Upravo je izašla vijest na Microsoft Press Pass siteu: Microsoft Hrvatska pokrenula je open source projekt pod nazivom PlugBlog na CodePlex siteu kojem je za cilj integracija Windows Live Writera sa svim većim blog servisima u Hrvatskoj. Ideja je da možete koristiti kvalitetan i funkcionalno napredan alat za pisanje svojih blogova,  te da ne morate koristiti ovo što ja sad koristim pišući post (svaka čast ekipi na trudu, ali ja bih nešto što ima undo, save, nema timeout, drag - drop ali i daleko pametnije servise kao što su autoamtsko traženje veza, ponuda fotografija itd. što već Writer s svojim pluginovima radi.

Znam zapravo veći broj blogera koji sve pišu offline (uključivo mene) pa onda to kopiraju u prostor posta :). S druge strane, Live Writer je lokaliziran u potpunosti na hrvatski tako da je uporaba prilično jednostavna. A valjda je i svakom blogu u cilju da poveća broj korisnika i ponudi im jednostavan unos. No, vidjet ćemo kako će ovo ići, ali value proposal je jednostavno - neodoljiv. Pogledajte samo blogersku okolinu u Writeru:























Projekt vodi nekoliko studenata s Varaždinskog FOI fakulteta, tek je u razvoju i, s obzirom da je open source, možete im pomoći koliko god želite i možete. Evo, radimo i lokalno na interoperabilnosti, nije to samo globalna priča Microsofta.

Više informacija o PlugBlog projektu na CodePlex siteu, ili možete pročitati press release.

Kao i svake godine, daju se raznorazna predviđanja o tome što bi moglo biti zabavno slijedeće godine. Tako je i nama sveprisutni Gartner nedavno objavio (dakle, ne baš danas, ali nikako da stignem napisati post o tome) što je top 10 strateških tehnologija u slijedećoj godini. Više o tome možete pročitati ovdje, a ja sam si dao truda vidjeti gdje se u to uklapa Microsoft. Dakle, top 10, obrnutim redom jer je zapravo svejedno, prvih 5 koji su mi došli pod pero, ostali drugi put...

1. Virtualization. Dakle, virtualizacija. Ako danas pitate bilo koju CXO osobu što joj je na pameti, barem  što se tiče informatičkih tehnologija, onda je to vjerojatno virtualizacija. Iako je Microsoft krenuo u ovo prilično "mlako" tek s Virtual PC tehnologijama, danas je ponuda malo jača (ako ne i najjača na tržištu): Microsoft Hyper-V, Microsoft App Virtualization (App-V), Microsoft Virtual Server, Microsoft Terminal Services, Microsoft Enterprise Desktop Virtualization, Microsoft Virtual PC, Microsoft System Center... i na kraju cijela gama priče oko Cloud Computinga, odnosno Windows Azure Platform Services (vidi dalje). Rekao bih da smo i više nego spremni za 2009. Check: OK.
više informacija: http://www.microsoft.com/virtualization/default.mspx

2. Cloud Computing. Jedna od "internet" stvari - zamalo smo ju propustili. NO, možda bi pravilnije bilo reći: trebalo je vremena da se složi Azure ponuda. Ovakva kakva jest, barem tako kažu analitičari, jedna je od najkompleksnijih i najboljih na tržištu. Iako je tek u CTP fazi (dakle, negdje smo godinu, dvije do kraja prve verzije), jasno je da niti jedna druga kompanija ne može ponuditi ovakvu složenu platformu i stvarni Web OS u oblaku. Naravno da se mnogi neće složiti, ali, Microsoftova vizija aplikacija u oblaku, podataka u oblaku i veza s desktop okolinom je za koplje već danas dalje od sveg ostalog što drugi rade. Jest da radim u Microsoftu, ali rado pristajem na 1:n rasprave oko ovo ;). Check: OK, ne još, ali na pravom smo putu.
više informacija: http://www.azure.com/

3. Servers - Beyond Blades. Ok, Microsoft ne radi servere, pa se ne mogu nešto posebno očitovati po ovom pitanju. Ali radimo softver za iste. Windows 2008 već danas polako predstavlja korporativni standard (priznajem ne za sve workloade ali...). Tehnologije su takve (posebno Hyper-V) da odlično koriste prednosti blade tehnologija. No kao što rekoh, vidi točku 1. Check: OK.

4. Web Oriented Architectures. Mislim da smo i ovjde prilično dobri. Microsoftove tehnologije jedne su od dominantnih na Webu - ne samo tehnologije, nego i infrastrukture koje se oko tih tehnologija grade. Koriste se i gradivni elementi putem tih tehnologija: ESB i ISB (Enternet Services Bus i Internet Services Bus) sabirnice na BizTalk serverima, SOA putem Microsoft IIS servera, Modeling putem OSLO grupe servera, itd, itd. A ovdje govorimo samo o platformi, ne i o end-user servisima (Live Framework, Live Services, Online Services...). Nemam neki specijalni link ovdje, ali možete otići na Microsoft Architecture Center koji razglaba o platformi i slično: http://www.microsoft.com/architecture/

5. Enterprise Meshups. Kombinirajući 1., 2. i 4. nije teško zaključiti da Microsoft ima okruženje za razvoj Enterprise Meshup kombinacija rješenja. Time više što smo s tim počeli eksperimentirati (barem iz softver perspektive) prije značajno vremena. Elementi Enterprise Meshupa su zapravo sve kombinacije otvaranja softvera koje možete omogućiti za interno vanjske (oksimoron zar ne) korisnike, koji na jednostavan način mogu koristiti elemente softvera za gradnju drugačijih rješenja.
više informacija: http://www.microsoft.com/sharepoint/capabilities/collaboration/mashups.mspx ali i )čisto za zabavu) http://www.popfly.com

Za sada, mislim da smo dobro (i odlično) pozicionirani za 2009 godinu. Praktično smo jaki na svakoj strateškoj tehnologiji koju Gartner predviđa, a u nekim elementima smo i ispred ideje koju možete pročitati na Gartnerovim stranicama. No vrijeme uvijek kaže svoje. Dio 2 slijedeći put...

Veze:
Gartner Identifies the Top 10 Strategic Technologies for 2009
http://www.gartner.com/it/page.jsp?id=777212

Jedna od bitnih komponenata Software + Services priče, odnosno Software as a Service priče je goli mramor i željezo (priznajem ima malo i softvera) a poznajemo ga pod nazivom Datacentar.

Bez Datacentara nema priče o bilo kakvoj gore navedenoj inicijativi. Prva i osnovna premisa bilo kojeg SaaS modela je skalabilnosti i tisuće korisnika. Zapravo, milijuni korisnika od kojih naplaćujete (pojedinačno) vrlo malo, a ukupno to i nije tako mali novac (Chris Anderson, Long Tail, dobar tekst ovdje). Microsoft Azure ne bi daleko stigao bez toga, a niti bilo koja Live usluga. A ni Online :).

Microsoft ima vrlo jedinstveni pristup izgradnji svojih Datacentara (da, gradimo ih i više ih je od, recimo 12) i naziva ga "Generation 4 Modula Data Centers" ili skraćeno Gen 4. Možda je pristup malo drugačiji nego inače, jer Microsoft želi izrazitu skalabilnost svojih datacentara i zato ih gradi u - kontejnerima. Cijeli koncept temeljen je na iskustvima koje imamo u Gen 3 Datacentrima, ako što je Chicago. Dobar, veliki, brz, ali.... ima i boljih koncepata.



Dakle, gdje je problem? Iako su Datacentri sve samo ne mali, ipak, nakon što se izgrade, imaju konačni kapacitet i resurse koje mogu ponuditi. Izmjena kapaciteta u Datacentru nije jednostavna stvar kao što nije ni njihova portabilnosti. Microsoft gradi "plug-in" kontejnere koje jednostavno spojite na mrežu i struju i time, de facto, gradite svoj "scale out" model, ovisno o tome koliko vam "kvartovski" datacentar uistinu treba. Različite komponente datacentara grade različiti dobavljači, ali iste moraju biti dovoljno zamjenjive i modularne, odnosno prenosive da bi datacentar na kraju došao bliže vama (i to bez obzira na prilično velike bandwidthe koje vam provideri danas omogućavaju).

S druge strane, u ovu priču se upliće i priča o energiji (odnosno o potrošnji iste). Ako napravite preveliki datacentar, trošit ćete energiju koja možda ne vraća vrijednost koju očekujete, jer resursi nisu iskorišteni. Ako napravite premali datacentar… to vam je jasno. Modularni pristup omogućava kreiranje "upravo dovoljnog" datacentra kojeg lako možete skalirati ne samo virtualnim resursima, nego i stvarno, fizičkim resursima. Dosta se o tome raspisao (i to vrlo detaljno) Mike Manos, general manager for Microsoft Datacenter Services, pa možete posjetiti i njegov blog.

Za kraj, globalna ekonomska kriza nažalost ne ide na ruku planiranoj brzini izgradnje Datacentara - praktično sve kompanije koje se bave ovakvim stvarima planiraju manji broj novih Datacentara za slijedeću godinu nego što je bilo originalno planirano. No, čini mi se da je to samo privremeno, jer stvarne alternative niti nema.
http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3790156/Google+Microsoft+Back+Off+on+Datacenter+Plans.htm

I još malo press ekipe za kraj:

Beyond Binary/CNet: Dell racks up Microsoft as data center customer
ComputerWorld: Microsoft offers new method for building data centers
Data Center Knowledge: More on Microsoft’s Radical Data Center Design
GigaOm: Microsoft Reveals Fourth-Gen Datacenter Design
InformationWeek: Microsoft Plans Roofless Data
PC World: Microsoft Wants a Ford Model T Data Center
                repost - InfoWorld: Microsoft applies Model T factory methods to datacenters
Redmond Mag: Microsoft Adds Gen 4 Datacenters for Cloud Computing
Disruption Matters: Modular Data Centers: Containers for Clouds      

Dodatak 13:20. vidim da se i zadnje izdanje MSDN Architecture Centra bavi upravo ovom temom...
Dodatak 16.12. potvrda interesantne teme: i Microsoft MSDN se bavi istom pričom...

Možda niste primjetili, ali prošli četvrtak je zbilja bio veliki dan, barem što se tiče Cloud Computinga. Dakle, Amazon EC2 servis je prešao u punu produkciju (nakon gotovo dvije godine beta perioda !) Nama zanimljivije jest da se u isto vrijeme mogu i pokrenuti i Windows Server (beta testiranje na EC2) i SQL Server (beta testiranje na EC2), što otvara nove momente u smislu planiranja infrastrukture organizacije ili jednostavno zahtjeva za dodatnim resursima. Kako su već izašli iz beta izdanja, naravno da sada imaju i SLA ugovor (na primjer, minimalna dostupnost je 99,95%).

Windows Server je podržan i u 32bitnoj i 64bitnoj inačici i košta vas 0.125 USD po satu uporabe (najjeftiniji model). Dobro ste pročitali - 12,5 centi (0,72 kn po satu uporabe). Economies of scale na djelu. SQL Server isto tako u 64bitnoj inačici.

Pored toga, AWS najavljuje novu management konzolu, koja bi trebala biti daleko jednostavnija nego kriptični način koji imaju danas ili uporaba Firefox plugina...

Kao što znate, regularni korisnik bez problema pokreće do 20 instanci servera na EC2 infrastrukturi, dok se uz prijavu može pokrenuti i nekoliko stotina ili tisuća. Pa, navali narode…


Ova vijest nije samo zanimljiva stoga što je AWS prešao u produkciju, nego i što je vijest objavljena tek tjedan dana prije PDC konferencije na kojoj Microsoft planira objaviti sličnu, drugačiju, različitu :) implementciju za Cloud Computing (čitaj: STRATA).

Dopustite mi da se upucam u nogu - ako sam išta propustio ovo ljeto (bit će da je bilo dobro ljeto :)) onda je to najava ARIS for Microsoft BizTalk izdanja! Dakle, još u lipnju je na  Process Worldu u Berlinu objavljena dugo čekana verzija ARIS-a za Microsoft BizTalk. ARIS, de facto svjetski standard za business process management sada omogućava da poslovne procese crtate i definirate u ARIS SOA Architectu-u, i onda ih lijepo jednim klikom prebacite u BPEL /Business Process Execution Language ili BPMN /Business Process Modeling Notation, učitate u Microsoft BizTalk (odnosno, dio orkestracije procesa) i... imate cijeli životni ciklus razvoja procesa, od definiranja do uspostavljanja i izvršavanja.

Neznam koliko developera sada misli - što će sada ova informacija ovdje - ali ne mogu pobjeći od prošlog života konzultanta. U radu s enterprise korisnicima prije nekoliko godina pojavio se buzzword pod imenom "business process reeingenering" - pokretali su se neviđeni projekti ne bi li se korporativno okruženje racionaliziralo, pojednostavilo, ubrzalo, odnosno uspostavilo na novi, kvalitetan način. Ljudi su tražili pojednostavljenje procesa, ali i uvođenje kontrole na istima i to na što jednostavniji način. I to upravo pristupom kao što je gore napisan - od definicije do izvršenja - jednim korakom.

Microsoft nije imao dobar "track record" po ovom pitanju. Izvršenje ili orkestracija izvršenja je bila jednostavna - tu je uvijek bio Microsoft BizTalk. Za definiranje izvršnog koda imali smo Microsoft Visual Studio. Za definiranje procesa, imali smo - ništa. Odnosno, partneri su napravili dosta toga, ali je integracija s Microsoft BizTalkom bila nikakva. Integracija s ARIS-om, u to vrijeme, isto nikakva. Napraviti rješenje u Microsoft platformi je bila opcija, ali s više developerskog rada nego rada planera, arhitekata i upravitelja procesa.

No eto, sada sam zadovoljan. Vjerujem da je ovo end-to-end integracija i da rješava probleme, olakšavajući život mnogima implementatorima Microsoft BizTalk Server rješenja. S druge strane, dolazi nova OSLO platforma. Vidite li kako se ovo lijepo uklapa? :). Još jednom - stara vijest, ali se uklapa.

 

Možda ste proletjeli pogledom a možda i niste: prije nekoliko dana Microsoft je objavio da je pristupio Object Management Group (OMG) organizaciji, najpoznatijoj po održavanju (Unified Modeling Language) UML okruženja. Stariji će se sjetiti kako o UML podržanim procesima pričamo već valjda stoljećima i dok su neki (drugi) već davno prešli na njih, Microsoft je odlučio u slijedećim verzijama svojih razvojnih alata podržati UML u potpunosti - i to ne samo u smislu crtanja rješenja, nego i u potpunoj integraciji u razvojne alate, softverske i proizvodne okoline.

Priča se dobro poklapa sa razvojem OSLO platforme - koja se treba objaviti na PDC-u krajem listopada. Kako su svi velikani u Microsoftu osobito uzbuđeni oko platforme (na primjer, Don Box :)), vrijedi razmisliti o tome koja je uloga modeliranja u OSLO platformi. A uloga nije mala - tri su glavne stvari:

• alat koji programerima pomaže u definiranju i interakciji s modelima na vizualan način (čitaj: Visual Studio vNext)
• jezik koji programerima pomaže stvaranja i uporabu domain-specific jezika i podatkovnih podataka (čitaj: UML)
• repozitorij koji otvara modele prema alatima i komponentama sustava (gdje su opet komponente nove verzije BizTalka, SQL Servera, itd…)

Vjerujem da je OSLO prvi korak ka ostvarenju mnogih stvari, između ostalog i priče oko DSI - Dynamic Software Initiative koju okolo pričam pa barem 5-6 godina.

Ne zaboravite, pogledajte i kratki video u kojem Bob Muglia govori o  učinku dinamičkog modeliranja softvera na IT procese: http://www.microsoft.com/soa/products/oslo.aspx. A na istoj stranici je i priča Billa Gatesa oko budućnosti razvoja softvera. Dobar uvod u PDC, zar ne?

Možda ste propustili, možda ne, ali CSD tim je djelomično počeo otvarati informacije što će sadržavati slijedeće dva izdanja Microsoft BizTalk Servera - 2009 i OSLO verzije. Kako je BizTalk jedna od ključnih komponenti nove OSLO arhitekture (djelomično sam već pisao o tome) interesantno je znato što sadrži 2009 - dio OSLO arhitekture se već pojavljuje u ovoj verziji.


Posebno interesantne su dvije novosti za developere: potpuna podrška za Application Lifecycle Management scenarije te poboljšanja integracije s Visual Studiom - bolje debugiranje, podška za praćenje mappinga, praćenje orkestracije itd.

Uobičajeno, tu je i malo high - level informacija oko BizTalk Servera verzije "OSLO", ali prije PDC-a ne očekujte previše. Više informacija možete pronaći na stranicama BizTalk Roadmap pregleda.

Nekako se osjećam dužan malo bolje razjasniti Compatibility View, a i @Redmoond je upisao zanimljiv komentar na prošli post pa evo:

Compatibility View je nastao zbog jednog čudnog problema: Microsoft je godinama (uglavnom) ignorirao web standarde i dodavao svoje ekstenzije - ne ulazim sada u razloge, ali je očigledno da se ta lopta vratila nazad i da je Microsoft napokon morao napraviti browser onako kako treba - prema standardima. No dobro, došao je IE8 i najavilose da će sepoštovati svi web standardi za prikazivanje web stranica. Svi sretni i zadovoljni.

Osim možda korisnika. Naime, Microsoft IE nema malo tržište. Procjenjujem da u consumer prostoru drži nekakvih 70-80% tržišta (dobro, nemojte me točno za brojku). U enterpriseu (dakle u kompanijama) ta brojka se penje i preko 90%. Razmotrimo malo ta dva tržišta.

Consumer je otvoreno tržište. Dakle, to smo vi i ja kad smo doma i kad sjedimo za računalom i sami ordeđujemo s čime ćemo na Internet i koja su pravila igre. Možda imamo IE, možda Firefox, možda nešto drugo. Web administratori su se godinama dovijali kako rješiti problem višestrukog pristupa raznih browsera, pa se web site pokušavao dinamički prilagoditi raznim browserima (dakle, ako mi pristupa IE onda ovo, ako Firefox onda ono itd...). Sad tu dolazi novi IE8. Problem je u tome što, iako u headeru nosi poruku da je IE, on se zapravo ne ponaša kao "stari" IE već kao i bilo koji drugi browser. Web stranica, ako ne razumije da je to novi IE, pokušava mu pokazati stranicu optimiziranu za IE - i eto problema. Zaključak krajnjeg korisnika - IE8 ne valja. (Te poruke sam već vidio na našim forumima :)).

Što napraviti? Jednostavno. Ili promjeniti pristup na serveru (dakle, dodati meta-tag koji forsira IE8 da prikazuje stranicu kao IE7) ili na strani klijenta objasniti IE8 da prikazuje stranicu kao IE7 (u beta 1 to je bio gumb "Emulate IE7" a u beta 2 je to famozni "Compatibility View". Što ako je on uključen po defaultu? S stanovišta korisnika - nema pomaka. IE8 se ponaša kao IE7, sve ostaje kako je i bilo. Ako se isključi (ručno), onda imamo pravila koja smo definirali na početku - IE8 se ponaša kao bilo koji drugi browser. Ako naleti na IE7 optimiziranu stranicu - bang, pojavljuje se problem. Rješenje je jednostavno: pokrenete Tools, i odaberete Compatibility View. Stranica se automatski ponovo učitava, i ovaj put se, samo za tu stranicu, IE8 ponaša kao IE7. Kvaka 22: kada će biti dovoljno IE8 na tržištu da se može ukinuti optimizacija za IE7 i time će prestati potreba za compatibility viewem? Nemam pojma. Ali ponavljam: ovaj default vrijedi samo za intranet (dakle, ne utječe na Internet web stranice). S postavkama koje dolaze po instalaciji b2, za consumera se ništa ne mijenja - čak i Microsoft forsira uporabu standardima zasnovane stranice (primjetite da opcija "Compatibility View Settings - Display all sites in compatibility view" nije uključena!).

Kod enterprise korisnika (intraneta) je situacija malo složenija (ili jednostavnija, kako se uzme). Intranet je prilično zatvorena stvar. Zna se tko pristupa, i to vrlo dobro (i mora se znati). Zna se i s čime s pristupa (korporativni/enterprise standard). Zamislimo intranet site u kojem je standard IE7. Sve stranice u takvom intranetu prilagođene su na IE7. Ako administrator postavi IE8 ili ga korisnici postave, ništa se ne mijenja, jer administrator ostavlja "default" postavku.

Ako intranet stranice nisu bile optimizirane za IE7, onda još jednostavnije. Administrator skida "default" i radi deployment. I sve radi isprve - osim činjenice da su svi prešli s nekog drugog browsera na IE8 :).

Eto - moja malenkost još nije naišla na bitan intranet koji se prilagođava na više browsera jer korisnici tako žele, a administratore nitko ne pita za mišljenje. Ali ako takvih i ima, vjerojatno ih je ispod par postotaka.

btw, pozivam vas da pratite i blog IE tima - ovdje je post koji se bavi isključivo Compatibility View-om...

P.S. Za kraj, da budem i malo praktičan: ovo je tek beta 2. Možda se i nešto promijeni. Možda se izbaci ovaj "default". Možda se pokaže da je cijeli pristup promašaj. Vidjet ćemo, tržište će reći svoje. Danas se pojavio i Google Chrome, pa se igra povećala. Na zadovoljstvo svih korisnika - konkurentnot donosi kvalitetu. 

Ne tako davno imao sam zanimljive rasprave s svojim kolegama po struci vezano uz Open XML / ODF i slične formate dokumenata. Rasprava je bila takva da je uglavnom sve sijevalo na sve strane (iako prilično indirektno). Moja glavna zamjerka: informacije se uglavnom prenose sa drugih blogova i koriste kao činjenica. Na primjer, krenula je negativna kampanja za Internet Explorer 8 (ovdje The Register) i ako neki Hakon Lie (gle čuda, čovjek je CTO Opera Software-a) ili tko već iznese svoje (recimo uvijek po Microsoft uvijek negativno mišljenje), onda… cut, copy, paste, pa još malo dodatne lokalne halabuke, i eto: stvari više ne valjaju.

Stvarno više nitko ništa ne čita: dovoljno je imati senzacionalni naslov i čitateljima tlak skače na 210 / 160. Takav je i ovaj: "Microsoft prekršio obećanja po Web standardima". Kratko se navodi članak "Microsoft breaks IE8 interoperability promise". A sve, navodno, zbog jednog check boxa: "Display intranet sites in compatibility view". Ili u prijevodu: Microsoft je ovo ostavio po defaultu uključenog, pa onda valjda više ne mora poštovati kompatibilnost? I prekršio obećanje? Ne treba im vjerovati! Po zna koji puta! Lud onaj ko im vjeruje!! Halo?

Dakle, mali reality check:

Ovo je samo opcija.Možete ju koristiti ili ne. Možete sve isključiti pa ste 100% kompatibilni. Možete sve uključiti pa ste kompatibilni koliko je kompatibilan IE7. Stvar odluke korisnika. Da ove opcije nema, vjerojatno bi mali milion korporativnih administratora i razvijatelja softvera imalo što za reći Microsoftu.

Dodatno, u korporacijama updateovi se (barem se nadam zbog dobrobiti korporacije) postavljaju administratorski. Pretpostavljam da je odluka administratora da li će postavljati IE8 bez uključenog comp checka (jer to zahtjavaju korporativni intraneti) ili sa uključenim comp checkom (jer to zahtjevaju korporativni intraneti). Dakle, o tome što se koristi ne odlučuje Microsoft, nego specifična situacija kod korisnika - odnosno, ono što je najbolje za tu situaciju.

IE8 je browser rađen po trenutnim web standardima i bit će najbolji browser koji je Microsoft ikada izdao. Izazov za Microsoft je kako zadovoljiti postojeće korisnike i preinake browsera te kako zadovoljiti one koji traže da sve bude bez preinaka. I ovo je trenutak kada je to potrebno riješiti i postati potpuno udruživ. Mislim da je to hvalevrijedna inicijativa, i bezbroj ljudi je to pozdravilo.

Na kraju, ovo je beta. Ako je nešto krivo napravljeno,feedback će biti takav da će to tražiti promjenu. Biti će dovoljno ne selektirati ovaj check box po defaultu u završnom buildu. Ali za sada to ne vidim.

Koliko je dobar IE8, odlučit će tržište. I to ne specifično enterprise ili consumer segment nego svi zajedno. Prve reakcije kažu da je ovo prilično dobar browser - pogledajte malo forume i pročitajte reakcije.

Za kraj, nadam se da je autor pročitao i komentare ljudi na članak u The Registeru (koji očigledno razumiju problem i brinu za implikacije koje mogu nastati).  Hakon "razumije" problem onako kako želi, i iako daje par savjeta na kraju, jedan od njih se svodi na: koga briga za n00.000 tisuća korporativnih korisnika. Dajte nam browser koji ima samo "standards" mod, a korporacije neka … što? Bitno je da pola članka lamentira o tome kakvu je ikonicu Microsoft uporabio za "Compatibility View". Nevjerojatno.

Sad samo čekam skretanje s teme i dodatak tipa "pa da, on radi za Microsoft, normalno je da je korporativni trol" i evo još jednog primjera FUD-a i tako... Ali eto, prihvaćam da sam u krivu ako mi netko logično objasni zašto je to sve skupa problem kao što je navedeno.

Iako vjerojatno većinu ekipe ovo neće interesirati :) meni je sasvim ok intervju s Miguelom, čovjekom koji radi u Novellu i koji vodi projekt Moonlighta (open source varijanta Silverlighta za Linux platformu). I to ne samo zbog te činjenice, nego zbog kvalitetnog intervjua i pametnih odgovora u kojima se lamentira npr. "što ako Microsoft proglasi .NET open sourceom"?

Intervju daje i dobar pregled kako funkcionira Microsoftovo otvaranje prema open-source zajednici te što to znači u smislu dostupa koda, dediciranim inženjerima i veze prema proizvodnim grupama.

Isto tako, možete uvidjeti zašto je Moonlight kvalitetan projekt, ne samo zbog interoperabilnosti i portabilnosti nego i zato što rade ne jednoj varijanti "light" :NET frameworka... Meni interesantno.

Eto, ljeto je već počelo, ja sam malo tu a malo tamo (gdje god da to bilo) i postovi su malo rjeđi. No ovaj ne želim propustiti, jer tu i tamo naletim na nešto što želim podijeliti, a potom obrisati izvor. Dakle, ako ste imalo u Enterprise Services Bus varijantama (SOA/ESB/ISB) , i pratite što Microsoft radi na projektu Oslo, onda zante da je osnova svega Microsoft BizTalk Server u svojoj slijedećoj inačici - onaj što kontrolira procese i orkestrira na oblaku.

No znati ovo je jedna stvar, dok je savladati BizTalk nešto sasvim drugo. Evo liste odličnih webcastova po pitanju BizTalka: (malo duža lista, ali što je tu je... Lista započinje od godine 2006 i nastavlja sve do naših dana...

Past Webcast Recordings

2006
Jan 6  Future Directions: Beyond BizTalk Server 2006 - Eddie Churchill
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-79&pw=35DKTQ
Feb 3  Discarded and Suspended Message Control - Mark Berry (STAC)
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-80&pw=35DKTQ
Feb 10  BizTalk Server 2006 Lifecycle: Deployment, Monitoring & Maintenance - Nikhil George & Erik Leaseburg
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-81&pw=35DKTQ
Feb 24  Upgrading from BizTalk Server 2004 to 2006 - Charlie Ferebee
  <\\erikleasdell\public\BizTalk\Brown Bags\BTSBAG82_CFerebee_Upgrading from BizTalk 2004 to 2006 - TAP Customer.wmv> (internal/NDA only)
Mar 3  BizTalk 2006 Adapter for SAP - Gruia Pitigoi-Aron
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-83&pw=35DKTQ
Mar 17  BizTalk 2006 Adapters for DB2 and Host Files - Ricardo Mendes
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-84&pw=35DKTQ
Apr 7  BizTalk 2006 Adapter for Oracle DB - Puru Amradkar
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-85&pw=35DKTQ
Apr 21  BizTalk Operations - Rob Cameron
  <\\erikleasdell\public\BizTalk\Brown Bags\BTSBAG86_RobCamer_BizTalk Server 2004 Operations.wmv> (internal/NDA only)
Apr 28  BizTalk 2006 Adapter for Siebel - Puru Amradkar
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-87&pw=35DKTQ
May 5  BizTalk 2006 Adapter for WSE 3.0 - Jesus Rodriguez, Rick Pelletier, Javier Mariscal (Two Connect) & Mark Fussell
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-88&pw=35DKTQ
May 12  WSE 2.0 SP1 Adapter for BizTalk 2006 - Michael Elizarov
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-89&pw=35DKTQ
May 19  BizTalk Operations - Rob Cameron
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-90&pw=35DKTQ
May 26  BizTalk 2006 Adapter for RIM BlackBerry - Jennifer Zouak (Zouak Consulting)
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-91&pw=35DKTQ
Jun 2  BizTalk Adapter for WebSphere MQ (Client-Based) - Anil Balakrishnan
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-92&pw=35DKTQ
Jun 23  Enterprise Single Sign-On (SSO) in BizTalk 2006 and Host Integration Server (HIS) 2006 - Anil Balakrishnan
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-93&pw=35DKTQ
June 30  BizTalk Adapter for Host Applications - Steve Smaller
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-94&pw=35DKTQ
Aug 25  BizTalk Operations PowerToys - Erik Leaseburg
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-95&pw=35DKTQ
Sep 8  BizTalk Versioning - Mark Berry (STAC)
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-96&pw=35DKTQ
Oct 13  Surviving Your First BizTalk Project - Walson Lee, Luke Nyswonger, Akhtar Hossain, Erik Leaseburg
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-97&pw=35DKTQ
Oct 20  BizTalk Disaster Recovery - Rob Cameron (ATL)
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-98&pw=35DKTQ
Oct 27  Managing a Successful Performance Lab with BizTalk Server 2006 - Doug Girard
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-99&pw=35DKTQ
Nov 17  100th BizTalk Brown Bag! Pro BizTalk 2006 Book - George Dunphy, Ahmed Metwally, et.al., BizTalk Patterns Wizard - Jon Flanders & Interesting Brown Bag Stats - Erik Leaseburg
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-100&pw=35DKTQ
Dec 8  Microsoft ESB Guidance for BizTalk Server 2006 - Marty Wasznicky & Brian Loesgen (Neudesic)
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-101&pw=35DKTQ

2007
Jan 19  Unlock Your Excel XLS Data with Spread for BizTalk - Robby Powell & Pete Willis (FarPoint)
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-102&pw=35DKTQ
Feb 2  Archive and Purge in BizTalk Server 2006 - Vishal Chowdhary
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-103&pw=35DKTQ
Feb 16  Practices for Monitoring BizTalk Solutions with Microsoft Operations Manager (MOM) - Stephen Kaufman
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-104&pw=35DKTQ
Mar 23  BizTalk 2006 Performance Methodology - Clint Huffman
http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-105&pw=35DKTQ
Apr 27  Introducing the WebSphereTX (Mercator) to BizTalk Migration Pack by Partner2Learn - Elizabeth Redding (Partner2Learn)
http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-106&pw=35DKTQ
May 25  BizTalk: Retaining Agility by Loose Coupling - Karl Rissland
http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-107&pw=35DKTQ
Jun 1  BizTalk as a Task Scheduler - Patterns & Practices - Greg Forsythe (CSD Competition Winner), Tom Beerley (MCS), Brian Loesgen (Neudesic), Bernard Lenssens (CODit), Tom Canter (Neudesic), and Erik Leaseburg (ADC)
http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-108&pw=35DKTQ
Jun 15  BizTalk Cross Reference Functoids - Eric Stott (Stott Creations)
http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-109&pw=35DKTQ
Jun 22  Runtime Governance for BizTalk/.NET - Leo McDermott & Brian Gaffney (AmberPoint)
http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-110&pw=35DKTQ
Sep 14  SOA Governance Integration within BizTalk ESB Guidance - David Pawloski & Roberto Medrano (SOA Software)
http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-111&pw=35DKTQ

2008
May 9  Introduction to Microsoft’s ESB Guidance - Brian Loesgen (Neudesic)
  http://www.livemeeting.com/cc/microsoft/view?id=BTSBAG-112&pw=35DKTQ

... i učlanjuje se u OASIS! Možda ovo na prvi pogled ne izgleda toliko bitno, ali ako niste zadnjih nekoliko mjeseci proveli s glavom u rupi, onda vam je jasno da se svaka ovakva vijest temeljito prati i komentira. Dakle, danas je službeno izdan press release od strane Microsofta koji najavljuje značajne promjene koje dolaze u Microsoft Office 2007 Service Pack 2 izdanju a tiču se formata dokumenata koje direktno (dakle, varijanta Save As a ne neki translator) Microsoft Office podržava. Nije da to nisam i ranije najavio, ali ovog puta je to i službeno. Što to točno znači? Znači da je Microsoft dosljedan u svojim obećanjima vezanim uz interoperabilnost i da ugrađuje nove formate podataka u proizvod kako bi korisnicima bilo jednostavnije dijeliti i povezivati podatke u svojim sustavima. Tako na primjer (nakon svekoliko rasprave oko OOXML i ODF formata :)), Microsoft će u Service Pack 2 izdanju podržavati famozni Save As... ODF (vidi sliku):



Slika govori bolje no tisuću riječi, zar ne? No primjetite da se ne podržavaju direktno samo ODF već i PDF i XPS formati. Uz već cijeli niz postojećih formata, mislim da nedostaju samo CDF i UOF (a na potonjem se već radi, to možete i primjetiti u press releaseu). Dodatno, za one koji to žele, pojaviti će se i mogućnost da se ODF postavi kao "default" opcija prilikom spremanja dokumenta.

Također, objavljene su i informacije o tome kako će se dalje razvijati Open XML (OOXML) norma, odnosno, kako je to sada ISO norma, kako će se sudjelovati u radu međunarodnih tijela koje upravljaju istom. Ujedno, Microsoft će se ponovo učlaniti u OASIS organizaciju, kako bi zajedno s postojećim članovima radio na poboljšanju ODF norme.

Više informacija možete dobiti i na "službenim" blogovima Microsoft djelatnika koji prate ovu temu: Gray Knowlton, Jason Matusow te Doug Manugh.

Kao što je i bilo za očekivati, ISO se ozbiljno prihvatio rada s OpenXML i ODF normama. Nasuprot onima koji su predviđali crni scenarij (tipa: obje norme su samo odrađene da bi se dobilo ISO značkice), ISO je definirao novu radnu grupu, pod nazivom SC34 koja ima nekoliko zadataka pred sobom.

JTC1, tijelo koje je upravljalo procesom normizacije OpenXML-a u ISO/IEC 29500 normu, predalo je zadatak upravljanja normom u novostvoreni SC34 odbor. Pored upravljanja OpenXML-om, ovaj odbor je zadužen i za upravljanje ODF-om (ISO/IEC 26300) te procesom interoperabilnosti i harmonizacije ta dvije norme.

Više informacija imate na blogu Dr. Alex Browna - osobe koja je zadužena voditi odbor: http://adjb.net/index.php?entry=entry080409-221633

Dakle, dobar početak, ISO je preuzeo nadzor nad OpenXML standardom, ECMA će biti samo konzultativno uključena. Pretpostavljam da će se isto dogoditi i sa ODF normom, jer trenutno kontrolu nad njom ima OASIS, grupa koja ju je i predložila kao ISO standard.

Ili u prijevodu - značajne su se stvari dogodile prošli tjedan. Prvo, međunarodna je zajednica prihvatila predloženu normu ISO/IEC DIS 29500 (Open XML) kao novu ISO normu, no kao što se i očekivalo, ne bez drame i petljavine dostojne Alfreda Hitchcooka (možda čak netko jednog dana i napiše knjigu o tome, ako već ne ja).

Drugo, možda manje međunarodno značajno, ali značajno za Hrvatsku je da je isti tehnički odbor usvojio  ISO / IEC 26300 (ODF) kao hrvatsku normu (vjerojatno HR-ISO/IEC 26300), još uvijek neslužbeno barem dok se to ne objavi u Glasilu HZN-a.

I jedna i druga odluka mogu imati (ali i ne moraju) zanimljive posljedice za Hrvatsku.  Norme su napokon postale bitne - do sada su norme bili nešto što postoji, ali je prolazilo pored nas - ove dvije norme su generirale takav interes javnosti  koji je upravo nevjerojatan i vjerujem da danas svi mi (priznajem, ja pogotovo) daleko više znamo o normama i procesu normizacije da je to upravo - learning experience.

Kao što smo naučili: norme nisu obvezujuće, a nemaju niti neki preduvjet da bi bile primijenjene. Dakle, sada svi (ali to smo mogli i ranije) možemo odlučiti želimo li neku od ovih normi primijeniti , već prema svojim scenarijima i potrebama. Naravno, neke odluke će biti teže nego neke druge, pogotovo kada se radi o scenarijima koje podržava država (zanimljiv splet riječi :)). Razne države imaju različite pristupe a o nekima koji su pametni već sam razglabao ovdje.

Dakle, pratimo pozorno što će se dogoditi. Microsoft je ovdje jasan - podržavamo sve otvorene norme. Nedavno me upita kolega: a što je to za Microsoft "otvoreno"? Dajem link s više informacija i naravno, nadam se konstruktivnoj diskusiji i komentarima.

Kako mnogi ne vjeruju da se Microsoft ozbiljno posvetio interoperabilnosti, samo nekoliko vijesti koje su se pojavile ovaj tjedan. Kako bi pisanje postova za svaku od njih bio ozbiljan zadatak, samo kratke napomene i linkovi:

Objavljena beta Internet Explorer 8 verzije s naglaskom na interoperabilnost
Dugo očekivana verzija Internet Explorera 8 počela je upoznavati svoje korisnike  - na MIXu je objavljena beta 1 koja je već prošla inicijalna testiranja, podržava CSS v2.1 standard za layout rendering, podržavati će HTML v5, prošla je ACID2 test itd, itd. Dovoljno za beta 1. Beta 1 je fokusirana na security people, tako da ne očekujete neke veće promjene u korisničkom sučelju.
Eweek: http://www.eweek.com/c/a/Enterprise-Apps/Microsoft-Hopes-IE-8-Will-East-Doubts-About-its-Interop-Commitment/
Internet Explorer 8 beta 1 download: http://www.microsoft.com/windows/products/winfamily/ie/ie8/readiness/Install.htm

Microsoft na MIX konferenciji objavio svoj Internet bazu - SQL Server Data Services
Ako ste se pitali što je to CloudDB ili Sitka u zadnjih godinu dana - danas je to objavljeno kao SQL Server Data Services beta. Jest da se zove SQL Server ali s time ima vrlo malo veze - radi se o bazi podataka "u oblaku" koji korisnicima donosi prostor za pohranu i mogućnosti uporabe a bez potrebe da se investira u vlastitu storage infrastrukturu. Stvar je dovoljno bitna u s+s svijetu, da ću morati pisati poseban post.
Networkworld: http://www.networkworld.com/news/2008/030508-microsoft-database-online-services.html
Microsoft: http://www.microsoft.com/sql/dataservices/default.mspx

Microsoft radi s Eclipse Foundation / Apache Software Foundation
…  ekipom kako bi se poboljšala interoperabilnost razvojnog alata i platforme. Dio je to ukupnog zaokreta prema interoperabilnosti, a zanimljivo je da će Microsoft imati keynote na slijedećoj EclipseCon konferenciji.
Eweek: http://www.eweek.com/c/a/Application-Development/Microsoft-Working-with-Eclipse/

Document Interoperability Initiative… by Microsoft
Kao daljnji korak u razumijevanju i razmjeni formata, Microsoft uspostavlja lab kako bi bolje razumio probleme u razmjeni podataka / formata dokumenata, uključujući onaj koji je danas svima najzanimljiviji a to je razmjena između Open XML / Microsoft i ODF / Sun Microsystems formata.
RedmondMag: http://redmondmag.com/news/article.asp?EditorialsID=9623

Apple iPhone 2.0 voli Microsoft Active Sync ali ne i Blackberry…
Inače znakovito je da će, barem prema najavi, iPhone 2.0 donijeti podršku za Active Sync, ali ne i za BlackBerry (tnx DejanD): 
 § Službeno priopćenje Apple-a: http://www.apple.com/pr/library/2008/03/06iphone.html
 § Microsoft službena izjava: http://www.microsoft.com/presspass/features/2008/mar08/03-06EASqa.mspx
 § Exchange team blog: http://msexchangeteam.com/archive/2008/03/06/448367.aspx
Prevedimo to sa: Apple uvodi podršku za Microsoft Exchange Server.

Google nadogradio svoj Calendar kako bi se sinkronizirao s Microsoft Outlookom
Vjerojatno razumjevši da to tržište traži…  Barem s obzirom koliko je vani korisnika Microsoft Outlook-a.  Sada se (nakon što downloadate aplikaciju) Outlook sinkronizira s Google Calendarom automatski.
Jednostavnija verzija je valjda da imate Microsoft Mobile uređaj :).
Eweek: http://www.eweek.com/c/a/Enterprise-Apps/Now-Synching-Google-Calendar-and-Microsoft-Outlook/

DODATAK 13.3. Microsoft i SUN Microsystems kreiraju Interop Lab

Značajne stvari dogodile su se jučer za Microsoft i njegov odnos prema interoperabilnosti - napravljen je zanimljiv korak naprijed prema pojednostavljenju dijeljenja informacija. Na zahtjev tržišta, kroz poslovni segment ali i kao rezultat regulatornih odluka, Microsoft otvara svoje najznačajnije proizvode kao što su Microsoft Vista, .NET Framework, Windows Server 2008, SQL Server 2008, Office 2007, Exchange 2007 itd. i to vrijedi za sadašnje i sve buduće verzije proizvoda.

Pojednostavljeno, Microsoft će otvoriti sve tehničke informacije, uključivo API specifikacije i protokole koje Microsoft koristi za povezivanje s gore navedenim proizvodima i to za sve zainteresirane stranke.  Isto tako, Microsoft će dati listu postojećih patenata koji se odnose na pojedine navedene proizvode te njihove sadržaje  - koji postaju besplatni ako se koriste u razvojne i nekomercijalne svrhe.

Microsoft također proširuje mogućnosti postojećih proizvoda kako bi dijeljenje informacija bilo što jednostavnije - na primjer, omogućiti će se implementacija ODF podrške u Microsoft Wordu, Excelu i Powerpointu - tako da će "Save As … ODF" postati dio standardnog izbornika u programu. I ne samo ODF, nego na primjer i UOF (kineska otvorena specifikacija), Daisy (otvorena specifikacija za osobe s posebnim potrebama) i slično. Bilo koji od ovih formata može postati pretpostavljeni (default) odabir prilikom snimanja.

Ima tu još najava i možete ih pročitati na ovom linku.

P.S. Naravno, dolaze razni komentari vezani uz ovo, lista stranih i domaćih u prilogu :)

InfoWorld:  Update: Microsoft makes boldest move yet embracing open source

... OSP ili Open Specification Promise. Da prevedem, Microsoft je odlučio otvoreno objaviti specifikacije svojih binarnih formata (.doc, .xls, .ppt) - dakle verzija prije one temeljene na Open XML specifikaciji. Do sada ovaj tip informacije je bio dostupan samo na zahtjev (procedura, mail, potpisivanje ugovora), a nakon 15.02. cijele specifikacije ćete jednostavno moći downloadati s microsoft.com web sitea (točna lokacija uskoro).

No puno zanimljivija je činjenica da MS paralelno planira investirati u razvoj open source rješenja na SourceForgeu koji će kreirati alate i vodiče za bulk (masovno) prebacivanje dokumenata iz binarnih formata u novi ECMA 376 - Open XML format. Pojednostavljeno, umjesto da svoje stare dokumente otvarate jedan po jedan i spremate u novi format (ili ih jednostavno ostavite u starim), sada će alat to napraviti za vas. A vi lijepo sjedite i gledate Otvoreno...

Primjetimo da ovim Microsoft u potpunosti otvara svoje formate i sadašnje (Open XML, implementiran u MS Office 2007 izdanju) ali i prošle (sve starije verzije) te značajno pojednostavljuje upravljanje dokumentima. Kako korisnicima tako i partnerima ali i konkurenciji koja možda značajno bolje integrirati svoje alate i nove/stare formate zapisa.

Više o tome na dva referentna bloga: Brian Jones – http://blogs.msdn.com/brian_jones/archive/2008/01/16/mapping-documents-in-the-binary-format-doc-xls-ppt-to-the-open-xml-format.aspx te Gray Knowlton http://blogs.technet.com/gray_knowlton/default.aspx

Interesantno je kako vas ponekad sitan klik na link i sadržaj stranice natjeraju da već odustanete od odlaska u krevet i provedete neko vrijeme razmišljajući o upravo pročitanom sadržaju. Tako eto klikajući naiđoh na slijedeći video: 5 min, vrijedi gledati.



Što reći? Kako će izgledati informacija u budućnosti? Kako ćemo ju pronalaziti gdje ćemo ju pohranjivati i kako ćemo ju koristiti? Kako li će uopće informacija - izgledati? Sve pitanja koja me plaše poput onog - koliko sam vremena proveo snimajući klince unutar raznih digitalnih formata za koje čak nisam ni siguran da ću te iste zapise moći za desetak godina i pogledati? Što je recimo danas s svim onim silnim VHS, Beta trakama za koje se više niti ne proizvode playeri (da ne kažem - driveri). 

Jedino rješenje mi se čini izgradnja nekakvog metasloja - metapodataka koji mi mogu opisati na koji način je informacija spremljena, kako bi uvijek mogao izgraditi način kako do nje doći. Problem ipak nije fizičke naravi (kao što je to kod Bete ili VHSa) nego naravi sučelja - znamo li kako doći do podatka (upravo sam se sjetio kako stupidno u Independence Dayu ekipa povezuje svoj laptop s svemirskim brodom "host negotiating... connecting... done... uploading virus". Stvarno za idiote.

Nešto od toga se priprema i kod nas. Na nedavno održanom MS Interoperability Day-u razgovarali smo o tome kako napraviti metasloj informacija koje su portrebne za informacije koje danas razmjenjujemo (čitaj dokumente). Našlo se tu relevantnih sugovornika - npr. ekipa iz HIDRA-e (Hrvatska Informacijsko Dokumentacijska Referalna Agencija). Nešto bi za reći imala i ekipa iz Hrvatskog državnog arhiva, te i cijeli niz INDOK (Informacijsko Dokumentacijskih) službi po raznim tijelima javne vlasti.

A na kraju tu je i pitanje pohrane informacija u određeni format dokumenata. A to je već OOXML/ODF/PDF/HTML/TXT pitanje. Obećavam da neću o tome :)

Interoperabilnost je vruća tema ovih dana. Osim što je tema sama za sebe, promatra ju se kroz prizmu cijelog niza drugih proizvoda i pitanja - na primjer, pitanje interoperabilnosti formata dokumenata i slično. Jedna od interesantnih studija dolazi iz The Berkman Center for Internet & Society at Harvard Law School u suradnji s Research Center for Information Law, University of St. Gallen - pod nazivom “Breaking Down Digital Barriers:  When and How ICT Interoperability Drives Innovation”. Kako su mi inovacije, inovativnost i slično buduća tema doktorske dizertacije (ako budem siguran da nakon svih ovih izmjena oko polaganja ispita uopće do nje mogu i doći :)), tim više mi je zaokupila pažnju, pa mislim da je vrijedi podijeliti s općim čitateljstvom.

Koja su tri osnovna nalaza koje je objavilo ovo istraživanje?

Prvo, interoperabilnost ne znači istu stvar za sve u pojedinom kontekstu, niti postoji ista potreba za interoperabilnošću u određenoj situaciji. Na primjer, ako netko zahtjeva izrazito sigurnu programsku podršku, to može značajno utjecati na mogućnosti uspostavljanja potpune ili djelomične interoperabilnosti s drugim, manje isgurnim rješenjima.

Drugo, ne postoji "one-size-fits-all" metoda rješavanja problema interoperabilnosti koju možete nametnuti na tržištu (moža je dobar primjer upravo trenutna priča ODF/OOXML). Interoperabilnost se može ostvariti na više načina, poštujući raznolikosti i specifičnosti proizvoda. Odabir najbolje metode ovisi o kontekstu problema - recimo, da li organizacija kao priorite vidi inovaciju, jednostavnost uporabe, kompatibilnost, konkurentnost itd.

Treće, privatni sektor a ne država mora voditi brigu i napore oko interoperabilnost. Državni sektor ovdje je da bi pružio potporu - bilo kakav oblik preuzimanje inicijative može značajno utjecati na inovativnost, smanjenje mogućnosti izbora krajnjeg korisnika te smanjujući konkurentnost.

Jedna od zanimljivijih najava ovdje na TechEd-u 2007 /Barcelona/ za arhitekte u Microsoft svijetu zasigurno je najava novog  (na keynoteu ga je najavio Copr VP Developer Division S. Somasegar), vidi i blog, Software + Services Blueprint Kita, grupe rješenja koje vam omogućuju implementaciju, ali bolje i razumjevanje Software + Services rješenja.



Software + Services drugačiji je pristup od tradicionalnog "SOA" / "SaaS" pristupa - Microsoft obuhvaća daleko šire elemente arhitekture rješenja te razlikuje i prihvaća da je klijentska strana, odnosno, korisničkog iskustvo klijentske strane i dalje izrazito bitan element budućih rješenja (za razliku od, recimo, ideja koje pokušavaju sve strpati u oblak, odnosno Internet, migrirajući rješenja u potpunosti na  "Internet".

Somine riječi s njegovog bloga: "Software + Services Blueprints that contain a framework with source code access, guidance and tools that work with Visual Studio to enable you to easily build software + services solutions.  We delivered the first in a series of such blueprints that enables you to build an add-in to Outlook 2007 that exposes data and interacts with external services".

Više informacija na: http://channel9.msdn.com/wiki/default.aspx/Channel9.SoftwarePlusServicesBlueprints a download prvog Software + Services Blueprinta na CodePlexu: http://www.codeplex.com/ssblueprints (vodi vas kroz kreiranje Microsoft Outlook AddIna i kroz koji možete pristupati podacima ali i povezivati vanjske servise prema Outlooku. Uporaba je krajnje pojednostavljena, te su kreirani i posebni workflow-ovi koji vas vode kroz izgradnju određenog servisa (uporabom Blueprints Managera koji je zapravo addin za Microsoft Visual Studio, trenutno podržana verzija je 2005).

U budućnosti, očekujte više Blueprintova, i to u kompliciranijim scenarijima od ovoga, te BluePrints Factory - blueprint za izgradnju svojih "blueprintova" odnosno svojih scenarija izgradnje s+s rješenja. Nice touch - nakon software factories, evo nam i software+services factory. Jedna od boljih stvari koje sam vidio zadnje vrijeme.

Video na: http://channel9.msdn.com/ShowPost.aspx?PostID=353885#353885

Ponukan nedavnim repriziranjem (valjda) Matrix 2: Reloaded filma, te pojavom Arhitekta u istom, a i činjenicom da smo u Microsoftu počeli okupljati Arhitekte (Architects) na redovnim događanjima, pitam se zadnjih dana: tko su to arhitekti te što ih zanima i što mogu podjeliti s drugima (arhitektima)?



Na zadnjem okupljanju lamentirali smo 2 sata o tome tko je "arhitekt" te koji mu je sadržaj primjeren i zaključili da zapravo i ne možemo sve strpati u isti koš, te da različite arhitekte zanimaju različiti sadržaji. Djelomično mi se vratio osmjeh na lice kada sam na wikipediji shvatio da je naša konačna podjela upravo ona do koje smo i mi došli:

1. Enterprise Architect - poslovna vrijednost, povezivanje IT/business, mapiranje poslovnih procesa... 
2. Solutions Architect - arhitekture rješenja, servisno orijentirana arhitektura, korisnički scenariji ...
3. Software Architect - kod, komponente, testovi, iskoristivost ...

Tako da umjesto jedne grupe, najvjerojatnije ćemo organizirati 3 grupe (prema gore navedenim grupama) koje bi se redovno sastajale. Kada budem imao više informacija, objavit ću poziv zainteresiranima da se pridruže. Jedna bitna činjenica: arhitekti su mi platformno neutralni, ima ih prilična broj iz multiplatformnih ili multisolutions okolina, iz partner tvrtki i krajnjih korisnika, iz akademskog svijeta, jednom riječju, prava mala demokracija. Što naravno znači da nije lako pomiriti sva postojeća stajališta i pojedince... ali eto, to smo tražili.

Da se stvar oko interoperabilnosti zahuktava, vidljivo je iz ovotjednih mailova, blogova, komentara, web stranica i slično. Evo mog pregleda press releaseova i kratkog komentara (ako je baš potreban):

Novell + Microsoft [Open Windows / Linux Interop Lab] 
U duhu nastavka suradnje: Microsoft i Novell u Cambridgeu (USA) otvaraju interoperability LAB unutar kojeg će se posebna pažnja posvetiti projektima koji uključuju virtualizaciju, management sustava te federaciju identiteta (tako je najavljeno u pressu). Jasno je da je tu u priči SUSE Linux Enterprise Server i Windows Enterprise Server 2008. A kad smo već kod virtualizacije… 

CITRIX + Microsoft [Adopt Common Virtualization Format for OS and Apps]
Tvrtke će koristiti zajednički format (VHD) (Microsoft Virtual Hard Disk format) kao zajedničko okruženje za sve virtualizirane OS-ove i aplikacije. Kao i kod Novella, i CITRIX će zajedno raditis Microsoftom na virtualizacijskim tehnologijama.  

VMWare, Novell + Microsoft 
Još malo o virtualizaciji (nikada dosta). Novi Microsoft System Center Virtual Machine Manager planira podršku za VMWare i Xen virtualizirane strojeve kojim ćete moći upravljati kroz VMM konzolu. Naravno to uključuje podršku za JIT prebacivanje VMova na Microsoft VHD format :) ako je potrebno.

SUN + Microsoft [Expand strategic alliance]
Ništa što se nije znalo ili očekivalo, ali je postalo službeno: SUN i Microsoft proširuju svoju suradnju - SUN je postao OEM partner te tvrtke zajedno rade na implementaciji Windows Server 2008 64 bitne platforme na SUN x64 sistemima. SUN poslužitelji do sada su imali odličnu reputaciju sigurnog i pouzdanog što je i rezultiralo njegovim udjelom poglavito u Internet poslužiteljima. No najvažnija je suradnja na području virtualizacije, odnosno mogućnost da SUN server radi kao gost na Microsoft hypervisoru /na Windows Serveru 2008 Više o tome SUN i Microsoft...   

Bottom line, rad na interoperabilnosti je dobar, ja zadovoljan. Ako ste admin ili korisnik višeplatformskog okruženja, nemam vam što dodatno napisati, ionako probleme bolje znate od mene.

Što je točno Microsoft "Software+Services" pristup? Najbolje vam to može objasniti glavni čovjek zadužen za strategiju arhitekture, John DeVadoss.

Key Points?

Bez obzira na trenutni hype, nema istog rješenja za sve korisnike. Model je dizajniran kako bi omogućio različite potrebe korisnika - koji ultimativno moraju donijeti određene odluke koje će definirati njihov pristup ali i imati mogućnost odabira: on-site IT servisi ili servisi koji se nalaze u "oblaku" ili  kombinacija jednih i drugih.

Rizik je jedna od osnovnih kategorija odluke: na primjer, koji je "risk affinity" [risk management]organizacije koji će odrediti da li ista pristaje da se podaci (database) nalaze u oblaku ili ne. Ako su podaci u oblaku, tko stvarno posjeduje i upravlja tim podacima. Rizik će odrediti koje funkcije i usluge /servise organizacija može "outsourcati" u oblak a koje želi držati pod kontrolom u svom IT sektoru. Composition, goverance, federation… dodatni su elementi koji kompliciraju život arhitekata prilikom kreiranja nove arhitekture zemlje i oblaka.

I možda dodatno, problem ROI pristupa (Return Of Investment) modela. ROI je interesantan pristup koji ne uzima u obzir dodatnu, vremensku dimenziju - definirati ROI kao vrijednost koju korisnik dobiva na uloženu vrijednost pristup je opravdanja investicije, koji, po DeVadossu, ne uzima u obzir vremensku dimenziju. Internet vrijeme (copyright Swatch :)) zahtjeva brži povrat investicije nego "standardni" (recimo, ERP) pristup. Ima li investicija smisla ako je njen povrati 5 do 10 godina? Jesmo li mogli pametnije uložiti novac?

No da sad ne razvijam svoju teoriju. Pogledajte originalni post te keynote s Enterprise Architect konferencije.

Jedna zanimljiva: iako su operativni sustavi koje Nokia i Microsoft dva najveća konkurentna (Symbian i Windows Mobile) to ih ne spriječava da zajedno rade i međusobno poboljšavaju svoje usluge koristeći software + service pristup.

Na primjer, upravo je potpisan ugovor između Nokie i Microsofta o postavljanju mobilnih Windows Live servisa na Nokia mobilne telefone (odnosno, Windows Live Hotmail te Windows Live Messegner na prestižnu Nokia 60 seriju).

Nokia i Microsoft već imaju značajnu suradnju na polju digitalnog sadržaja. Dodatno, Nokia je licencirala Microsoft Active Sync protokol kako bi omogućila korisnicima da jednostavnije pristupaju Microsoft Exchange elektroničkoj pošti.

Eto kako pametno možemo naprijed: konkurentnost je OK, ali treba iskoristiti snagu drugih i proširiti svoju ponudu ako je to moguće. Podsjeća me na Outlook Connector za Lotus Notes - konektor koji omogućava Microsoft Outlooku da se spaja na IBM Lotus Notes poslužitelj elektroničke pošte. Tko je na kraju najzadovoljniji? Nadam se, upravo krajnji korisnik i to sa mogućnošću odabira.

Ponekad je to najbolji primjer coopetition [cooperation/competition] priče: iako su na nekim poljima ljuti protivnici (čitaj ODF/OOXML), negdje i surađuju za opće dobro: upravo pročitah novi WP o interoperabilnosti na nivou datacentra i web servisa između ove dvije kompanije. Objava se nalazi na SUN-ovim web stranicama.



Datacentar je stara priča: SUN pruža 64 bitnu hardversku plafformu na kojoj se vrti između ostalog i Microsoft Windows software te SUN pruža potpunu podršku za MS operativni sustav na svojoj platformi. Primarni ekspert za scale-up sustave, SUN vidi svoju šansu u zahtjevnim serverskim aplikacijama kao što je MS SQL Server.

Druga zanimljivija priča je zajednički rad na Web Services projektu pod radnim nazivom Tango (Web Services Interoperability Technology), a koji za zadatak ima postići potpunu interoperabilnost između SUN J2EE implementacije te Web Service projekata razvijenih uz .NET 3.0 Windows Communications Framework (WCF).

Znam, napisao sam da je interoperabilnost mrtva, ali mislio sam, za nekoliko godina :). Do tada, vidjeet ćemo što sve mogu ovakvi projekti.

Znam da sam se raspisao oko ovoga, ali toliko je (da upotrijebim omiljeni akronim ekipe koja na neki način ima problema s Microsoftom [Majkrosoftom]) FUD-a oko ovoga da me zabavlja nerazumijevanje temeljnih principa i procesa koji funkcioniraju prilikom standardizacije. Ponavljam, govorim o PROCESU a ne o fuzzy-logic-I-hate-Microsoft pristupu većine blogova koji dolazi iz emocionalne polovice mozga.

Dosta se blogova raspisalo oko "fasttrack" procesa - i ja sam to učinio nekoliko postova ranije. No moja namjera je bila da objasnim tehnički prirodu procesa, a vidim da je priroda stvari takva da je potrebno razjasniti još neke detalje (nemaju veze s procesom, nego s razumijevanjem okoline nastanka standarda). Tri važne stvari koje ljudi uglavnom ne razumiju:

1. Čemu služi fastracking proces? Pojednostavljeno, da bi se već postojeći standardi (industrijski ili standardi drugih organizacija) certificirali kao ISO standard. ECMA 736 (OpenXML) postojeći je standard certificiran u ECMA organizaciji. ECMA je podnijela zahtjev da se ECMA 736 standard certificira kao ISO/IEC 26300. Proces dakle nije stvaranje novog standarda "od nule" već certificiranje jednog od postojećih, drugih organizacija.

2. Fastracking ne traži perfekciju standarda. Zapravo, perfekciju ne traži niti jedan ISO proces, iz jednostavnog razloga jer je perfekciju nemoguće postići. Valjda do danas ne bi imali niti jedan standard. Nakon svakog koraka standardizacije, postavlja se lista pitanja, neslaganja i komentara i vraća kao upit prema ECMA-i, koja je dužna na njih odgovoriti. Na primjer, ovdje je odgovor nakon Contradiction faze (btw dajte si truda i pročitajte komentare vezane uz ODF - čini mi se da su standardi više slični nego različiti u svom pristupu...) Samo glasanje dozvoljava da se spec proglasi standardom pod uvjetom da se neke stvari isprave prije ("No with Comments" - "We dissaprove for the technical reasons stated, acceptance of specified technical modifications will change our vote to approval") ili kasnije ("Yes with Comments" - "We approve technical content of the draft with comments appended"). BTW: ODF je prihvaćen kao standard s gomilom naputaka što još treba popraviti - vidi rezultate glasovanja (ZIP datoteka u dnu).

3. Fasttrack ultimativno vodi ka prihvaćanju standarda. Primjetite još malo točku br 2. Svi koji glasaju "No" moraju službeno napisati zašto, te što je puno bitnije, dodati kako ECMA mora modificirati prijedlog standarda da bi bio prihvaćen. Bottom line: postoji svijetlo na kraju tunela. Ako ECMA pristane modificirati standard kako kako bude (ako)  onda će Open XML postati ISO /IEC standard.

I tako... dalo bi se pisati o tome. Ali ono što je stvarno začudno (a prijatelj Vjeran me podsjetio na to) je pitanje zašto je Microsoft uputio Open XML na ECMA standardizaciju? Znat eli zašto? Zato što je to zahtjevala Europska Unija (EU)! I to službenim dopisom koji možete vidjeti ovdje. Dakle, dear Microsoft, ako igramo kako treba, potrebno je napraviti standardizaciju. Pa eto... primjetite liniju: "Microsoft should consider the merits of submitting XML formats to an international standards body of their choice"...

 

Iza ovog kriptičnog naslova nalazi se nova verzija (CTP3) Microsoft ESB Guideancea - odnosno Microsoft preporuka kako graditi Enterprise Services Bus temeljen na Microsoft tehnologiji, ili ako ga već imate na nekon drugom proizvodu, kako povezati vaš ESB s Microsoft Services Oriented svijetom.

Naravno, izdanje se nalazi na CodePlexu, a ako vas zanima pristup do dokumentacije, možete ju pronaći na adresi: Microsoft ESB Guideance (notCodePlex).



slika: arhitektura komponenti Microsoft Enterprise Services Bus-a

Microsoft ESC arhitektura građena je oko Microsoft BizTalk 2006 Servera, koji je dokazana platforma za orkestraciju, transformaciju, poslovna pravila, te razne druge namjene te koji svoj posao već obavlja u dijelu hrvatskih tvrtki. 

Planiram napisati jedan malo veći dokument o MS ESB arhitekturi (a i nešto vezano oko SOA arhitekture) pa se strpite da završi godišnji odmor :).

Približava se 2.9. datum kada bi ISO/JTC1 komitet trebao odlučiti da li će ECMA 736 standard (Open XML) biti ratificiran i kao ISO standard. Vatre gore, munje sijevaju i puno se teksta napisalo podržavajući za i protiv cijelog procesa, a sve vrvi o theničkim mogućnostima jednog i drugog standarda (drugi je već ratificirani Open Document Format - ODF).

[dodatak 3.8.2007 U časopisu Infotrend br. 151/7 pojavio se zanimljiv interview s Mark Lange-om, višim savjetnikom za strategiju Microsofta, a upravo glede izbora OpenXML-a kao jednog od otvorenih standarda.]

Ono što bi nas stvarno trebalo zanimati su sučelja (intefraces) a na sadržaj (content) ili metanivo (description). Kako nas povijest uči - pogledajmo jedan ne tako davni primjer. Web Servisi. Do nedavno (kada kažem nedavno mislim na 2-4 godine u informatičkom svijetu, poimanju vremena), imali smo priličan kaos kojeg i danas pomalo osjećamo. To što su implementacije bile različite nije me toliko brinulo, ono što je bio stvaran problem jest da servisi nisu međusobno "pričali" - sučelja su bila drugačije organizirana i vi jednostavno niste znali kako, na primjer, saznati listu servisa i parametara koje pojedino sučelje podržava.

Now, WS* enters the stage. Prije no što je definiran WS-ReliableMessaging (kojeg je definirala grupa vendora u kojoj su BEA, IBM, Microsoft, Tibco, dakle svi koji nešto znače na EAI polju tijekom 2003 godine) postojale su i implementacije OASIS grupe (pod imenom WS-Reliablity, pod patronatom Fujitsua, ORACLEa, SUNa, NEC-a itd...). Sve izgleda kao da bi moglo doći do velike nesuglasice, najblaže rečeno. No i prije toga stvari nisu izgledale jednostavno: sjetite se OSF DCE, CORBA, DCOM, Java RMI, and .NET Remoting "standarda" raznih proizvođača. Imamo li danas zajednički standard? Ne. I dalje dio izvođača vozi WS* priču, dio je vjeran REST priči, a dio, poput Microsofta koristi i jedno i drugo i treće (npr BizTalk ima svoju implementaciju BizTalk Server Messaginga) a s Microsoftom i njegovi korisnici. Znači li to da je svijet neinteroperabilan? Naravno da ne - sve se više i više povezujemo. "Um caruje, snaga klade valja" i ovdje vrijedi - snaga postoji samo nam trebaju umovi (čitaj: ljudi koji znaju što im je za napraviti).

Čemu uvod za sasvim drugačiju OpenXML priču? Očigledno je da problematično nametanje jednog standarda (ODF) nema nikakvog smisla. Što se tiče globalnog svijeta, može biti nekoliko standarda, vrijeme i vrijednost će pokazati što je najbolje (VHS vs. Beta, HD-DVD vs. BlueRay). To ne znači da oni ne mogu koegzistirati (čujem da dolaze playeri koji mogu pokretati i HD-DVD i BlueRay diskove), pa čak i nadograđivati postojeće standarde. Bojimo li se da nećemo moći surađivati? Naravno da ne, SVE DOK JE SPECIFIKACIJA OTVORENA. To znači, meni je bitno da mogu pročitati sadržaj, a to mogu ako imam opisano i otvoreno sučelje. Sučelje je u ovom slučaju specifikacija a što ću na sučelju koristiti (koja verzija, koji parametri) može biti obavezno ali i proizvoljno. Ponavljam sve dok mogu dohvatiti sadržaj (odnosno, dok znam KAKO ću ga dohvatiti) I DONT CARE. Pa koliko bi na kraju onda bilo formata zapisa slike?? Jedan? Dva? Koji? Podsjetimo danas je tu GIF, JPEG, PNG, BMP, TIFF ... valjda ih ima 40 + ili 100+ . Može li ih Adobe Photoshop sve otvoriti? Pa naravno.

Prvi razuman korak u tome upravo je odluka američke države Commonwealth of Massachusetts, koja ne samo da preporuča XML, već preporuča 6 (!) formata zapisa (od kojih neki nisu XML), i to pod grupama "Open Formats": (ODF, Open XML, plain text te HTML) te još dva formata pod "Other Acceptable Formats" (PDF i RTF) (vidi sliku)...



Koji su razlozi za to? Evo pametnog odgovora ekipe iz CoM:

Za ODF, ETRM (Enterprise Technical Reference Model) navodi "The OpenDocument format is currently supported by a variety of office applications including OpenOffice.org, StarOffice, KOffice, NeoOffice 2.1, and IBM Workplace. In addition, there are a number of translator software solutions that enable other office suites, such as Microsoft Office, to translate documents to and from OpenDocument Format for text documents. In the future, there will be translator software solutions for spreadsheets and presentations as well."

Za Open XML, ETRM navodi "The Open XML format is currently supported by a variety of office applications including Microsoft Office 2007, OpenOffice Novell Edition, and NeoOffice 2.1. Corel has announced Open XML support for WordPerfect 2007. In addition, the Microsoft Office Compatibility Pack enables older versions of Microsoft Office such as Office 2003, XP and 2000, to translate documents to and from Open XML Format for text, presentation and spreadsheet documents."

Unutar "Open Format" opcije, još su dva preporučena formata plain text te HTML. Za plain text ETRM navodi da je "is the most portable format because it is supported by nearly every application on every machine," ali dodaje "should not be used for documents where formatting is important or is part of the official record." ETRM opisuje HTML Kao "the preferred format for documents that will be accessed through the Internet/Intranet or using a web browser."

Na kraju tu su i dva non-open formata, PDF i RTF. PDF "may be used for documents whose content and structure will not undergo further modifications and need to be preserved," dok RTF može biti iskorišten za "for ease of interoperability among different systems however XML-based document formats must be considered as a first choice."

Jesu li specifikacije savršene. Ne. I ODF (trenutno u ratificiranoj verziji 1.0) radi na verziji 1.2 gdje ispravlja svoje nedostatke i mane. I OpenXML ima nedostataka (o tom na drugim blogovima) koje treba ispraviti. Proces je u tijeku i upravo zato postoji kategorija "Approve With Comments". Dodatke treba ispraviti, a ne blokirati razuman proces zbog nevjerojatnih motiva. Ali o tom, potom.

Više o tome možete pročitati na blogu Dougha Mahugha - čovjek prati ovo puno dublje (član je USA komiteta) pa je zanimljivo sve saznavati iz prve ruke.

Posljednje vijesti: Microsoft će prijaviti tri postojeće licence unutar svoje Shared Source Initiative prema Open Source Initiative organizaciji na certificiranje - OSI bi mogla po prvi put pokrenuti certificiranje neke Microsoft licence. 

Takav pristup pokazuje zrelo razmišljanje svih "strana" u toj transakciji - konačni cilj kojeg zahtjevaju organizacije jest interoperabilnost između Microsoft programske podrške te open source tehnologija.

Da ne zaboravimo, Microsoft već neko vrijeme unutar svoje organizacije ima Open Source Laboratory (check blog) koji proučava utjecaj, mogućnosti i tehnologije open source inicijativa. Rezultat ovakve inicijative jest i bolje razumijevanje potreba korisnika te mogućnost interoperabilnosti s open source tehnologijama - situacija koja je česta kod enterprise okruženja.

Eto još jedna potvrda moje teze o tome da ćemo "brzo" zaboraviti probleme interoperabilnosti. BTW: posjetite Open Source stranice na www.microsoft.com.

[dodatak 31.08 navečer] vijest se pojavila i na stranicama HULK udruženja. Kost [Košturjak] je napisao kratki osvrt na vijest...

Je li interoperabilnost uopće više bitna? Da sam Gartnerovski nastrojen, napisao bith: "U slijedećih 3 godine interoperabilnost će isčeznuti s liste najvažnijih pitanja svakog direktora informatike. Vjerojatnost: .75". Zašto je to tako? Interoperabilnost je vruć krupmir već nekoliko godina. Kada je došla do izražaja, živjeli smo u svijetu silosa - nije bilo načina pristupiti SAP ERP-u (ni danas nije lako :)), podacima skrivenim u binarnom formatu Worda, a da ne pričam o korporativnim i državnim bazama podataka... Danas su većinom stvari drugačije: pojava Web Servisa, sučelja za direktni pristup, XML-a i pripadnih shema (tehnologije) ali i procesa koji su zahtjevali otvaranje sučelja (business process reingeneering i recimo eGovernment inicijative), postalo je pod normalno da se nečemu ne samo može pristupiti nego i inicirati proces / aplikacija na udaljenom računalu.

Arhitekti su već pomalo pojam problema interoperabilnosti izbacili s svog dnevnog reda: kućice koje se danas crtajnu ne pripadaju niti jednom svijetu nego žive u metageneričkom prostoru koji ne dozvoljava niti jednu propietary specifikaciju. Konkurentnost je pomela nekompatibilnost sama po sebi: pogledajmo samo primjer telekomunikacija i prijenosa mobilnog broja (a da ne spominjem roaming kao servis - tu bi se što Amerikanci imali za požaliti). Razvojni inženjeri jedini problem vide u potrebnoj specijalizaciji (trenutnoj) koja zahtjeva veće poznavanje platforme nego prije - dan kada zažive web servisi značit će dan vraćanja u svoje niše, jer vas ništa drugo niti ne zanima nego - kako izgleda sučelje za pristup i koje informacije možete dohvatiti.Na kraju krajeva niti moja tvrtka nije iznimka - dobar primjer je novi Office Open XML format (OOXML) u kojem je dokument opisan - XML strukturom kojoj svatko može pristupiti, bez obzira na programsku platformu ili operacijski sustav. Interoperabilnost je zagarantirana - napisati danas translator iz Office dokumenta u PolarSoft-ov LAPIS (nadam se da netko sjeća ovoga, danas se software zove Office) je trivijani zadatak za pučkoškolca početnog razreda.

No kako nam je za živjeti još tri godine dogovora i rada na interoperabilnosti, ima tu još za napisati web servisa i raznih drugih pomagala da bi se aplikacije i podaci dijelili i međusobno surađivali.I do tada će biti žive i aktivne stranice o interoperabilnosti (kao što je ova u Microsofta - "Interoperability by Design"), a mi ćemo se zabavljati stvarima kao što je ova što slijedi: 
 
Recimo, interesantna je pričao oko interoperabilnosti na wikipediji. Na primjer, wiki objašnjava interoperabilnost na ovaj način:

"With respect to software, the term interoperability is used to describe the capability of different programs to exchange data via a common set of business procedures, and to read and write the same file formats and use the same protocols. (The ability to execute the same binary code on different processor platforms is 'not' assumed to be part of the interoperability definition!) "
Zanimljivo, na istoj stranici desno od te definicije, dat je primjer interoperabilnosti (vidi sliku): 


"Interoperability: playing the two role network game, when one of the player clients (top left) runs under Sun Microsystems and another under GNU Classpath with JamVM. The applications execute the same bytecode and interoperate using the standard RMI-IIOP messages for communication."

Možda ja ovo ne razumijem, ali očigledno tekst je u djelomičnoj suprotnosti s primjerom, što samo potvrđuje da se priča oko interoperabilnosti polako razvodnjava i prestaje biti bitna. Možda više nitko ni ne ažurira tekst na wikipediji :).

Bottom line cijele priče: Problem s interoperabilnosti nestaje. Ja PODRAZUMIJEVAM da se mogu spojiti na nešto i pročitati što god mi treba. Tko god da mi komplicira kako to eto ne može baš tako jednostavno i slično, vjerojatno ne razumije previše tehnologiju koju koristi (imam ovdje zgodnih priča, ali etike radi ...). Vjerojatno i većina drugih dijeli moje mišljenje. Kad slijedeći put pokrenemo priču o tome kako se eto nešto ne može s Microsoft platformom, gubimo vrijeme. Što bi rekao stari mudrac: been there. done that.

Kao dobar dodatak naporima na polju SOA (arhitekture) Microsoft je objavio ESB Guidance (Microsoft meaning: Connected Systems Division + Patterns and Practices Group) u novom izdanju June Community Release - i to na novom ESB Guidance Community siteu. Tamo ćete moći pronaći i sva nova izdanja koja će izlaziti sve do finalne objave koja se očekuje u listopadu. Da sad ne objašnjavam značenje iste za zajednicu te kako je i što tehnički ovdje napravljeno, skočite na site i detaljno se informirajte o istome. Što možete tamo pronaći? Check this:

•        Sample code built on BizTalk Server 2006
•        Architectural guidance, patterns and practices
•        Reusable BizTalk Server ESB and .NET components:
•        Dynamic Transformation Service
•        Dynamic End Point/Configuration Service
•        Itinerary based Routing & Service Invocation
•        ESB Portal
•        Exception Management framework
•        Namespace Resolution Service
•        JMS (Java Message Service) pipeline component (IBM JMS over WMQ)
  

Za detaljnije (službene informacije) o ESB arhitekturi: Microsoft ESB site

Neznam da li pratite ovu sapunicu oko ratifikacije / standardizacije Open XML (OOXML kako ga popularno i skraćeno zovu) kroz ISO/IEC organizaciju, ali sve se više zabavljam čitajući što se događa.

No ukratko, Microsoft je predao Microsoft Office Open XML prije nekog vremena na ECMA International organizaciju kako bi isti postao standard. Naravno, ista je to i učinila tako da sada imamo standard pod brojem ECMA 387 - no to nije bilo dovoljno, pa je ECMA zatražila da ISO/IEC kao krovna organizacija ratificira isti standard kako bi bio služben i od strane ISO/IEC organizacije. Trenutno, OOXML se nalazi u "fast track" procesu.

Naravno da stvari nisu tako jednostavne. S obzirom da je konkurentni (zapamtite tu riječ) standard, OpenDocument format (ODF) prošao po istom procesu proceduru ISO/IEC standardizacije, očigledno je da nekom nije u interesu da OOXML isto tako postane standard te radi sve što stigne i može da se to ne dogodi. Recimo da se taj netko zove, da ga ne prozovem direktno, IBM ;)

Koji je interes IBM-a? Pa naravno, višestruki. IBM je desetljećima pokušavao uništiti ne samo Microsoft Office, nego i cijeli niz Microsoft proizvoda i to manje - više uspješno (s ogromnim naglaskom na - manje). Ovo je dobra prilika da podmetne kukuruz ako može te da već proglašeni standard nametne kom god to može - poglavito državnim tijelima. Time bi se učinkovito Microsoft izbacio iz igre i pojednostavila bi se situacija s "koji format" čitaj: "koji proizvod" treba koristiti. A tu se direktno podržava Open Office, no questions asked. Naravno, ovo je indirektan pristup - direktni je jednostavniji - npr. Notes ne podržava OOXML.

OK, to razumijem i to je konkurentna borba. Ali ono što me nasmijava (ali i zabrinjava) je način kako to IBM radi: na primjer, države koje su se protivile tome da OOXML postane ratificiran mahom su koristile / slale iste dokumente i tekstove koje su kreirale iste osobe, uglavnom iz IBM-a ili takozvani promotori Open Softwarea. Nažalost po njih, većina ih nije čula za "properties" elemente dokumenata tako da se njihova imena nalaze posvuda po "državnim" dokumentima koji su slani ISO/IEC organizaciji. I naravno da svi negiraju da imaju prste u tome. Zanimljivo, najviše se žali Kenija (!) i to kroz dokment koji je napisao IBM djelatnik u Njemačkoj koji ujedno zastupa IBM u njemačkoj DIN organizaciji. Čudno :) IBM u Njemačkoj (ali i šire) i onako je žestoki protivnik OOXML-a...

Mislim da su ovdje svi "fulali fudbal". Ideja nije da se OOXML i ODF natječu u funkcionalnoj specifikaciji (tu ima svega, na primjer ODF NE PODRŽAVA formule u tabličnom kalkulatoru (!?) u svojoj specifikaciji pa je ipak standardiziran. Tko pametan ne koristi formule u Excelu??). Ideja je da postoji mogućnost odabira a da je taj odabir nakon što se izvrši ipak standardiziran. Ljudi zaboravljaju da su i PDF/A te HTML ISO standardi. Ljudi zaboravljaju da su i JPEG ili PNG standardi. Pa ISO/IEC ne propisuje valjda da sve slike moraju biti u JPEG-u.

Ima tu dosta toga ali tko bi to napisao na jednom postu. No znam da neće završiti na tome, jer mi je baš zanimljivo pratiti što se događa. Ne zaboravimo, i hrvatski Zavod za normizaciju mora dati svoj glas. Baš me zanima što ni misle...