Putešestvije developerske zbiljnosti
RatkoM DPE/NTO
Blog
četvrtak, svibanj 22, 2008
... i učlanjuje se u OASIS! Možda ovo na prvi pogled ne izgleda toliko bitno, ali ako niste zadnjih nekoliko mjeseci proveli s glavom u rupi, onda vam je jasno da se svaka ovakva vijest temeljito prati i komentira. Dakle, danas je službeno izdan press release od strane Microsofta koji najavljuje značajne promjene koje dolaze u Microsoft Office 2007 Service Pack 2 izdanju a tiču se formata dokumenata koje direktno (dakle, varijanta Save As a ne neki translator) Microsoft Office podržava. Nije da to nisam i ranije najavio, ali ovog puta je to i službeno. Što to točno znači? Znači da je Microsoft dosljedan u svojim obećanjima vezanim uz interoperabilnost i da ugrađuje nove formate podataka u proizvod kako bi korisnicima bilo jednostavnije dijeliti i povezivati podatke u svojim sustavima. Tako na primjer (nakon svekoliko rasprave oko OOXML i ODF formata :)), Microsoft će u Service Pack 2 izdanju podržavati famozni Save As... ODF (vidi sliku):



Slika govori bolje no tisuću riječi, zar ne? No primjetite da se ne podržavaju direktno samo ODF već i PDF i XPS formati. Uz već cijeli niz postojećih formata, mislim da nedostaju samo CDF i UOF (a na potonjem se već radi, to možete i primjetiti u press releaseu). Dodatno, za one koji to žele, pojaviti će se i mogućnost da se ODF postavi kao "default" opcija prilikom spremanja dokumenta.

Također, objavljene su i informacije o tome kako će se dalje razvijati Open XML (OOXML) norma, odnosno, kako je to sada ISO norma, kako će se sudjelovati u radu međunarodnih tijela koje upravljaju istom. Ujedno, Microsoft će se ponovo učlaniti u OASIS organizaciju, kako bi zajedno s postojećim članovima radio na poboljšanju ODF norme.

Više informacija možete dobiti i na "službenim" blogovima Microsoft djelatnika koji prate ovu temu: Gray Knowlton, Jason Matusow te Doug Manugh.
ratkoml @ 00:41 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, travanj 11, 2008

Kao što je i bilo za očekivati, ISO se ozbiljno prihvatio rada s OpenXML i ODF normama. Nasuprot onima koji su predviđali crni scenarij (tipa: obje norme su samo odrađene da bi se dobilo ISO značkice), ISO je definirao novu radnu grupu, pod nazivom SC34 koja ima nekoliko zadataka pred sobom.

JTC1, tijelo koje je upravljalo procesom normizacije OpenXML-a u ISO/IEC 29500 normu, predalo je zadatak upravljanja normom u novostvoreni SC34 odbor. Pored upravljanja OpenXML-om, ovaj odbor je zadužen i za upravljanje ODF-om (ISO/IEC 26300) te procesom interoperabilnosti i harmonizacije ta dvije norme.

Više informacija imate na blogu Dr. Alex Browna - osobe koja je zadužena voditi odbor: http://adjb.net/index.php?entry=entry080409-221633

Dakle, dobar početak, ISO je preuzeo nadzor nad OpenXML standardom, ECMA će biti samo konzultativno uključena. Pretpostavljam da će se isto dogoditi i sa ODF normom, jer trenutno kontrolu nad njom ima OASIS, grupa koja ju je i predložila kao ISO standard.




ratkoml @ 14:22 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, ožujak 2, 2008
Umjesto da se odmah dohvatim upravo završenog Ballot Resolution Meetinga (vezanog uz ISO/IEC 29500, popularno u narodu zvanog Open XML), moram se osvrnuti na raznorazne likove koji toliko srčano zastupaju određene teorije rješenja da je upravo nevjerojatno koliko brzo pretaču praksu u teoriju iz koje, opet, prepoznaju praksu.

Ponekad se pitam je li ostalo želje za samospoznajom, sintezom i analizom broja podataka koji se pojavljuju dok istražujete određenu temu. Ili je dovoljno pronaći tezu/teoriju na blogu/postu koja vam odgovara i jednostavno se povezati na nju i … presto, gotov sam s dokazivanjem. Kada bi ovako funkcionirala znanost… valjda bi svi prepisivali magistarske i to bi, eto, bilo proglašeno očekivanim pristupom koji rade svi, pa radimo i mi.

Da se vratim na prva 3 slova: BRM. Dakle, prošli tjedan u Genevi se skupila ekipa koja je, očekivano, raspravljala o predloženim izmjenama na ECMA prijedlog ISO/IEC  29500 standarda, i bez obzira na ekipu koja se u blizini nacrtala kako bi napravila gužvu, 5 dana se radilo bez prestanka i raspravljalo o predloženim komentarima.

Kakvi su rezultati? Naravno, ovisi o tome koje blogove čitate. MS ekipa uglavnom stvari vidi pozitivno, a OSS ekipa negativno (prijevod: MS ekipa vidi znatno poboljšanje standarda, a OSS ekipa vidi propast BRM procesa u smislu: ISO/IEC 29500 neće biti usvojen). Naravno, svako ima pravo na svoje mišljenje, i tek će slijedećih 30 dana pokazati tko je bio u pravu, no ono što me zabavlja je kako ekipa u foteljama širom svijeta zna što se dogodilo bolje no ljudi koji su sastanku prisustvovali.

Na primjer, ekipa se uhvatila posta određenog Andy Updegrovea (inače, pravnik u OASIS grupaciji koja podržava ODF standard, pa je time njegovo mišljenje jasno), koji, iako nije bio niti blizu BRM sastanka, donosi nevjerojatne matematike i zaključke glede toga što se tamo dogodilo. Ali, ovo je otvoren medij, svi imaju pravo na svoje mišljenje. No zanimljivo je da se na njegov post osvrnuo i Alex Brown, convener (voditelj) BRM sastanka. Prenosim njegov komentar na dotični post:

"I'm won't be composing a blog entry on the BRM for a bit, but I wil point out that your article contains surprising inaccuracies about what the subject of the vote was, how it worked, and what the governing rules were. A health warning is in order."

Dakle, na osnovu pogrešnih i netočnih informacija napravio se cijeli jedan mali/veliki spin-off pod naslovom: "OOXML nije prošao BRM". A skoro da sam njegov blog stavio u Favorites :). Moje razumijevanje je slijedeće: BRM sastanak služi (uvijek) poboljšanju predložene specifikacije, a ne tome da se glasa ZA ili PROTIV. Cilj sastanka je imati usuglašenu specifikaciju s kojom se ide dalje u eventualnu promjenu glasa (i o toj specifikaciji se glasovalo, a ne o tome da li se ili ne podržava ISO/IEC 29500 u novoj formi). Pročitajte ISO proces 101.

Microsoft strana je, naravno, prilično pozitivna: evo komentara nekih ljudi koji su prisustvovali BRM sastanku: Brian Jones (MS glas u ECMA tehničkom odboru), Doug Mahugh i Jason Matusov (također na BRM sastanku). Da li su (pre)optimistični?

Ne propustite niti kontra stranu - dobre postove (ima ih) donose Yoon Kit Young (član delegacije Malezije) ili Tim Bray (Sun Microsystems, član kanadske delegacije). Ono što se između ostalog formulira je da treba raditi i na ISO/IEC procesima (PAS/FastTrack) koji jednostavno nisu spremi za ovakav pristup i zanimanje zemalja - premalo vremena, nedostatne procedure.

Jedno od pametnijih neutralnih mišljenja daje Rick Jelliffe, bloger na O'Rilley webu i član australske BRM delegacije - čovjek je umjereno pozitivan ali i jasnog pogleda na nedavne događaje. Tu je i Jesper Lund Stockholm, danski glas koji donosi dobar komentar:

"Within minutes of after Friday 29th of February at 17:00 rumors started to flow that “The BRM failed” or “ISO failed”. I honestly disagree to this. We were facing an impossible task but we dealt with it according to the purpose of the BRM: To change and improve the DIS. There is really nothing more to say about it. Now the national bodies can sit down and look at the result of the BRM and see if the DIS is now in a position to be approved. That process has always been aside to the BRM itself and whatever was voted on and how the votes were distributed is really not relevant in terms of approving the DIS. The DIS is now what it is and that is what is to be decided 29 days from now."

Zaključak: mišljenje izvucite sami, a ne čitajući jedan post i pametujući hiper brzinom. Uključite mozak, sjetite se što su vas učili u školi i dajte si vremena donijeti zaključke - pa makar oni bili drugačiji od onoga što vam tumače zvjezdoznanci i lokalni spravljači ljekovitih napitaka. 

03.03.2008 DODATAK: Jason Matusow je počeo prikupljati prve komentare nacionalnih tijela (NB) koje možete pročitati na njegovom blogu. Ako je išta bitno za uspjeh BRM-a onda je to mišljenje nacionalnih tijela. A ova prva se nekako razlikuju od Andy-jevih zaključaka.
ratkoml @ 23:55 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, veljača 11, 2008
Zanimljivo je kako ova priča oko Open XML standardizacije sve više poprima tragikomičan element: jedan od pristupa koje sam uočio nedavno dolazi iz Open Forum Europe organizacije - organizacija konferencije koja se bavi nečim vezano uz OSS , gotovo za vratom delegatima BRM sastanka (čitaj dalje).

Dakle,svi smo upoznati da se u Genevi, 25.02. održava Ballot Resolution Meeting gdje ECMA prezentira predložene promjene na Open XML standard, a već prema komentarima koje su uputila nacionalna tijela za standardizaciju. Agenda je jasna: ako je ECMA napravila dobar posao, postoji mogućnost da pojedine članice potvrde Open XML kao standard te postoji mogućnost, ako Open XML skupi dovoljan broj pozitivnih promjena, da se Open XML prihvati kao međunarodni ISO/IEC standard (članice će imati 30 dana nakon završetka sastanka da se izjasne o eventualnoj promjeni).

No, zašto bi sve bilo jednostavno kad može komplicirano:  u ISTO VRIJEME i na ISTOM MJESTU (International Conference Center Geneva), Open Forum Europe organizira sastanak / konferenciju svojih članova vezano uz … standarde? formate dokumenata? intelektualno vlasništvo? s namjerom da nacionalnim tijelima sjedne za vrat i objasni im što je za njih najbolje, a što nije. Zanimljivo je čitati njihove izvode iz programa konferencije:

"Many of our conference participants have indicated they are attending the ISO Ballot Resolution Meeting on OOXML. This BRM is conveniently organized at the same conference venue. Following  their request to benefit as much as possible  from our highly topical programme, we have minimized overlaps with BRM schedules."

"Attending the OFE Programme will be numerous experts in standards development, XML file formats, Intellectual Property rights and other related topics, who have indicated they are happy to meet on a one-to-one basis".

I mali izvod iz programa konferencije:

"7:30 – 8:45 Working breakfast session and introductory comments, (international delegates from the
OOXML Ballot Resolution Meeting are invited to attend)"


Da budem iskren, mislim da je ovo sasvim u redu - ako to nazovemo lobiranjem, što je normalna pojava u ovakvim procesima onda tu ne mogu ništa prigovoriti. Ali napraviti pritisak na BRM delegate tijekom njihove konferencije, prilično je zanimljiva pojava.

Čemu ovo? Možda zato što prve naznake daju za naslutiti da je dobar dio zemalja zadovoljan s promjenama. Na primjer, Češka je inicijalno glasala "No with Comments", s 75 komentara. Napravili su inicijalnu analizu odgovora koju možete pronaći ovdje i izgleda da su zadovoljni s njima. Vjerojatnost promjene na pozitivni glas je vrlo izvjesna - što naravno neke ljude (organizacije) čini vrlo nervoznima. A zapravo se radi o normalnom koraku procesa usvajanja ISO/IEC standarda.


ratkoml @ 15:28 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, veljača 5, 2008
Nedavno sam održao press događanje u Microsoftu Hrvatska pod nazivom Doručak@Microsoft: OpenXML. Iako je više brunch pa i ručak, zadržali smo se sva dobra sata razgovarajući o Open XML specifikaciji, namjerama Microsofta u standardizaciji, procesu normizacije, posljedicama određenih odluka te naravno pitanjima zdrave pameti vezanih uz navedenu temu.

Posebno mi je bilo interesantan komentar novinara da se zapravo o ovim stvarima vrlo malo zna: uglavnom se sve percipira kao bitka dva klana različitih mišljenja: ODF vs. OpenXML. Pri tome se kao bitan element u odlučivanju uzima gotovo samo jedna činjenica: ideologija besplatnog. Uporaba riječi "open", "otvoreno", "otvorena specifikacija" itd. toliko se zalijepila uz Open Document Format i slične OSS tvorevine da izgleda gotovo kao blasfemija uporabiti riječ "otvoreno" uz bilo što što podržava Microsoft. Ali dobro... dug je put :)

Tema interoperabilnosti i pitanje podatkovnog formata dokumenata trenutno su dvije glavne inicijative  u kojima sudjeluje Microsoft. Pitanje podatkovnog formata dokumenata glavna je aktivnost koja se odvija u okviru teme interoperabilnosti: Microsoft sudjeluje u kreiranju kvalitetne politike kako na globalnom tako i na lokalnom nivou.

Microsoft u okviru međunarodnih tijela za normizaciju (ECMA i ISO/IEC) sudjeluje u definiranju politika i normi podatkovnog formata, trenutno normizirajući Open XML - ECMA 376 specifikaciju koju koristi niz aplikativnih rješenja raznih proizvođača, ali i sve ostale otvorene formate zasnovane na XML formatu, koji omogućava jednostavno upravljanje podacima i prijenos istih u druge potrebne formate.

Microsoft temeljno razumije da tržištu treba više formata - otvorenih normi koje podržavaju različite scenarije zapisivanja podataka. Neki formati - norme su otvorenog tipa i koriste se za zapisivanje i rad na podacima koji se mijenjaju tijekom vremena (Open XML, ODF, TXT, HTML…). Neki formati se koriste za trajno arhiviranje podataka koji se više ne mijenjaju (PDF). Neki formati koriste se za opisivanje podataka, odnosno tvore metapodatke o podacima - izrazito korisno za razumijevanje podataka koje posjedujete.

Dakle, ako se pitate koje su želje Microsofta, to je vrlo jednostavno napisati: mogućnost odabira, jer "one size does not fit all". Nebrojeni su scenariji koji zahtijevaju različite pristupe. Nebrojeni su problemi bilo kakvih naglih idejno - emocionalnih pristupa. Potrebno je sjesti za stol i profesionalno razgovarati: koji formati podržavaju kakve scenarije. Potrebno je donijeti politiku koja će definirati uporabe određenih podatkovnih formata. Potrebno je … puno toga. Osobno, moje mišljenje je da je najbolji pristup napravila država Massachusets, o čemu sam već pisao.

ratkoml @ 21:34 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, siječanj 15, 2008
Mjesec i nešto dana do Ballot-a u Genevi, točno na predviđeni datum, ECMA je završila odgovore na komentare nacionalnih tijela vezanih uz prijedlog prihvaćanja Open XMLa kao ISO norme. Rekao bih da je veliki posao odrađen: odgovoreno je na 100% svih komentara (kao što piše u naslovu: 3.522).

Zahvaljujući ISO pravilima, tek očekujemo cjelokupan tekst komentara, a do tada pročitajte objavu na ECMA stranicama (ECMA kao predlagatelj radi na ovom procesu). Primjetio sam da je prihvaćeno dosta postojećih normi i uklonjeni dijelovi koji su bili u konfliktu s istima, te prošireni dijelovi specifikacije gdje su uočeni problemi ili nepravilnosti. Ovako napamet, čini mi se dosta konstruktivno od strane ECMA-e i Microsofta. Ali sačekati ćemo BRM, i vidjeti što kažu zemlje koje su uputile komentare. Moje malo dodatno pitanje jest: je li sad ovo "najstandardnija" od svih specifikacija? Nakon tolikog truda vezanog uz komentare, prijave i odgovore, čini mi se da su zbilja pošteno "istresli" specifikaciju i riješili brojne nedoumice. Vrijeme će, kao i uvijek, pokazati stanje stvari.

Očekujte više informacija do BRM-a, ali stvarnu debatu u tjednu 25-29.02. kada je sam Ballot Resolution Meeting.
ratkoml @ 22:04 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, siječanj 13, 2008
Kao prilično svježe razmišljanje u ovoj nadasve političkoj bitci formata pojavio se Research Review koji je predočila javnosti konzultantska kuća "Burton Group".  Kako priča o formatima ne jenjava, nego se, naprotiv, povećava dolaskom famoznog Ballot Resolution Meetinga u Genevi krajem veljače - zanimljivo je pročitati mišljenje jedne od većih kuća koja ne samo da je uspjela predočiti priču o dva formata na svima razumljiv način, nego je možda među prvima napravila jaku analizu oba formata gledajući iznad političkog utjecaja standardizacije i usvajanja oba formata kroz ISO.

Ukratko, što kaže izvješće:

Prvo, daje se mišljenje zašto bi trebali postojati višestruki formati dokumenata, razumijevajući da su ODF i Open XML razvijeni imajući različite prioritete i obilježja koja utječu na dizajn i prema tome, nisu "zamjenjiva".

Drugo, autori Open XML opisuju kao "značajno više izražajan i više aplikacijski orijentiran" nego ODF, pominjući podršku za korisnički definirane sheme (custom shemas) te potpunu vjernost starih dokumenata u novom formatu - predviđajući da će zahvaljujući funkcionalnosti i jakom ekosustavu - Open XML biti uspješniji od ODF-a.

Treće, prihvaćanje Open XMLa biti će značajnije i lakše zahvaljujući ekosustavu Microsoft Office aplikacija. Nasuprot tome, ODF evolucija će biti "sporija i složenija" uglavnom zbog vlasništva kompanije SUN nad Open Office aplikacijom, koja je primarna implementacija ODF-a na tržištu.

Četvrto, istraživanje ODF-a vodi autore ka zaključku da je ODF "nedovoljan za stvarne enterprise zahtjeve" i njegova će uporaba biti ograničena na scenarije gdje nema složenog modeliranja dokumenata ili potreba za potpunom vjernošću starih Microsoft Office dokumenata.

Peto, preporuka Burton Grupe je razumijeti mogućnosti Open XML specifikacije te koristiti ODF "više kao izuzetak nego kao pretpostavku (default)".

Cijeli dokument na 40 stranica možete pronaći na adresi
http://www.burtongroup.com/Guest/Ccs/WhatsUpDoc.aspx

Za one koji su uključeni u globalnu ali i lokalnu problematiku ODF/OOXML rekao bih da je ovo obavezno čitanje - ako ništa drugo barem da razumiju što zastupa druga strana (čitaj Microsoft). Tvrdim, zaboravite politiku i ideologiju - potrebno je razumijeti koje su prednosti i mane pojedinog formata te biti otvoren prema svim opcijama - a koje to jesu već sam pisao u prethodnim postovima. Tag: Open XML.

(dodatak 14.01.2008: ako vas zanima što dodatno ima za reći jedan od autora izvješća, pogledajte njegov blog. Započetak, potvrđuje da ga nitko ne sponzorira :)).

ratkoml @ 20:59 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, prosinac 9, 2007

Čitam i zadnji post Radoslava Dejanovića, vezanog uz to tko će kontrolirati OOXML kada postane normom i priznajem da sam malo zbunjen, opet miješamo kruške i … beton. Dakle, ne mogu komentirati što već Rob Weir "misli" o tome što je navodno Microsoft predložio ECMA i ISO TC odborima glede upravljanja normom, ali me čudi da se uopće očekuje nešto totalno različito. Pa tko upravlja ODF specifikacijom (dakle, normom)? Tko ju ispravlja, nadograđuje i radi nove verzije? OASIS naravno, a ne ISO! OASIS kao tijelo koje je i poslalo ODF specifikaciju na normizaciju u potpunosti upravlja specifikacijom i predlaže razne verzije na normizaciju (tako je u među vremenu verzija 1.1 usvojena kao OASIS standard a pretpostavljam da će verzija 1.2, koja sadrži znakovitije izmjene, biti poslana na ISO za usvajanje kao nova verzija norme). Ne radi to ISO ili neki od njegovih komiteta, to jednostavno nije njegova funkcija.

No, ima li ISO kontrolu nad normom? Naravno, jer OASIS može promjeniti što god hoće, ali ako ga ISO ne certificira kao normu (recimo, novu u verziji 1.2 ili nekoj drugoj) onda nema više norme u novoj verziji. I točka. Kontrola norme ili standarda je potpuna.

Isto je i sa OOXML specifikacijom - ako će tko upravljati istom, onda je to ECMA te njeni pripadni članovi. Ako netko hoće utjecati na to kako izgleda ODF spec, neka se učlani u OASIS. (btw: ODF je predložio Sun, jedan od članova OASISa - nije ODF nastao kao zajednički predani rad svih članica OASISa. Sun dapače ima vrlo čvrstu kontrolu nad specifikacijom (2)). Vidi sličnosti s Microsoft/OOXML/ECMA pretpostavkama?! Ako netko hoće utjecati na to kako izgleda OOXML spec, neka se učlani u ECMA. Microsoft je jedan od članova ECMA, upravo kao i IBM, Adobe, Ericsson, HP, Intel, Lexmark, Philips, Panasonic, Sony… OASIS opet ima svoje članove. Weir prilično "fula fudbal" i piše o tome kako ISO nema kontrolu jer MS/ECMA mogu upravljati specifikacijom. Točno, ali onda nema ni standarda / norme i onda je Microsoft opet na početku ili - nigdje. Ili, stvarno, možemo podržati kreiranje WG4 pododbora koji će biti osnovan kako bi upravljao OBIJEMA specifikacijama (što jest i navedeno na Weirovim stranicama) - ODF je danas standard van kontrole ISO organizacije.


Dakle, demokracija je na djelu, ako netko hoće utjecati, neka se učlani. Inače se svi bave politikom i svi su vrhunski političari a kad treba biti dio odlučivanja, onda ne samo da nisu članovi stranke, nego niti ne izađu na izbore. Iako postoji podudarnost, ne pričam ovdje o hrvatskom političko - demokrativnom miljeu :). 

(1) uz dužno poštovanje Šlepu, crtanom liku iz crtića Auti. 
(2) Sun se svojski potrudio zadržati kontrolu nad ODF standardom.
Sunova "covenant not to sue" izjava sadrži zanimljive dijelove i ograničen je samo na one verzije specifikacije u kojima Sun sudjeluje: "any subsequent version thereof ("OpenDocument Implementation") in which development Sun participates to the point of incurring an obligation". Dakle, ako Sun sudjeluje u izradi verzije specifikacije, sve OK. Ako ne, onda vas može tužiti jer se eventualni razvoj specifikacije može kositi s Sunovim patentima. Ponavljam, ovdje nije riječ o Msu, nego o neredu koji postoji unutar OASISove produkcije ODF standarda. Check: http://www.oasis-open.org/committees/office/ipr.php .
ratkoml @ 16:45 |Komentiraj | Komentari: 0
Izgleda da sam našao još jednog sugovornika s one strane ograde :). Pročitao sam zadnji post Senka Rašića vezanog uz OOXML i ODF i moram reći - gotovo se u potpunosti slažem s njegovim stavom. Čak ga i dijelim. Cijela priča je komplicirana i povuklo se previše pogrešnih poteza s obije strane i uplele su se korporativne politike najgore vrste. Ipak osvrnut ću se na dvije stvari:

Prvo, previše miješamo normu i implementaciju. Norme su, recimo, ODF (ISO 26300) i OOXML (to be ISO 29500). Implementacije su Open Office, Koffice, Microsoft Office itd. No implementacija standarda ne znači samo implementirati specifikaciju unutar aplikacije za obradu teksta (kao što su navedene). Implemenacija standarda znači svaku uporabu specifikacije i implementacije rješenja (ma što ono bilo) koristeći spec. Tako je, na primjer, implementacija OOXMLa i Apple iPhone podrška za OOXML dokumente, i Gnumeric i OpenOffice Novell Edition … pa čak i mogućnost da kreira i učitava OOXML XLSX datoteke u GemBox.Spreadsheet proizvodu tvrtke GemBox Software koja se nalazi na Vrbanima u Zagrebu. Sve su to, dakle, implementacije i govore o tome da li se nešto sa specifikacijom može napraviti ili ne. Djelomična lista aplilkacija nalazi se na OpenXMLCommunity siteu (odnedavno i na hrvatskom). 

Drugo, pojavila se lista što bi MS trebao napraviti. OK, što bi ECMA trebala napraviti (prenešeno sa Senkovog bloga):

Specificirati cijeli standard. Ukoliko nezavisni promatrači upozore da je nešto ostalo nespecificirano, odmah objaviti i taj dio (greške se događaju, bitno ih je ispraviti).

Uvjeriti ostatak svijeta da možebitni patenti neće biti upotrebljeni protiv ljudi koji implementiraju podršku ili koriste 3rd party alate koji rade s dokumentima. Koliko vidim (na NoOOXML stranicama), nekakvo uvjeravanje postoji, ali je toliko šupljikavo da mu nitko ne vjeruje.
 
Objaviti izvorni kod za import/export filtere pod otvorenom licencom kompatibilnom sa Apache/BSD/GPL/MIT licencama, ili još bolje Public Domainom. Nema boljeg načina nego osigurati da svi odmah prihvate standard :-) A Microsoft u načelu nije apriori protiv otvorenog koda, čak neke stvari i izdaje pod certificiranim open source licencama, i time se hvali. Dakle, ova točka ne mora biti toliko kontroverzna koliko se čini na prvi pogled.


Ja bih dodao slijedeće (po tim točkama):

Slažem se. Upravo je to dio procesa koji je trenutno u tijeku, a to je ispravljanje i nadopunjivanje norme prije Ballot Resolution Meetinga (BRM), tijekom veljače slijedeće godine. Kao što su već mnogi napomenuli, prilično je primjedbi, pa ako ih ECMA ispravi, super, ako ne, ništa od norme. Barem ne kroz Fast Track proces.

Slažem se. Isto tako vjerujem da se Microsoftu ne vjeruje :) nakon cijelog niza gafova u svom postojanju, ali i Microsoft negdje treba početi. Ako mu vjeruju velike kompanije koje ulažu prilično novaca u iskorištavanje standarda, onda mislim da tu ima nečega. Ali, vrijeme će pokazati, kao i uvijek, stanje stvari.

Slažem se, ali tu nisam baš stručnjak. Čini mi se da filtere rade druge kompanije, nešto valjda podržava i Microsoft, treba vidjeti tko što radi. Znam da je nešto radila i OSS zajednica putem OpenFoundationa, a valjda time garantiramo i otvorenost filtera . Ako je to dovoljno, super, ako nije, valjda će MS znati što treba napraviti.

Eto ovo su diskusije koje se mogu vrtjeti danima, pa ćemo valjda uz nešto dodataka iz naslova posta (a pristajem i na proširenje ponude :)), imati o čemu pričati tijekom pauza i predavanja na raznoraznim događanjima.

A možda da kreiramo otvoreni forum pa se sjednemo negdje na kavu i malo popričamo o tome? Jasno je da imamo donekle  različita stajališta ali ne znači da ih ne smijemo i javno razmijeniti.


ratkoml @ 15:45 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
subota, studeni 17, 2007
Moram priznati da se inače nerado upuštam u ovakvo ocjenjivanje, ali jednostavno mi je preočito nevjerojatno i upravo indikativno ono što se zadnjih mjeseca dana događa u ODF "taboru". Gotovo kao stranka pred izbore.

Pojednostavljeno rečeno: ekipa se raspada. Ili mi se to samo čini?

Prema zadnjim vijestima, iz ODF podrške istupa [valjda najznačajniji prominent iste] (18.11. pritisnut komentarima, prihvaćam da nije "valjda najznačajniji", nego "jedan od prominenata", ali eto...) - The OpenDocument Foundation. Prema njima, ODF ide u krivom smjeru, te u budućnosti OpenDocument Foundation prelazi na podršku drugom standardu - W3C Compound Document Format (CDF) specifikaciji. Pazi izjave:

In an interview with IDG News, Sam Hiser blamed the dissention on Sun: "All Sun cares about is its application. Sun never thought of the format as being more important than the application. Sun's position has always been that interoperability with Microsoft formats is outside the scope of ODF."
Meanwhile, Gary Edwards, founding member of the OpenDocument Foundation simply offered: “We can’t meet market requirements with OpenDocument. The truth is OpenDocument was never designed to meet market requirements.”  Edwards’ comments echo what folks have long said about ODF--that it's specific to OpenOffice, an open-source desktop application.


Upravo zbog toga što će moj eventualni komentar ovoga izazvati niz komentara određene (protivničke :)) ekipe, ja ću se suzdržati od istih. Ali pametnom je i više nego dovoljno da se nasmije.

No, osim činjenice da se događa ono što se događa, puno je interesantnije promotriti ovo u kontekstu opće navale proglašavanja ODF specifikacije kao nacionalne norme u cijelom nizu zemalja, uključivo i Hrvatsku. Naime, na svu silu se na brzinu pokušava progurati ODF v1.0 kao nacionalna HR-ISO norma i to kao preporučena (ne može biti obavezna) norma za državu, tvrtke a valjda i građane RH. Pri tome se ne uvažavaju neke bitne činjenice zdravog razuma koje bi itko tko pogleda oko sebe mogao jednostavno uvidjeti i razumijeti. Što me muči?

Jednostavno, norma nije "stabilna". Ne samo da se u međuvremenu izdala verzija 1.1 nego se i ozbiljno radi na verziji 1.2. a ako pogledate što se sve mijenja, jasno vam je što u verziji 1.0 nedostaje. Posebno me zabavlja činjenica da dio ljudi čeka izdavanje Service Pack izdanja za Microsoft proizvode govoreći "neka malo poprave ono što sigurno neće biti ok u verziji 1.0" a ovdje jurimo na usvajanje nečega što nije niti stabilna specifikacija. Da ne govorim o tome da praktično bilo koja implementacija ODF norme u ozbiljnijoj formi (recimo Open Office) uopće ne poštuje normu kao takvu nego ju žestoko nadograđuje stvarima kojima proizvođač (vendor) očekuje i treba.

Druga stvar je - treba li uvesti normu za koju se zapravo nezna što će u budućnosti biti s njom? Tko će je podržavati? Tko će ju nadograđivati i ispravljati? Nemojte se iznenaditi, to neće raditi ISO organizacija. Ona samo kontrolira normu, ali je ne mijenja ili nadograđuje jer to radi tržište, odnosno industrija kroz nove verzije i specifikacije. No, prema gore navedenom, teško je znati tko će to raditi ako ekipe budu ulazile i izlazile iz podrške za specifikaciju. Hoće li na kraju SUN ili IBM u potpunosti preuzeti održavanje specifikacije? Hoće li to tada biti daleko od - otvorene specifikacije?

Treća zanimljiva činjenica jest što je zapravo norma. Norma je prije svega industrijski konsenzus prihvaćen na tržištu. Da je ODF industrijski konsenzus, to se odmah slažem, zato i jest ISO norma. Ali da je prihvaćena na tržištu? Na primjer, treba li pod hitno ODF v1.0 postati HR-ISO standard? Po mom viđenju stanja u velikim i srednjim organizacijama (a vjerujte mi da ih znam dosta) Open Officea jednostavno - nema. Možete me zvati pristranim, ali u mojih n godina rada s tvrtkama (n > 10) NIKADA nisam vidio da neka tvrtka za svoje poslovanje ozbiljno koristi Open Office, ako ga uopće koristi, osim ako ga neki pojedinac u IT odjelu nije imao zbog znatiželje ili jednostavno pripada OSS svijetu. Da to pojednostavnim, ako potražite ODT dokumente koji su publicirani na Internet prostoru u Hrvatskoj (razglabao sam o tome ranije) naći ćete ih (brojkom i slovima) 33 - trideset i tri.

Dakle, mi uvodimo normu zbog toga što postoji 33 Open Office dokumenta na Internetu u Hrvata? I zato što (vjerojatno i ako) 0,02% tvrtki u Hrvatskoj koristi Open Office? Malo realnosti ovdje ne bi škodilo - a tu primarno mislim na vrijeme. Iako ne mislim da nam je potrebno više od sekunde da razumijemo što je stvarni industrijski (ma koja to industrija bila) standard za upravljanje infomacijama oko nas :).

Nekoliko belosvetskih:

CNET
Former OpenDocument advocates bolt for W3C standard
Posted by Martin LaMonica
October 29, 2007
http://www.news.com/8301-10784_3-9806369-7.html?tag=head

ZDNet
ODF infighting could help Microsoft’s OOXML
Posted by Mary Jo Foley
October 29, 2007
http://blogs.zdnet.com/microsoft/?p=875

IDG News Service
ODF group abandons own format
By Elizabeth Montalbano
October 30, 2007
http://www.computerworlduk.com/technology/development/software/news/index.cfm?RSS&newsid=5915&pn=1&print

Linux Insider
OpenDocument Foundation Abandons Namesake Format
By Katherine Noyes
October 31, 2007
http://www.linuxinsider.com/story/aP0qcgw12T4x2K/OpenDocument-Foundation-Abandons-Namesake-Format.xhtml
http://www.technewsworld.com/story/60074.html


ratkoml @ 23:05 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
utorak, listopad 2, 2007
Kako je proces normizacije OOXML-a već davno prešao iz tehničkih u političke vode, bit će da je vrijeme da i sam napravim odmak od procesno-tehničkih pitanja (za koje sam vjerovao da su predmet rasprave, ali očigledno nisu) te da komentiram par ideja/komentara u širokom spektru od lokalne problematike do pogrešno uporabljene terminologije. Pa gdje god da završili :)... Kad budem imao vremena, komentar po komentar.
 
Mala škola, pitanje 1: lokalno usvajanje standarda ili norme
 
Pojedinci (organizacije, udruge) tvrde da je dodatna norma nepotrebna te da će dovesti do problema, rasula, ugroziti ljudske živote, što sve ne. Navodno, "dodatna" norma nam nije potrebna, jer je već usvojena jedna (nazovimo ju reference radi ODF) koja je dovoljna i pokriva sve potrebe civilizacije, a i šire. Dekretom možemo riješiti tko će i što koristiti, a sve zbog potrebe da živimo sretno, zdravo i zadovoljno.
 
Pa se prvo proziva HZN (Hrvatski zavod za norme). Da li su oni uopće smjeli izglasati dodatnu normu? Tko su uopće oni? Ako ih pogledamo kroz prizmu ISO organizacije, toje nevladina organizacija koja konsenzusom pomaže javnom i privatnom sektoru usklađivanje normi i standarda (iako je u većini država upletena i vlast kroz tijela koja sudjeluju u odlučivanju). Prijedlog se usvaja na osnovu potreba, poslovnih zahtjeva te interesa šire društvene zajednice. Postoje li takve potrebe vezane uz Microsoft dokument platformu? Naravno, nemoguće je ignorirati činjenicu da preko 90% platforme čini Microsoft Office - to nije samo pitanje rasprostranjenosti nego i odgovornosti pojedinca i organizacije prema podacima u dokumentima i njihovoj vrijednosti za iste - organizacija  ŽELI imati totalnu kontrolu nad informacijom - prema tome i jest kreiran otvoreni XML standard kakav je OOXML. Otvaranje formata je upravo nešto što je Microsoftu predložila Europska zajednica! I kao odgovor na taj zahtjev, MIcrosoft je kreirao OOXML.
 
Tu sad kreće zabava - postavlja se pitanje da li Microsoft može, treba u svom dokument formatu držati informacije koje su od kojekavih (binih, nebitnih) važnosti  za sve nas? Zar to nije de-facto bila činjenica do sada? Može li Microsoft definirati "standard/normu" koja je obavezna za sve? Ili to treba napraviti država? Je li na državi da definira standarde ili država podržava norme i definira standarde? Što su norme a što standardi?
 
Očigledno postoji razlika terminologiji, ali prije no što krenem detaljno pročitajte slijedeći izvadak s ISO stranice:
 
ISO standards are voluntary. As a non-governmental organization, ISO has no legal authority to enforce the implementation of its standards. ISO does not regulate or legislate. However, countries may decide to adopt ISO standards - mainly those concerned with health, safety or the environment - as regulations or refer to them in legislation, for which they provide the technical basis. In addition, although ISO standards are voluntary, they may become a market requirement, as has happened in the case of ISO 9001 quality management systems, or of dimensions of freight containers and bank cards.ISO itself does not regulate or legislate.
 
Pasted from <http://www.iso.org/iso/about/discover-iso_meet-iso/discover-iso_the-iso-brand.htm>
 
Dakle, gdje je terminološki problem? ISO "standard" trebao bi se prevoditi kao "norma", a "regulation" je ono što mi podrazumijevamo pod "standard". Norma nije obavezna, za razliku od standarda jer je standard taj koji se mora obavezno (zbog pitanja zdravlja, sigurnosti.... pročitali ste gore) usvojiti. Dakle OOXML je norma i usvaja se dragovoljno što ne znači da će postati STANDARD u Republici Hrvatskoj. Kao što neće niti ODF jer je i on - norma. Dakle, na tržištu je da odluči kako će i gdje primjeniti pojedinu normu, što može dovesti do toga da norma postane "tržišno zahtjevana" kao što je ISO 9001. Ako to napravi država, onda, welcome back u državno regulirano tržište gdje ista govori što, koliko i kako treba proizvesti. No čak i tada država ne smije propisati jednu normu kao jedini način upravljanja informacijom - tržište će možda reagirati sasvim drugačije. A valjda smo prešli na tržišnu ekonomiju.
 
Postmortem A. Osobno, interesantno mi je vidjeti kako se Open Source bori protiv usvajanja još jedne norme (jedna, Open Document Format ODF, dijete Open Source zajednice, je već usvojena) - mada se zagovara mogućnost izbora, drugačiji pristup, sloboda rješenja, mogućnost konkurentnosti, jednakost vrijednosti ... Ili to vrijedi samo kada govorimo o Open Source rješenjima? Stari bi rekli, daj nekome vlast u ruke da vidiš kakav je stvarno :)

Postmortem B. Pročitah danas kolumnu Olega Maštruka u novom BUG-u. Čovjek ima što za reći i Microsoftu i Open Source zajednici. U potpunosti se s njim slažem.
ratkoml @ 13:54 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, rujan 9, 2007
Ako bih trebao izabrati jedan od najvećih kamena spoticanja u razumijevanju OOXML formata onda bih bez razmišljanja izabrao "binarni zapis" kojeg, laički rečeno "možete dodati OOXML standardu"  (mada naravno, binarni zapis možete dodati dokumentu koji je nastao na osnovu implementacije specifikacije), ali da ne cjepidlačim, bitno je da se razumijemo, pa ću prihvatiti prethodno navedenu jezičnu konstrukciju.

Iako većina blogova i tekstova ovdje staje s problemom, eventualno se dodatno referencirajući na sigurnost i patente, dopustite mi da malo proširim priču. Po meni, potrebno je razmotriti nekoliko pitanja:

1. Opći osvrt na nazivlje, riječi i rečenice koje se koriste prilikom postavljanja ovog problema
2. Zašto OOXML specifikacija i kako podržava "binarne zapise"?
3. Da li je ugrožena sigurnost (dokumenata, računala, sustava)?
4. Kako postojeći patenti utječu na mogućnost implementacije OOXML standarda?

Idemo redom:

Opći osvrt na nazivlje, riječi i rečenice koje se koriste prilikom postavljanja ovog problema

Dakle, ključna riječ oko koje se lome koplja je "mogućnost". OOXML sadrži mogućnost dodavanja "binarnih zapisa". ODF sadrži mogućnost dodavanja binarnih zapisa. Valjda bilo koja pametna specifikacija sadrži mogućnost dodavanja binarnih zapisa. Inače neznam kako bi npr. stavili JPEG sliku u dokument.

Zašto OOXML specifikacija i kako podržava "binarne zapise"?

Ovo mi je lako i teško odgovoriti. Logično mi je da podržava "binarne zapise" jer eto, i XML "podržava binarne zapise". Sjetimo se samo CDATA elementa ili recimo standarda za potpisivanje dokumenata XML DSIG koji naravno, podržavaju "binarni zapis" jer neznam kako bi drugačije podržali hash zapis u XML-u. S druge strane, i ODF i OOXML podržavaju binarni zapis (vidi kraj teksta) jer to jednostavno moraju napraviti - već samo postavljanje slike u dokument (a koja je rasterska a ne vektorska) znači podršku i ugrađivanje binarnog objekta. Dakle, nema ovdje ničeg čudnog - a ni malicioznog, osim ako autor dokumenta to zbilja ne namjerava.

Da li je ugrožena sigurnost (dokumenata, računala, sustava)?

Složit ćemo se da je sama XML datoteka (OOXML ili ODF) prilično bezopasna. U najgore slučaju to je niz slova i brojeva te znakova koji mogu ili ne moraju biti u skladu s XML reprezentacijom, odnosno nekom shemom. Problem je u interpretaciji sadržaja koji može biti maliciozan, ali naravno, to već ovisi o aplikaciji ili aplikativnim dodacima. Dakle, ako aplikacija dozvoli da ugrađeni (embedded) Java applet napravi krš na stroju ili pogrešno interpretira podatke ili … štogod, onda je to problem implementacije a ne specifikacije.

Kako postojeći patenti utječu na mogućnost implementacije OOXML standarda?

Problem leži u slijedećem: specifikacija podržava "binarne zapise". Što ako dokument sadrži iste a neka tvrtke (recimo Microsoft) ima patent na isti ili polaže pravo na njegovu uporabu (sjećate li se GIF priče od prije nekoliko godina, btw - GIF patenti su istekli 2003 i 2004 godine, pa više nema bojazni od istih )?  Mislim da problem nije samo Microsoft specifičan - kako je moguće u XML datoteku (OOXML i ODF) uključiti bilo kakav binarni zapis, potencijalni problem s patentnim pravima leži u obije specifikacije. Microsoft štiti specifikaciju na načina da se odriče patentnih prava za formate koji se mogu uporabiti u OOXML specifikaciji kroz Open Specification Promise. Evo što kaže Wikipedia: "Microsoft also added the Office Open XML format to their Microsoft Open Specification Promise in which Microsoft irrevocably promises not to assert any Microsoft Necessary Claims against you for making, using, selling, offering for sale, importing or distributing any implementation to the extent it conforms to a Covered Specification ("Covered Implementation"). The Office Open XML 1.0 - Ecma 376 and its predecessor Office 2003 XML format are among the covered specifications". Dakle, Microsoft se time odriče mogućnosti pravnog djelovanja po pitanju implementacije bilo kojeg Microsoft formata / specifikacije.

Priznajem da ne znam/razumijem kako to rješava ODF. Što ako ODF kao binarni zapis sadrži nešto što je pokriveno patentnim pravom? Vidim da SUN/OASIS nešto pita i traži oko implementacije ali mi je nerazmljiv taj pravnički mumbo-jumbo. Vidi ovo s wikipedie: "Licencing: The OpenDocument specification is available for free download and use.Key contributor Sun Microsystems made an irrevocable intellectual property covenant, providing all implementers with the guarantee that Sun will not seek to enforce any of its enforceable U.S. or foreign patents against any implementation of the OpenDocument specification. This Statement is not an assurance that an OpenDocument Implementation would not infringe patents or other intellectual property rights of any third party. The covenant is limited to versions of the OpenDocument specification on which Sun has participated to the point of incurring an obligation." Whoa? ODF može imati problema s patentima i licenciranjem ?? Please help - svakog dana u svakom pogledu sve više napredujem...

{post-festum}

Ne mogu odoljeti i ne dodati slijedeće: kako većinu problema vezanih uz ovo područje vrlo rado ističu upravo pobornici ODF specifikacije (što mi je razumljivo), interesantno je za primjetiti da i ODF specifikacija podržava "binarni zapis". Downloadajte i otvorite ODF specifikaciju, odlistajte na stranicu 300 (pravo u sridu), i što? Pronađite element "office-binary-data". Podržava li ODF "binarni zapis"? Pa naravno, bilo koja pametna specifikacija to mora napraviti. Cijeli je niz binarnih elemenata koje možete uključiti u dokument (video, audio, slike, Java, ActiveX…) i koji NEMAJU XML reprezentaciju prikaza te ih ispravno moraju prikazati ili omogućiti njihov prikaz kako i ODF tako i OOXML. Već samo pisao o tome, nadam da smo zaključili isto - omogućavanje  "binarnih zapisa" ne samo da je poželjno omogućiti nego je i obavezno. Ali naravno, ovo je samo specifikacija, to možete ili ne morate koristiti.

ratkoml @ 21:27 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, kolovoz 20, 2007
Trakavica se nastavlja: čitam danas dokument kojim je Kenija ( vidi prethodne postove na ovu temu) poslala svojih 200 zahtjeva za izmjenama u OOXML specifikaciji kako bi ista dala svoj glas ZA standardizaciju Open XML formata. To je dio standardne procedure. Čitam zahtjeve i mogu reći da je većina zahtjeva sasvim korektna - Microsoft ili nije dovoljno jasno specificirao pojedine dijelove ili ih je pogrešno specificirao. No, kako se približavamo kraju, zahtjevi postaju malo zanimljiviji, i s nogu me obara zadnji zahtjev (format je primjedba, predloženo rješenje).

Primjedba:
"From the overall document contents, it is acutely clear that no effort has been made in OOXML to start from the existing ISO standard for the representation of documents in XML, that is ODF 1.0, ISO/IEC 26300:2006. We can see no reason for that deliberate departure and contend that unneeded differences are harmful,  and request that the OOXML proposal be rewritten starting from the existing standard."

Prijedlog promjene:
"Rewrite OOXML starting from ODF 1.0, ISO/IEC 26300:2006, for all matters that apply."

Da ne pratim bolje, pomislio bih da smo negdje u 90-tima i da Microsoft nešto ultimativno zahtijeva. Kako ovo komentirati? De facto, Kenija IBM (;)) traži da Microsoft napusti svoj OOXML, preuzme ODF u verziji 1.0 (koja btw ima određen broj nedostataka, i ekipa već radi na spec 1.2) i napiše što? Microsoft ODF implementaciju. Zanimljiv zahtjev. - već vidim da će Kenija glasati protiv :). [Ispravka: Kenija je glasala ZA, ovaj navod je bio više ciničnog karaktera upućen na strukturu uspostavljanja primjedbi - vidi komentare]. Ovo je prilično nerazumno u procesu u kojem ISO mora osigurati win-win situaciju za sve strane i ne vjerujem da će biti stav većine NB (National Body) grupa koje glasaju o standardizaciji Open XML formata. 

Bit će interesantno pratiti kuda ovo vodi i to iz čisto tehničke perspektive procesa (evo primjedbe, evo odgovora, evo primjedbe na odgovor, evo odgovora na primjedbu na odgovor, evo...)

ratkoml @ 12:48 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
četvrtak, kolovoz 16, 2007
Znam da sam se raspisao oko ovoga, ali toliko je (da upotrijebim omiljeni akronim ekipe koja na neki način ima problema s Microsoftom [Majkrosoftom]) FUD-a oko ovoga da me zabavlja nerazumijevanje temeljnih principa i procesa koji funkcioniraju prilikom standardizacije. Ponavljam, govorim o PROCESU a ne o fuzzy-logic-I-hate-Microsoft pristupu većine blogova koji dolazi iz emocionalne polovice mozga.


Dosta se blogova raspisalo oko "fasttrack" procesa - i ja sam to učinio nekoliko postova ranije. No moja namjera je bila da objasnim tehnički prirodu procesa, a vidim da je priroda stvari takva da je potrebno razjasniti još neke detalje (nemaju veze s procesom, nego s razumijevanjem okoline nastanka standarda). Tri važne stvari koje ljudi uglavnom ne razumiju:


1. Čemu služi fastracking proces? Pojednostavljeno, da bi se već postojeći standardi (industrijski ili standardi drugih organizacija) certificirali kao ISO standard. ECMA 736 (OpenXML) postojeći je standard certificiran u ECMA organizaciji. ECMA je podnijela zahtjev da se ECMA 736 standard certificira kao ISO/IEC 26300. Proces dakle nije stvaranje novog standarda "od nule" već certificiranje jednog od postojećih, drugih organizacija.


2. Fastracking ne traži perfekciju standarda. Zapravo, perfekciju ne traži niti jedan ISO proces, iz jednostavnog razloga jer je perfekciju nemoguće postići. Valjda do danas ne bi imali niti jedan standard. Nakon svakog koraka standardizacije, postavlja se lista pitanja, neslaganja i komentara i vraća kao upit prema ECMA-i, koja je dužna na njih odgovoriti. Na primjer, ovdje je odgovor nakon Contradiction faze (btw dajte si truda i pročitajte komentare vezane uz ODF - čini mi se da su standardi više slični nego različiti u svom pristupu...) Samo glasanje dozvoljava da se spec proglasi standardom pod uvjetom da se neke stvari isprave prije ("No with Comments" - "We dissaprove for the technical reasons stated, acceptance of specified technical modifications will change our vote to approval") ili kasnije ("Yes with Comments" - "We approve technical content of the draft with comments appended"). BTW: ODF je prihvaćen kao standard s gomilom naputaka što još treba popraviti - vidi rezultate glasovanja (ZIP datoteka u dnu).


3. Fasttrack ultimativno vodi ka prihvaćanju standarda. Primjetite još malo točku br 2. Svi koji glasaju "No" moraju službeno napisati zašto, te što je puno bitnije, dodati kako ECMA mora modificirati prijedlog standarda da bi bio prihvaćen. Bottom line: postoji svijetlo na kraju tunela. Ako ECMA pristane modificirati standard kako kako bude (ako)  onda će Open XML postati ISO /IEC standard.

I tako... dalo bi se pisati o tome. Ali ono što je stvarno začudno (a prijatelj Vjeran me podsjetio na to) je pitanje zašto je Microsoft uputio Open XML na ECMA standardizaciju? Znat eli zašto? Zato što je to zahtjevala Europska Unija (EU)! I to službenim dopisom koji možete vidjeti ovdje. Dakle, dear Microsoft, ako igramo kako treba, potrebno je napraviti standardizaciju. Pa eto... primjetite liniju: "Microsoft should consider the merits of submitting XML formats to an international standards body of their choice"...


 

ratkoml @ 20:02 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, kolovoz 6, 2007
Čitajući blogove koji se trenutno pojavljuju na našoj blogosferi zapazio sam nekoliko koji su post ili dva posvetili Open XMLu i standardizaciji. Situacija je jednostavna (i programerski implementabilna :)): IF (HATE_MICROSOFT = 1) THEN NO_OOXML ELSE YES_OOXML ENDIF. Neznam zašto, ali ljudi sve gledaju kroz prizmu "volim, ne volim" pa tako baratamo raznoraznim izjavama i napucima s drugih izvora, blogova itd, a da nismo proveli niti trenutak provjeravajući navode drugih pojedinaca.

Rado bih vas sada uputio na te blogove, ali odreda su anonimni - moje osobno pravilo je ipak uputiti vas negdje gdje možete imati referentnu informaciju - bilo da je od pojedinca ili organizacije.  Uistinu nema mjesta da idem korak po korak, ali krenut ću od prve zamjerke pa kad stignem obratit ću pažnju i na ostale -  zato redovito na ovaj blog. Dakle, jedna od najvećih je: Microsoft koristi FastTrack ISO proces kako bi što brže progurao svoj format. Što brže? FastTrack nije izmislio MS, a nije niti brz niti jednostavan. No, OK, sad ne morate vjerovati meni, vidimo što ima na Webu...

Kako je izgledao proces standardizacije ODF formata?

Konzultirajmo majku svih mudraca: wikipediju: "The first official ODF-TC meeting to discuss the standard was December 16, 2002; OASIS approved OpenDocument as an OASIS Standard on May 1, 2005. OASIS submitted the ODF specification to ISO/IEC Joint Technical Committee 1 (JTC1) on November 16, 2005, under Publicly Available Specification (PAS) rules. 

After a six-month review period, on May 3, 2006 OpenDocument unanimously passed its six-month DIS ballot in JTC1, with broad participation,[3] after which the OpenDocument specification was "approved for release as an ISO and IEC International Standard" under the name ISO/IEC 26300:2006.[4] After responding to all written ballot comments, and a 30-day default ballot, the OpenDocument International Standard went to publication in ISO, officially published November 30, 2006." 

Pasted from <http://en.wikipedia.org/wiki/OpenDocument>

 Dakle, PAS pravilo kaže 6 mjeseci pregleda + mjesec za odlučivanje, ODF je predan u 11. mjesecu 2005, a odobren u 05. 2006. Dakle, 6+ recimo 1 mjesec. Točno kako bi i očekivali od PAS pristupa.

Kako izgleda proces standardizacije OOXML formata?

 Opet malo wikipedije: "As an ISO external Category A liaison, Ecma have submitted Ecma 376 to the ISO Fast Track process, the same process available to National Standard Organizations." …  Od čega se sastoji famozni Fast Track proces? Za razliku od PAS pristupa, Fast Track ima jedan korak više i to početnu 30 dnevnu "Contradiction Phase" - wikipedija "The fast track process allows a 30 day review period by national standardizing bodies (NBs), during this period NBs may identify to the JTC 1 Secretariat any perceived contradiction with other JTC 1, ISO or IEC standards." 

Potom slijedi 5 mjesečni Ballot: "The JTC 1 directives state that regardless of whether or not resolution is reached on the question of contradiction, a five-month ballot commences immediately. So, on 2007-04-02 the ISO JTC 1 Secretariat duly informed Ecma International that the five-month DIS 29500 (Office Open XML) ballot period had started and would close on 2007-09-02."  

Dalje, postoji period za odlučivanje, odnosno za glasanje, ali ako se pojavi bilo kakav prigovor (a vjerojatno hoće, jer postoje najave za odlučivanje "Yes, with comments") potrebno je pričekati da se odradi Ballot Resoultion Meeting: "In the last stage of this Fast Track standardisation process there can be a Ballot Resolution Meeting (BRM) if needed in which submitted comments with the submitted DIS can be resolved. The BRM will have been called at the discretion of the SC34 secretariat at the end of the 5 Month Ballot. The outcome of this meeting effectively decides whether DIS 29500 succeeds or fails in its bid to become a full International Standard".  

Slijedeći BRM najavljen je za veljaču 2008, što bi dodalo dodatnih 6 mjeseci… Dakle: 1 mjesec za Contradiction + 5 mjeseci za Ballot + odlučivanje, gotovo isto kao i PAS proces. S time da je ODF preskočio Contradiction Phase dio procesa, jer ga, eto, PAS proces ne poznaje. Ali dobro. U najmanju ruku procesi traju identično, a vjerojatno je da će Microsoftov malo duže trajati.

I PAS i FastTrack jednostavno su standardni procesi koje je definirala sama ISO organizacija. Na kraju krajeva isti ljudi odlučuju (dakle o OOXML-u odlučuje ISTI Technical Committe koji je odlučivao i o ODF-u...)

I sad me zanima gdje je problem s FastTrack procesom? To je samo jedan od oblika submitiranja prijedloga, ovisno o tome koje opcije ima grupa koja predlaže standard.  Traje isto, kompliciraniji je i može se duže razvući. Zapravo bih rekao, loš pristup za Microsoft :) 

P.S. Prihvaćam da je moje znanje ograničeno i da nešto možda ne razumijem. I da sam možda mogao biti bolji u matematici. Ali čini mi se da ISO procesi i nisu teški za razumjeti, osim ako ih ne želiš razumijeti, ali to je onda priča s početka ovog posta...


ratkoml @ 18:15 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, kolovoz 3, 2007
Približava se 2.9. datum kada bi ISO/JTC1 komitet trebao odlučiti da li će ECMA 736 standard (Open XML) biti ratificiran i kao ISO standard. Vatre gore, munje sijevaju i puno se teksta napisalo podržavajući za i protiv cijelog procesa, a sve vrvi o theničkim mogućnostima jednog i drugog standarda (drugi je već ratificirani Open Document Format - ODF).

[dodatak 3.8.2007 U časopisu Infotrend br. 151/7 pojavio se zanimljiv interview s Mark Lange-om, višim savjetnikom za strategiju Microsofta, a upravo glede izbora OpenXML-a kao jednog od otvorenih standarda.]

Ono što bi nas stvarno trebalo zanimati su sučelja (intefraces) a na sadržaj (content) ili metanivo (description). Kako nas povijest uči - pogledajmo jedan ne tako davni primjer. Web Servisi. Do nedavno (kada kažem nedavno mislim na 2-4 godine u informatičkom svijetu, poimanju vremena), imali smo priličan kaos kojeg i danas pomalo osjećamo. To što su implementacije bile različite nije me toliko brinulo, ono što je bio stvaran problem jest da servisi nisu međusobno "pričali" - sučelja su bila drugačije organizirana i vi jednostavno niste znali kako, na primjer, saznati listu servisa i parametara koje pojedino sučelje podržava.

Now, WS* enters the stage. Prije no što je definiran WS-ReliableMessaging (kojeg je definirala grupa vendora u kojoj su BEA, IBM, Microsoft, Tibco, dakle svi koji nešto znače na EAI polju tijekom 2003 godine) postojale su i implementacije OASIS grupe (pod imenom WS-Reliablity, pod patronatom Fujitsua, ORACLEa, SUNa, NEC-a itd...). Sve izgleda kao da bi moglo doći do velike nesuglasice, najblaže rečeno. No i prije toga stvari nisu izgledale jednostavno: sjetite se OSF DCE, CORBA, DCOM, Java RMI, and .NET Remoting "standarda" raznih proizvođača. Imamo li danas zajednički standard? Ne. I dalje dio izvođača vozi WS* priču, dio je vjeran REST priči, a dio, poput Microsofta koristi i jedno i drugo i treće (npr BizTalk ima svoju implementaciju BizTalk Server Messaginga) a s Microsoftom i njegovi korisnici. Znači li to da je svijet neinteroperabilan? Naravno da ne - sve se više i više povezujemo. "Um caruje, snaga klade valja" i ovdje vrijedi - snaga postoji samo nam trebaju umovi (čitaj: ljudi koji znaju što im je za napraviti).

Čemu uvod za sasvim drugačiju OpenXML priču? Očigledno je da problematično nametanje jednog standarda (ODF) nema nikakvog smisla. Što se tiče globalnog svijeta, može biti nekoliko standarda, vrijeme i vrijednost će pokazati što je najbolje (VHS vs. Beta, HD-DVD vs. BlueRay). To ne znači da oni ne mogu koegzistirati (čujem da dolaze playeri koji mogu pokretati i HD-DVD i BlueRay diskove), pa čak i nadograđivati postojeće standarde. Bojimo li se da nećemo moći surađivati? Naravno da ne, SVE DOK JE SPECIFIKACIJA OTVORENA. To znači, meni je bitno da mogu pročitati sadržaj, a to mogu ako imam opisano i otvoreno sučelje. Sučelje je u ovom slučaju specifikacija a što ću na sučelju koristiti (koja verzija, koji parametri) može biti obavezno ali i proizvoljno. Ponavljam sve dok mogu dohvatiti sadržaj (odnosno, dok znam KAKO ću ga dohvatiti) I DONT CARE. Pa koliko bi na kraju onda bilo formata zapisa slike?? Jedan? Dva? Koji? Podsjetimo danas je tu GIF, JPEG, PNG, BMP, TIFF ... valjda ih ima 40 + ili 100+ . Može li ih Adobe Photoshop sve otvoriti? Pa naravno.

Prvi razuman korak u tome upravo je odluka američke države Commonwealth of Massachusetts, koja ne samo da preporuča XML, već preporuča 6 (!) formata zapisa (od kojih neki nisu XML), i to pod grupama "Open Formats": (ODF, Open XML, plain text te HTML) te još dva formata pod "Other Acceptable Formats" (PDF i RTF) (vidi sliku)...



Koji su razlozi za to? Evo pametnog odgovora ekipe iz CoM:

Za ODF, ETRM (Enterprise Technical Reference Model) navodi "The OpenDocument format is currently supported by a variety of office applications including OpenOffice.org, StarOffice, KOffice, NeoOffice 2.1, and IBM Workplace. In addition, there are a number of translator software solutions that enable other office suites, such as Microsoft Office, to translate documents to and from OpenDocument Format for text documents. In the future, there will be translator software solutions for spreadsheets and presentations as well."

Za Open XML, ETRM navodi "The Open XML format is currently supported by a variety of office applications including Microsoft Office 2007, OpenOffice Novell Edition, and NeoOffice 2.1. Corel has announced Open XML support for WordPerfect 2007. In addition, the Microsoft Office Compatibility Pack enables older versions of Microsoft Office such as Office 2003, XP and 2000, to translate documents to and from Open XML Format for text, presentation and spreadsheet documents."

Unutar "Open Format" opcije, još su dva preporučena formata plain text te HTML. Za plain text ETRM navodi da je "is the most portable format because it is supported by nearly every application on every machine," ali dodaje "should not be used for documents where formatting is important or is part of the official record." ETRM opisuje HTML Kao "the preferred format for documents that will be accessed through the Internet/Intranet or using a web browser."

Na kraju tu su i dva non-open formata, PDF i RTF. PDF "may be used for documents whose content and structure will not undergo further modifications and need to be preserved," dok RTF može biti iskorišten za "for ease of interoperability among different systems however XML-based document formats must be considered as a first choice."

Jesu li specifikacije savršene. Ne. I ODF (trenutno u ratificiranoj verziji 1.0) radi na verziji 1.2 gdje ispravlja svoje nedostatke i mane. I OpenXML ima nedostataka (o tom na drugim blogovima) koje treba ispraviti. Proces je u tijeku i upravo zato postoji kategorija "Approve With Comments". Dodatke treba ispraviti, a ne blokirati razuman proces zbog nevjerojatnih motiva. Ali o tom, potom.

Više o tome možete pročitati na blogu Dougha Mahugha - čovjek prati ovo puno dublje (član je USA komiteta) pa je zanimljivo sve saznavati iz prve ruke.




ratkoml @ 18:29 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, srpanj 20, 2007
... koji pojašnjava poziciju Open XML standarda i ECMA/ISO/JTC1 standardizacije. Osim toga, mislim da sadrži cijeli niz zanimljivih informacija, kako o tome zašto je Microsoft napravio novi format do koje su njegove prednosti (i mane).

Kako bi demokracija bila na djelu, možete ga preuzeti u 3 formata: dobri stari DOC format, novi Office 2007 DOCX format, te, tek toliko da ne bude nisam znao, PDF. Zanimljivo je pogledati koje su veličine datoteka: DOC 244KB, DOCX 96KB a PDF 633KB! Bit će da ZIP ponešto vrijedi ovdje - ako želite pogledati internu strukturu DOCX dokumenta, dodajte mu nastavak ".zip" i jednostavno ga otvorite i pogledajte internu XML strukturu koja je ECMA (a bit će ISO) standardizirana.

Recimo da je ovo nastavak posta od prije koji dan...
ratkoml @ 15:08 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, srpanj 18, 2007
Neznam da li pratite ovu sapunicu oko ratifikacije / standardizacije Open XML (OOXML kako ga popularno i skraćeno zovu) kroz ISO/IEC organizaciju, ali sve se više zabavljam čitajući što se događa.

No ukratko, Microsoft je predao Microsoft Office Open XML prije nekog vremena na ECMA International organizaciju kako bi isti postao standard. Naravno, ista je to i učinila tako da sada imamo standard pod brojem ECMA 387 - no to nije bilo dovoljno, pa je ECMA zatražila da ISO/IEC kao krovna organizacija ratificira isti standard kako bi bio služben i od strane ISO/IEC organizacije. Trenutno, OOXML se nalazi u "fast track" procesu.

Naravno da stvari nisu tako jednostavne. S obzirom da je konkurentni (zapamtite tu riječ) standard, OpenDocument format (ODF) prošao po istom procesu proceduru ISO/IEC standardizacije, očigledno je da nekom nije u interesu da OOXML isto tako postane standard te radi sve što stigne i može da se to ne dogodi. Recimo da se taj netko zove, da ga ne prozovem direktno, IBM ;)

Koji je interes IBM-a? Pa naravno, višestruki. IBM je desetljećima pokušavao uništiti ne samo Microsoft Office, nego i cijeli niz Microsoft proizvoda i to manje - više uspješno (s ogromnim naglaskom na - manje). Ovo je dobra prilika da podmetne kukuruz ako može te da već proglašeni standard nametne kom god to može - poglavito državnim tijelima. Time bi se učinkovito Microsoft izbacio iz igre i pojednostavila bi se situacija s "koji format" čitaj: "koji proizvod" treba koristiti. A tu se direktno podržava Open Office, no questions asked. Naravno, ovo je indirektan pristup - direktni je jednostavniji - npr. Notes ne podržava OOXML.

OK, to razumijem i to je konkurentna borba. Ali ono što me nasmijava (ali i zabrinjava) je način kako to IBM radi: na primjer, države koje su se protivile tome da OOXML postane ratificiran mahom su koristile / slale iste dokumente i tekstove koje su kreirale iste osobe, uglavnom iz IBM-a ili takozvani promotori Open Softwarea. Nažalost po njih, većina ih nije čula za "properties" elemente dokumenata tako da se njihova imena nalaze posvuda po "državnim" dokumentima koji su slani ISO/IEC organizaciji. I naravno da svi negiraju da imaju prste u tome. Zanimljivo, najviše se žali Kenija (!) i to kroz dokment koji je napisao IBM djelatnik u Njemačkoj koji ujedno zastupa IBM u njemačkoj DIN organizaciji. Čudno :) IBM u Njemačkoj (ali i šire) i onako je žestoki protivnik OOXML-a...

Mislim da su ovdje svi "fulali fudbal". Ideja nije da se OOXML i ODF natječu u funkcionalnoj specifikaciji (tu ima svega, na primjer ODF NE PODRŽAVA formule u tabličnom kalkulatoru (!?) u svojoj specifikaciji pa je ipak standardiziran. Tko pametan ne koristi formule u Excelu??). Ideja je da postoji mogućnost odabira a da je taj odabir nakon što se izvrši ipak standardiziran. Ljudi zaboravljaju da su i PDF/A te HTML ISO standardi. Ljudi zaboravljaju da su i JPEG ili PNG standardi. Pa ISO/IEC ne propisuje valjda da sve slike moraju biti u JPEG-u.

Ima tu dosta toga ali tko bi to napisao na jednom postu. No znam da neće završiti na tome, jer mi je baš zanimljivo pratiti što se događa. Ne zaboravimo, i hrvatski Zavod za normizaciju mora dati svoj glas. Baš me zanima što ni misle...

ratkoml @ 12:34 |Komentiraj | Komentari: 0
Instant Messenger
Dodaj blog u Favorites
blogmarks del.icio.us digg TailRank Technorati YahooMyWeb
Arhiva
« » stu 2014
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Brojač posjeta
365183
O autoru ...

RatkoM skraćenica je za Ratko Mutavdžić, poznato/nepoznato ime u Microsoft zajednici, u slobodno vrijeme radim u tvrtki Microsoft Hrvatska, a kao što bi i očekivali komentari na ovom siteu su ipak moje osobno mišljenje a ne mišljenje tvrtke u kojoj radim.

Uvijek dostupan na ratkom@microsoft.com ili putem ovog bloga, a uvijek možete nazvati MS i tražiti moju malenkost. Blog je "profesionalni" blog kojim želim razmjenu komentara, informacija, sugestija, ideja i čega sve već ne između Microsoft DPE grupe i ljudi koje bi mi zvali "community". Primarno se odnosi na developere, ali ne garantiram da neću zastraniti i dotaknuti se još koje teme.

Da ne zaboravim, zahvaljujući paralelnom interesu, dosta toga vezano uz project management, organizaciju profesionalne servisne organizacije, te neke ostale tekstove možete pronaći i na mom web siteu PROJEKTURA.ORG. Ali blog mi je ipak dinamičniji od web stranica, tako da sam ovdje više ažuran.

Za one koji se pitaju: od 01.09.2007 (a možda i prije) preuzimam funkciju DPE Lead (voditelja grupe). Na moje veliko zadovoljstvo, vraćam se svojim korijenima, instaliram ponovo sve alate koje sam do sada ignorirao, i vjerujem da mi Excel više neće biti primarni razvojno - zbrajački alat ;) 

Ratko Mutavdzic's profile on LinkedIn


Čitam ... (ožujak/travanj 2008))

The Black Swan, Nassim Nicholas Taleb

Gotovo je nevjerojatno kako na nas utiču stvari za koje vjerujemo da zapravo nema teorije da se dogode. Crni labud je zapravo događaj koji će se teško ostvariti, ali kad se dogodi, em što je nepredviljiv, em što ima ogroman utjecaj. Primjeri su uspjeh Googlea ili, možda malo crno, 11.9. i Twinsi. Autor tvrdi da je zapravo sve oko nas nepredvidljivo i da te pojave uopće ne istražujemo - držimo se onog što znamo i što nas usrećuje. 

Prava mala "comfort zona".

Slušam ... (veljača 2009)

SONIC YOUTH / GOO 1990


Što ih više (ponovo) slušam, to su mi bolji. Jedna od perjanica novog doba krajm 80th(početkom 90tih) u Americi, a koju krase i R.E.M., Nirvana, Pearl Jam, ali i Pixies, Mudhoney itd. Oštra, dinamična gitara i ponekad zaluđujuće kombinacije koje su nosili Thurston Moore i Kim Gordon.

Za fanove i one koji će to tek postati, nema do broja 8. Mildred Pearce.

Gledam ...

Flags of our Fathers, HDDVD, Clint Eastwood

Ponekad izaberem dobar film, krivu tehnologiju. Prije nekog vremena sam nabavio HD DVD player, koji dolazi uz XBOX 360 pa i nije neka investicija, te nekoliko filmova tek da se uvjerim u novu HD tehnologiju. 

I stvarno - na velikoj plazmi u 1080i izgleda savršeno. Film je kao što znate dobitnik Oscara, i zanimljivo ne toliko ratni koliko bi čovjek očekivao. Scene su dobre, manje napete nego u "Saving Private Ryan", ali isto tako realistične. Slijedi mi gledanje "Letters form Iwo Jima" ilitiga japanska strana iste priče - crno bijela tehnika / japanska spika.

[x]

“…As long as you have innovation in the IT industry, you will have interoperability challenges.  But we're going down the tight path. It's a journey and we'll need to make adjustments based on community but generally we feel like we're going in the right direction." –Tom Robertson, manager of interoperability and standards at Microsoft – The Register

Statistika?
Index.hr
Nema zapisa.