo prijašnji post) vam može dati svoju priču jer su to oni uspješno napravili za scenarij koji im je trebao (a nije tako lagan, gotovo su napisali svoj Excel). Da li je to jednostavno napraviti s bilo kojom specifikacijom? Ja bih rekao da je zapravo svejedno kakva je specifikacija - uvijek ćete imati zabavu. Uzmimo na primjer sličan standard pod imenom Open Document (ODF). Standard je na "tržištu" već preko 2 godine, vjerojatno dovoljno vremena da se prilično upoznamo s njim. Nedavno sam naletio na test stranice implementacije standarda koje razvija Intel. Pogledajte rezultate testa  KOffice i OpenOffice implementacije. Rezultat: niti jedan niti drugi  nisu 100%  udruživi s standardom koji koriste - ODF-om. Dakle, kompleksna implementacija je upravo to - kompleksna. Za MS nemam rezultate, ali je već napravljen alat koji vrši provjeru udruživosti (Package Explorer), pa ćemo vidjeti.

Dva dodatna poučka:

a) Moram li biti udruživ s ranijim verzijama Worda? Ne. Naravno da možete reći "ja podržavam samo docx format" i time biti oslobođeni raznih opcionalnih elemenata koji definiraju kako upravljati starijim dokumentima, a koji su upravo tema rasprave "zašto uopće postoje". Ponavljam, elementi su opcionalni. Čuda tipa UseWord95LineBreaks ili kako već koriste se samo po potrebi. Konkurentni standard, ODF ima sličnu majstoriju, ali je skriva iza elementa "config-item" (odlično istraživanje o igrama OOXML i ODF formata pročitaje ovdje). O tome mogu u nekom kasnijem postu, po potrebi. U svakom slučaju, kod obe specifikacije je isto: možete i ne morate ih koristiti.

b) Moram li biti majstor dokumentacije? Ne. Naravno da ćete čitati samo ono što vas zanima i ono što ćete brzo dohvatiti kroz indeks. Sada je pitanje: je li ta dokumentacija preogromna (spominje se 6.000 stranica). Kako za koga. Sjetimo se samo meni omiljenog izdanja Visual Studio v1.0 (cca '93)- kutije s preko 10.000 isprintanih stranica. Tada se dokumentacija još printala, danas to osim IBM-a rijetko tko radi. Pitanje je naravno što je dostupno u elektroničkom obliku, i naravno koja je kvaliteta dokumentacije. A tu je i Internet i tutoriali i web stranice i blogovi i support i što ja znam što sve ne.

Dakle, OOXML ili ODF? Što je lakše? I jedan i drugi imaju scenarije u kojima su vjerojatno bolji. Ali to će ocjeniti situacija, zadatak, specifikacija ili tako nešto.

Pouka za sve mase na bilo kojoj strani: tipkovnicu u ruke, razvojni alat na zaslon. Provedite nekoliko dana u razumijevanju standarda i implementacije, a onda (ako ste programer) … odaberite sami što bi "implementirali". Dakle, napustimo može, ne može, jednostavnije, složenije priču. Ja tvrdim: može i može odmah - već dugo vremena mi je omiljena "Logika je ista, samo je pitanje sintakse". 

[19.08.2007] dodatno: naletio sam na jedan sasvim drugačiji, da ne kažem pametniji pristup. Njemački Fraunhofer Institute for Open Communication Systems kooridnator je Working Group DIN (DIN je njemački HZN) Committee NIA 34, na projektu koji će definirati interoperabilnost i mogućnosti konverzije između 2 formata: OOXML i ODF. Po njima, niti jedan neće biti dominantan, pa je možda bolje posvetiti se njihovoj međusobnoj suradnji. Kao što bi rekao Garry Lineker: "Nogomet je igra u kojoj uvijek pobjeđuju Nijemci".  

[20.08.2007] dodatno: Darko je počeo pisati mali tutorial kako graditi rješenja na OpenXML formatu, pa navratite do njegovog bloga. Prilično interesantno.

[23.08.2007] dodatno: VSJ (Mike Ormond) objavio je dobar članak: Programming Office documents with Open XML. Jest da naš Darko piše bolje, ali ni ovaj nije loš.


ratkoml @ 22:11 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, kolovoz 16, 2007
Znam da sam se raspisao oko ovoga, ali toliko je (da upotrijebim omiljeni akronim ekipe koja na neki način ima problema s Microsoftom [Majkrosoftom]) FUD-a oko ovoga da me zabavlja nerazumijevanje temeljnih principa i procesa koji funkcioniraju prilikom standardizacije. Ponavljam, govorim o PROCESU a ne o fuzzy-logic-I-hate-Microsoft pristupu većine blogova koji dolazi iz emocionalne polovice mozga.


Dosta se blogova raspisalo oko "fasttrack" procesa - i ja sam to učinio nekoliko postova ranije. No moja namjera je bila da objasnim tehnički prirodu procesa, a vidim da je priroda stvari takva da je potrebno razjasniti još neke detalje (nemaju veze s procesom, nego s razumijevanjem okoline nastanka standarda). Tri važne stvari koje ljudi uglavnom ne razumiju:


1. Čemu služi fastracking proces? Pojednostavljeno, da bi se već postojeći standardi (industrijski ili standardi drugih organizacija) certificirali kao ISO standard. ECMA 736 (OpenXML) postojeći je standard certificiran u ECMA organizaciji. ECMA je podnijela zahtjev da se ECMA 736 standard certificira kao ISO/IEC 26300. Proces dakle nije stvaranje novog standarda "od nule" već certificiranje jednog od postojećih, drugih organizacija.


2. Fastracking ne traži perfekciju standarda. Zapravo, perfekciju ne traži niti jedan ISO proces, iz jednostavnog razloga jer je perfekciju nemoguće postići. Valjda do danas ne bi imali niti jedan standard. Nakon svakog koraka standardizacije, postavlja se lista pitanja, neslaganja i komentara i vraća kao upit prema ECMA-i, koja je dužna na njih odgovoriti. Na primjer, ovdje je odgovor nakon Contradiction faze (btw dajte si truda i pročitajte komentare vezane uz ODF - čini mi se da su standardi više slični nego različiti u svom pristupu...) Samo glasanje dozvoljava da se spec proglasi standardom pod uvjetom da se neke stvari isprave prije ("No with Comments" - "We dissaprove for the technical reasons stated, acceptance of specified technical modifications will change our vote to approval") ili kasnije ("Yes with Comments" - "We approve technical content of the draft with comments appended"). BTW: ODF je prihvaćen kao standard s gomilom naputaka što još treba popraviti - vidi rezultate glasovanja (ZIP datoteka u dnu).


3. Fasttrack ultimativno vodi ka prihvaćanju standarda. Primjetite još malo točku br 2. Svi koji glasaju "No" moraju službeno napisati zašto, te što je puno bitnije, dodati kako ECMA mora modificirati prijedlog standarda da bi bio prihvaćen. Bottom line: postoji svijetlo na kraju tunela. Ako ECMA pristane modificirati standard kako kako bude (ako)  onda će Open XML postati ISO /IEC standard.

I tako... dalo bi se pisati o tome. Ali ono što je stvarno začudno (a prijatelj Vjeran me podsjetio na to) je pitanje zašto je Microsoft uputio Open XML na ECMA standardizaciju? Znat eli zašto? Zato što je to zahtjevala Europska Unija (EU)! I to službenim dopisom koji možete vidjeti ovdje. Dakle, dear Microsoft, ako igramo kako treba, potrebno je napraviti standardizaciju. Pa eto... primjetite liniju: "Microsoft should consider the merits of submitting XML formats to an international standards body of their choice"...


 

ratkoml @ 20:02 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, kolovoz 8, 2007
Iako znam da će ovaj post izazvati dosta polemike, namjera mi je zapravo sasvim drugačija no što bi površni čitatelj mogao zaključiti čitajući pripadni izvještaj. Kao osvjedočeni pobornik strukture i metodologije u pristupu bilo čemu, zanimljivo mi je vidjeti kakav utjecaj ima globalno korporativna inicijativa "Security Development Lifecycle" - odnosno, producirajmo izvorni kod i mislimo na sigurnost operativnog sustava. Kao jedan od elemenata prije tri godine pokrenute Trustworthy Computing inicijative, SDL je omogućio da programeri pišu kod sa što manje kritičnih grešaka te da je platforma sigurnija i pouzdanija za uporabu.

Evo i rezultata: prema objavama kompanija koje objavljuju kritične propuste svojih proizvoda (a potom ih i popravljaju) a tu su RedHat, Ubuntu, Novell, Apple i Microsoft (barem u ovoj studiji) u prvih 6 mjeseci od izlaska proizvoda Microsoft Vista je imao najmanji broj kritičnih propusta. Ne izvodim nikakve zaključke, to ćete napraviti sami, ali brojke su jednostavno prikupljene s službenih stranica pojedinih kompanija.

Jeff Jones, jedna od zanimljivijih faca na području securitya, napisao je mali izvještaj, i moram priznati, iako nisam sigurnosti ekspert, prilično jednostavno ukazuje na današnju problematiku sigurnosti operativnih sustava. Tko je Jeff? Ukratko: "Jeff has been a security guy for 19 years. Some of the more interesting jobs he's done: security consultant doing risk assessments for the Air Force; security consultant for the NSA Orange Book program; kernel and TCP/IP developer for Trusted Xenix; Darpa researcher; VPN developer for Gauntlet firewall; security consultant in EMEA; Director of Product Management for McAfee corporate AV; VP of Product Management for PGP, Cybercop Scanner and Gauntlet firewall; and a director in the Microsoft security group".
ratkoml @ 17:57 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
ponedjeljak, kolovoz 6, 2007
Čitajući blogove koji se trenutno pojavljuju na našoj blogosferi zapazio sam nekoliko koji su post ili dva posvetili Open XMLu i standardizaciji. Situacija je jednostavna (i programerski implementabilna :)): IF (HATE_MICROSOFT = 1) THEN NO_OOXML ELSE YES_OOXML ENDIF. Neznam zašto, ali ljudi sve gledaju kroz prizmu "volim, ne volim" pa tako baratamo raznoraznim izjavama i napucima s drugih izvora, blogova itd, a da nismo proveli niti trenutak provjeravajući navode drugih pojedinaca.

Rado bih vas sada uputio na te blogove, ali odreda su anonimni - moje osobno pravilo je ipak uputiti vas negdje gdje možete imati referentnu informaciju - bilo da je od pojedinca ili organizacije.  Uistinu nema mjesta da idem korak po korak, ali krenut ću od prve zamjerke pa kad stignem obratit ću pažnju i na ostale -  zato redovito na ovaj blog. Dakle, jedna od najvećih je: Microsoft koristi FastTrack ISO proces kako bi što brže progurao svoj format. Što brže? FastTrack nije izmislio MS, a nije niti brz niti jednostavan. No, OK, sad ne morate vjerovati meni, vidimo što ima na Webu...

Kako je izgledao proces standardizacije ODF formata?

Konzultirajmo majku svih mudraca: wikipediju: "The first official ODF-TC meeting to discuss the standard was December 16, 2002; OASIS approved OpenDocument as an OASIS Standard on May 1, 2005. OASIS submitted the ODF specification to ISO/IEC Joint Technical Committee 1 (JTC1) on November 16, 2005, under Publicly Available Specification (PAS) rules. 

After a six-month review period, on May 3, 2006 OpenDocument unanimously passed its six-month DIS ballot in JTC1, with broad participation,[3] after which the OpenDocument specification was "approved for release as an ISO and IEC International Standard" under the name ISO/IEC 26300:2006.[4] After responding to all written ballot comments, and a 30-day default ballot, the OpenDocument International Standard went to publication in ISO, officially published November 30, 2006." 

Pasted from <http://en.wikipedia.org/wiki/OpenDocument>

 Dakle, PAS pravilo kaže 6 mjeseci pregleda + mjesec za odlučivanje, ODF je predan u 11. mjesecu 2005, a odobren u 05. 2006. Dakle, 6+ recimo 1 mjesec. Točno kako bi i očekivali od PAS pristupa.

Kako izgleda proces standardizacije OOXML formata?

 Opet malo wikipedije: "As an ISO external Category A liaison, Ecma have submitted Ecma 376 to the ISO Fast Track process, the same process available to National Standard Organizations." …  Od čega se sastoji famozni Fast Track proces? Za razliku od PAS pristupa, Fast Track ima jedan korak više i to početnu 30 dnevnu "Contradiction Phase" - wikipedija "The fast track process allows a 30 day review period by national standardizing bodies (NBs), during this period NBs may identify to the JTC 1 Secretariat any perceived contradiction with other JTC 1, ISO or IEC standards." 

Potom slijedi 5 mjesečni Ballot: "The JTC 1 directives state that regardless of whether or not resolution is reached on the question of contradiction, a five-month ballot commences immediately. So, on 2007-04-02 the ISO JTC 1 Secretariat duly informed Ecma International that the five-month DIS 29500 (Office Open XML) ballot period had started and would close on 2007-09-02."  

Dalje, postoji period za odlučivanje, odnosno za glasanje, ali ako se pojavi bilo kakav prigovor (a vjerojatno hoće, jer postoje najave za odlučivanje "Yes, with comments") potrebno je pričekati da se odradi Ballot Resoultion Meeting: "In the last stage of this Fast Track standardisation process there can be a Ballot Resolution Meeting (BRM) if needed in which submitted comments with the submitted DIS can be resolved. The BRM will have been called at the discretion of the SC34 secretariat at the end of the 5 Month Ballot. The outcome of this meeting effectively decides whether DIS 29500 succeeds or fails in its bid to become a full International Standard".  

Slijedeći BRM najavljen je za veljaču 2008, što bi dodalo dodatnih 6 mjeseci… Dakle: 1 mjesec za Contradiction + 5 mjeseci za Ballot + odlučivanje, gotovo isto kao i PAS proces. S time da je ODF preskočio Contradiction Phase dio procesa, jer ga, eto, PAS proces ne poznaje. Ali dobro. U najmanju ruku procesi traju identično, a vjerojatno je da će Microsoftov malo duže trajati.

I PAS i FastTrack jednostavno su standardni procesi koje je definirala sama ISO organizacija. Na kraju krajeva isti ljudi odlučuju (dakle o OOXML-u odlučuje ISTI Technical Committe koji je odlučivao i o ODF-u...)

I sad me zanima gdje je problem s FastTrack procesom? To je samo jedan od oblika submitiranja prijedloga, ovisno o tome koje opcije ima grupa koja predlaže standard.  Traje isto, kompliciraniji je i može se duže razvući. Zapravo bih rekao, loš pristup za Microsoft :) 

P.S. Prihvaćam da je moje znanje ograničeno i da nešto možda ne razumijem. I da sam možda mogao biti bolji u matematici. Ali čini mi se da ISO procesi i nisu teški za razumjeti, osim ako ih ne želiš razumijeti, ali to je onda priča s početka ovog posta...


ratkoml @ 18:15 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, srpanj 20, 2007
... koji pojašnjava poziciju Open XML standarda i ECMA/ISO/JTC1 standardizacije. Osim toga, mislim da sadrži cijeli niz zanimljivih informacija, kako o tome zašto je Microsoft napravio novi format do koje su njegove prednosti (i mane).

Kako bi demokracija bila na djelu, možete ga preuzeti u 3 formata: dobri stari DOC format, novi Office 2007 DOCX format, te, tek toliko da ne bude nisam znao, PDF. Zanimljivo je pogledati koje su veličine datoteka: DOC 244KB, DOCX 96KB a PDF 633KB! Bit će da ZIP ponešto vrijedi ovdje - ako želite pogledati internu strukturu DOCX dokumenta, dodajte mu nastavak ".zip" i jednostavno ga otvorite i pogledajte internu XML strukturu koja je ECMA (a bit će ISO) standardizirana.

Recimo da je ovo nastavak posta od prije koji dan...
ratkoml @ 15:08 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, srpanj 18, 2007
Neznam da li pratite ovu sapunicu oko ratifikacije / standardizacije Open XML (OOXML kako ga popularno i skraćeno zovu) kroz ISO/IEC organizaciju, ali sve se više zabavljam čitajući što se događa.

No ukratko, Microsoft je predao Microsoft Office Open XML prije nekog vremena na ECMA International organizaciju kako bi isti postao standard. Naravno, ista je to i učinila tako da sada imamo standard pod brojem ECMA 387 - no to nije bilo dovoljno, pa je ECMA zatražila da ISO/IEC kao krovna organizacija ratificira isti standard kako bi bio služben i od strane ISO/IEC organizacije. Trenutno, OOXML se nalazi u "fast track" procesu.

Naravno da stvari nisu tako jednostavne. S obzirom da je konkurentni (zapamtite tu riječ) standard, OpenDocument format (ODF) prošao po istom procesu proceduru ISO/IEC standardizacije, očigledno je da nekom nije u interesu da OOXML isto tako postane standard te radi sve što stigne i može da se to ne dogodi. Recimo da se taj netko zove, da ga ne prozovem direktno, IBM ;)

Koji je interes IBM-a? Pa naravno, višestruki. IBM je desetljećima pokušavao uništiti ne samo Microsoft Office, nego i cijeli niz Microsoft proizvoda i to manje - više uspješno (s ogromnim naglaskom na - manje). Ovo je dobra prilika da podmetne kukuruz ako može te da već proglašeni standard nametne kom god to može - poglavito državnim tijelima. Time bi se učinkovito Microsoft izbacio iz igre i pojednostavila bi se situacija s "koji format" čitaj: "koji proizvod" treba koristiti. A tu se direktno podržava Open Office, no questions asked. Naravno, ovo je indirektan pristup - direktni je jednostavniji - npr. Notes ne podržava OOXML.

OK, to razumijem i to je konkurentna borba. Ali ono što me nasmijava (ali i zabrinjava) je način kako to IBM radi: na primjer, države koje su se protivile tome da OOXML postane ratificiran mahom su koristile / slale iste dokumente i tekstove koje su kreirale iste osobe, uglavnom iz IBM-a ili takozvani promotori Open Softwarea. Nažalost po njih, većina ih nije čula za "properties" elemente dokumenata tako da se njihova imena nalaze posvuda po "državnim" dokumentima koji su slani ISO/IEC organizaciji. I naravno da svi negiraju da imaju prste u tome. Zanimljivo, najviše se žali Kenija (!) i to kroz dokment koji je napisao IBM djelatnik u Njemačkoj koji ujedno zastupa IBM u njemačkoj DIN organizaciji. Čudno :) IBM u Njemačkoj (ali i šire) i onako je žestoki protivnik OOXML-a...

Mislim da su ovdje svi "fulali fudbal". Ideja nije da se OOXML i ODF natječu u funkcionalnoj specifikaciji (tu ima svega, na primjer ODF NE PODRŽAVA formule u tabličnom kalkulatoru (!?) u svojoj specifikaciji pa je ipak standardiziran. Tko pametan ne koristi formule u Excelu??). Ideja je da postoji mogućnost odabira a da je taj odabir nakon što se izvrši ipak standardiziran. Ljudi zaboravljaju da su i PDF/A te HTML ISO standardi. Ljudi zaboravljaju da su i JPEG ili PNG standardi. Pa ISO/IEC ne propisuje valjda da sve slike moraju biti u JPEG-u.

Ima tu dosta toga ali tko bi to napisao na jednom postu. No znam da neće završiti na tome, jer mi je baš zanimljivo pratiti što se događa. Ne zaboravimo, i hrvatski Zavod za normizaciju mora dati svoj glas. Baš me zanima što ni misle...

ratkoml @ 12:34 |Komentiraj | Komentari: 0
Instant Messenger
Dodaj blog u Favorites
blogmarks del.icio.us digg TailRank Technorati YahooMyWeb
Arhiva
« » pro 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Brojač posjeta
374633
O autoru ...

RatkoM skraćenica je za Ratko Mutavdžić, poznato/nepoznato ime u Microsoft zajednici, u slobodno vrijeme radim u tvrtki Microsoft Hrvatska, a kao što bi i očekivali komentari na ovom siteu su ipak moje osobno mišljenje a ne mišljenje tvrtke u kojoj radim.

Uvijek dostupan na ratkom@microsoft.com ili putem ovog bloga, a uvijek možete nazvati MS i tražiti moju malenkost. Blog je "profesionalni" blog kojim želim razmjenu komentara, informacija, sugestija, ideja i čega sve već ne između Microsoft DPE grupe i ljudi koje bi mi zvali "community". Primarno se odnosi na developere, ali ne garantiram da neću zastraniti i dotaknuti se još koje teme.

Da ne zaboravim, zahvaljujući paralelnom interesu, dosta toga vezano uz project management, organizaciju profesionalne servisne organizacije, te neke ostale tekstove možete pronaći i na mom web siteu PROJEKTURA.ORG. Ali blog mi je ipak dinamičniji od web stranica, tako da sam ovdje više ažuran.

Za one koji se pitaju: od 01.09.2007 (a možda i prije) preuzimam funkciju DPE Lead (voditelja grupe). Na moje veliko zadovoljstvo, vraćam se svojim korijenima, instaliram ponovo sve alate koje sam do sada ignorirao, i vjerujem da mi Excel više neće biti primarni razvojno - zbrajački alat ;) 

Ratko Mutavdzic's profile on LinkedIn


Čitam ... (ožujak/travanj 2008))

The Black Swan, Nassim Nicholas Taleb

Gotovo je nevjerojatno kako na nas utiču stvari za koje vjerujemo da zapravo nema teorije da se dogode. Crni labud je zapravo događaj koji će se teško ostvariti, ali kad se dogodi, em što je nepredviljiv, em što ima ogroman utjecaj. Primjeri su uspjeh Googlea ili, možda malo crno, 11.9. i Twinsi. Autor tvrdi da je zapravo sve oko nas nepredvidljivo i da te pojave uopće ne istražujemo - držimo se onog što znamo i što nas usrećuje. 

Prava mala "comfort zona".

Slušam ... (veljača 2009)

SONIC YOUTH / GOO 1990


Što ih više (ponovo) slušam, to su mi bolji. Jedna od perjanica novog doba krajm 80th(početkom 90tih) u Americi, a koju krase i R.E.M., Nirvana, Pearl Jam, ali i Pixies, Mudhoney itd. Oštra, dinamična gitara i ponekad zaluđujuće kombinacije koje su nosili Thurston Moore i Kim Gordon.

Za fanove i one koji će to tek postati, nema do broja 8. Mildred Pearce.

Gledam ...

Flags of our Fathers, HDDVD, Clint Eastwood

Ponekad izaberem dobar film, krivu tehnologiju. Prije nekog vremena sam nabavio HD DVD player, koji dolazi uz XBOX 360 pa i nije neka investicija, te nekoliko filmova tek da se uvjerim u novu HD tehnologiju. 

I stvarno - na velikoj plazmi u 1080i izgleda savršeno. Film je kao što znate dobitnik Oscara, i zanimljivo ne toliko ratni koliko bi čovjek očekivao. Scene su dobre, manje napete nego u "Saving Private Ryan", ali isto tako realistične. Slijedi mi gledanje "Letters form Iwo Jima" ilitiga japanska strana iste priče - crno bijela tehnika / japanska spika.

[x]

“…As long as you have innovation in the IT industry, you will have interoperability challenges.  But we're going down the tight path. It's a journey and we'll need to make adjustments based on community but generally we feel like we're going in the right direction." –Tom Robertson, manager of interoperability and standards at Microsoft – The Register

Statistika?
Index.hr
Nema zapisa.