Putešestvije developerske zbiljnosti
RatkoM DPE/NTO
Blog
petak, travanj 11, 2008

Kao što je i bilo za očekivati, ISO se ozbiljno prihvatio rada s OpenXML i ODF normama. Nasuprot onima koji su predviđali crni scenarij (tipa: obje norme su samo odrađene da bi se dobilo ISO značkice), ISO je definirao novu radnu grupu, pod nazivom SC34 koja ima nekoliko zadataka pred sobom.

JTC1, tijelo koje je upravljalo procesom normizacije OpenXML-a u ISO/IEC 29500 normu, predalo je zadatak upravljanja normom u novostvoreni SC34 odbor. Pored upravljanja OpenXML-om, ovaj odbor je zadužen i za upravljanje ODF-om (ISO/IEC 26300) te procesom interoperabilnosti i harmonizacije ta dvije norme.

Više informacija imate na blogu Dr. Alex Browna - osobe koja je zadužena voditi odbor: http://adjb.net/index.php?entry=entry080409-221633

Dakle, dobar početak, ISO je preuzeo nadzor nad OpenXML standardom, ECMA će biti samo konzultativno uključena. Pretpostavljam da će se isto dogoditi i sa ODF normom, jer trenutno kontrolu nad njom ima OASIS, grupa koja ju je i predložila kao ISO standard.




ratkoml @ 14:22 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, veljača 5, 2008
Nedavno sam održao press događanje u Microsoftu Hrvatska pod nazivom Doručak@Microsoft: OpenXML. Iako je više brunch pa i ručak, zadržali smo se sva dobra sata razgovarajući o Open XML specifikaciji, namjerama Microsofta u standardizaciji, procesu normizacije, posljedicama određenih odluka te naravno pitanjima zdrave pameti vezanih uz navedenu temu.

Posebno mi je bilo interesantan komentar novinara da se zapravo o ovim stvarima vrlo malo zna: uglavnom se sve percipira kao bitka dva klana različitih mišljenja: ODF vs. OpenXML. Pri tome se kao bitan element u odlučivanju uzima gotovo samo jedna činjenica: ideologija besplatnog. Uporaba riječi "open", "otvoreno", "otvorena specifikacija" itd. toliko se zalijepila uz Open Document Format i slične OSS tvorevine da izgleda gotovo kao blasfemija uporabiti riječ "otvoreno" uz bilo što što podržava Microsoft. Ali dobro... dug je put :)

Tema interoperabilnosti i pitanje podatkovnog formata dokumenata trenutno su dvije glavne inicijative  u kojima sudjeluje Microsoft. Pitanje podatkovnog formata dokumenata glavna je aktivnost koja se odvija u okviru teme interoperabilnosti: Microsoft sudjeluje u kreiranju kvalitetne politike kako na globalnom tako i na lokalnom nivou.

Microsoft u okviru međunarodnih tijela za normizaciju (ECMA i ISO/IEC) sudjeluje u definiranju politika i normi podatkovnog formata, trenutno normizirajući Open XML - ECMA 376 specifikaciju koju koristi niz aplikativnih rješenja raznih proizvođača, ali i sve ostale otvorene formate zasnovane na XML formatu, koji omogućava jednostavno upravljanje podacima i prijenos istih u druge potrebne formate.

Microsoft temeljno razumije da tržištu treba više formata - otvorenih normi koje podržavaju različite scenarije zapisivanja podataka. Neki formati - norme su otvorenog tipa i koriste se za zapisivanje i rad na podacima koji se mijenjaju tijekom vremena (Open XML, ODF, TXT, HTML…). Neki formati se koriste za trajno arhiviranje podataka koji se više ne mijenjaju (PDF). Neki formati koriste se za opisivanje podataka, odnosno tvore metapodatke o podacima - izrazito korisno za razumijevanje podataka koje posjedujete.

Dakle, ako se pitate koje su želje Microsofta, to je vrlo jednostavno napisati: mogućnost odabira, jer "one size does not fit all". Nebrojeni su scenariji koji zahtijevaju različite pristupe. Nebrojeni su problemi bilo kakvih naglih idejno - emocionalnih pristupa. Potrebno je sjesti za stol i profesionalno razgovarati: koji formati podržavaju kakve scenarije. Potrebno je donijeti politiku koja će definirati uporabe određenih podatkovnih formata. Potrebno je … puno toga. Osobno, moje mišljenje je da je najbolji pristup napravila država Massachusets, o čemu sam već pisao.

ratkoml @ 21:34 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, prosinac 9, 2007

Čitam i zadnji post Radoslava Dejanovića, vezanog uz to tko će kontrolirati OOXML kada postane normom i priznajem da sam malo zbunjen, opet miješamo kruške i … beton. Dakle, ne mogu komentirati što već Rob Weir "misli" o tome što je navodno Microsoft predložio ECMA i ISO TC odborima glede upravljanja normom, ali me čudi da se uopće očekuje nešto totalno različito. Pa tko upravlja ODF specifikacijom (dakle, normom)? Tko ju ispravlja, nadograđuje i radi nove verzije? OASIS naravno, a ne ISO! OASIS kao tijelo koje je i poslalo ODF specifikaciju na normizaciju u potpunosti upravlja specifikacijom i predlaže razne verzije na normizaciju (tako je u među vremenu verzija 1.1 usvojena kao OASIS standard a pretpostavljam da će verzija 1.2, koja sadrži znakovitije izmjene, biti poslana na ISO za usvajanje kao nova verzija norme). Ne radi to ISO ili neki od njegovih komiteta, to jednostavno nije njegova funkcija.

No, ima li ISO kontrolu nad normom? Naravno, jer OASIS može promjeniti što god hoće, ali ako ga ISO ne certificira kao normu (recimo, novu u verziji 1.2 ili nekoj drugoj) onda nema više norme u novoj verziji. I točka. Kontrola norme ili standarda je potpuna.

Isto je i sa OOXML specifikacijom - ako će tko upravljati istom, onda je to ECMA te njeni pripadni članovi. Ako netko hoće utjecati na to kako izgleda ODF spec, neka se učlani u OASIS. (btw: ODF je predložio Sun, jedan od članova OASISa - nije ODF nastao kao zajednički predani rad svih članica OASISa. Sun dapače ima vrlo čvrstu kontrolu nad specifikacijom (2)). Vidi sličnosti s Microsoft/OOXML/ECMA pretpostavkama?! Ako netko hoće utjecati na to kako izgleda OOXML spec, neka se učlani u ECMA. Microsoft je jedan od članova ECMA, upravo kao i IBM, Adobe, Ericsson, HP, Intel, Lexmark, Philips, Panasonic, Sony… OASIS opet ima svoje članove. Weir prilično "fula fudbal" i piše o tome kako ISO nema kontrolu jer MS/ECMA mogu upravljati specifikacijom. Točno, ali onda nema ni standarda / norme i onda je Microsoft opet na početku ili - nigdje. Ili, stvarno, možemo podržati kreiranje WG4 pododbora koji će biti osnovan kako bi upravljao OBIJEMA specifikacijama (što jest i navedeno na Weirovim stranicama) - ODF je danas standard van kontrole ISO organizacije.


Dakle, demokracija je na djelu, ako netko hoće utjecati, neka se učlani. Inače se svi bave politikom i svi su vrhunski političari a kad treba biti dio odlučivanja, onda ne samo da nisu članovi stranke, nego niti ne izađu na izbore. Iako postoji podudarnost, ne pričam ovdje o hrvatskom političko - demokrativnom miljeu :). 

(1) uz dužno poštovanje Šlepu, crtanom liku iz crtića Auti. 
(2) Sun se svojski potrudio zadržati kontrolu nad ODF standardom.
Sunova "covenant not to sue" izjava sadrži zanimljive dijelove i ograničen je samo na one verzije specifikacije u kojima Sun sudjeluje: "any subsequent version thereof ("OpenDocument Implementation") in which development Sun participates to the point of incurring an obligation". Dakle, ako Sun sudjeluje u izradi verzije specifikacije, sve OK. Ako ne, onda vas može tužiti jer se eventualni razvoj specifikacije može kositi s Sunovim patentima. Ponavljam, ovdje nije riječ o Msu, nego o neredu koji postoji unutar OASISove produkcije ODF standarda. Check: http://www.oasis-open.org/committees/office/ipr.php .
ratkoml @ 16:45 |Komentiraj | Komentari: 0
Izgleda da sam našao još jednog sugovornika s one strane ograde :). Pročitao sam zadnji post Senka Rašića vezanog uz OOXML i ODF i moram reći - gotovo se u potpunosti slažem s njegovim stavom. Čak ga i dijelim. Cijela priča je komplicirana i povuklo se previše pogrešnih poteza s obije strane i uplele su se korporativne politike najgore vrste. Ipak osvrnut ću se na dvije stvari:

Prvo, previše miješamo normu i implementaciju. Norme su, recimo, ODF (ISO 26300) i OOXML (to be ISO 29500). Implementacije su Open Office, Koffice, Microsoft Office itd. No implementacija standarda ne znači samo implementirati specifikaciju unutar aplikacije za obradu teksta (kao što su navedene). Implemenacija standarda znači svaku uporabu specifikacije i implementacije rješenja (ma što ono bilo) koristeći spec. Tako je, na primjer, implementacija OOXMLa i Apple iPhone podrška za OOXML dokumente, i Gnumeric i OpenOffice Novell Edition … pa čak i mogućnost da kreira i učitava OOXML XLSX datoteke u GemBox.Spreadsheet proizvodu tvrtke GemBox Software koja se nalazi na Vrbanima u Zagrebu. Sve su to, dakle, implementacije i govore o tome da li se nešto sa specifikacijom može napraviti ili ne. Djelomična lista aplilkacija nalazi se na OpenXMLCommunity siteu (odnedavno i na hrvatskom). 

Drugo, pojavila se lista što bi MS trebao napraviti. OK, što bi ECMA trebala napraviti (prenešeno sa Senkovog bloga):

Specificirati cijeli standard. Ukoliko nezavisni promatrači upozore da je nešto ostalo nespecificirano, odmah objaviti i taj dio (greške se događaju, bitno ih je ispraviti).

Uvjeriti ostatak svijeta da možebitni patenti neće biti upotrebljeni protiv ljudi koji implementiraju podršku ili koriste 3rd party alate koji rade s dokumentima. Koliko vidim (na NoOOXML stranicama), nekakvo uvjeravanje postoji, ali je toliko šupljikavo da mu nitko ne vjeruje.
 
Objaviti izvorni kod za import/export filtere pod otvorenom licencom kompatibilnom sa Apache/BSD/GPL/MIT licencama, ili još bolje Public Domainom. Nema boljeg načina nego osigurati da svi odmah prihvate standard :-) A Microsoft u načelu nije apriori protiv otvorenog koda, čak neke stvari i izdaje pod certificiranim open source licencama, i time se hvali. Dakle, ova točka ne mora biti toliko kontroverzna koliko se čini na prvi pogled.


Ja bih dodao slijedeće (po tim točkama):

Slažem se. Upravo je to dio procesa koji je trenutno u tijeku, a to je ispravljanje i nadopunjivanje norme prije Ballot Resolution Meetinga (BRM), tijekom veljače slijedeće godine. Kao što su već mnogi napomenuli, prilično je primjedbi, pa ako ih ECMA ispravi, super, ako ne, ništa od norme. Barem ne kroz Fast Track proces.

Slažem se. Isto tako vjerujem da se Microsoftu ne vjeruje :) nakon cijelog niza gafova u svom postojanju, ali i Microsoft negdje treba početi. Ako mu vjeruju velike kompanije koje ulažu prilično novaca u iskorištavanje standarda, onda mislim da tu ima nečega. Ali, vrijeme će pokazati, kao i uvijek, stanje stvari.

Slažem se, ali tu nisam baš stručnjak. Čini mi se da filtere rade druge kompanije, nešto valjda podržava i Microsoft, treba vidjeti tko što radi. Znam da je nešto radila i OSS zajednica putem OpenFoundationa, a valjda time garantiramo i otvorenost filtera . Ako je to dovoljno, super, ako nije, valjda će MS znati što treba napraviti.

Eto ovo su diskusije koje se mogu vrtjeti danima, pa ćemo valjda uz nešto dodataka iz naslova posta (a pristajem i na proširenje ponude :)), imati o čemu pričati tijekom pauza i predavanja na raznoraznim događanjima.

A možda da kreiramo otvoreni forum pa se sjednemo negdje na kavu i malo popričamo o tome? Jasno je da imamo donekle  različita stajališta ali ne znači da ih ne smijemo i javno razmijeniti.


ratkoml @ 15:45 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
ponedjeljak, kolovoz 20, 2007
Trakavica se nastavlja: čitam danas dokument kojim je Kenija ( vidi prethodne postove na ovu temu) poslala svojih 200 zahtjeva za izmjenama u OOXML specifikaciji kako bi ista dala svoj glas ZA standardizaciju Open XML formata. To je dio standardne procedure. Čitam zahtjeve i mogu reći da je većina zahtjeva sasvim korektna - Microsoft ili nije dovoljno jasno specificirao pojedine dijelove ili ih je pogrešno specificirao. No, kako se približavamo kraju, zahtjevi postaju malo zanimljiviji, i s nogu me obara zadnji zahtjev (format je primjedba, predloženo rješenje).

Primjedba:
"From the overall document contents, it is acutely clear that no effort has been made in OOXML to start from the existing ISO standard for the representation of documents in XML, that is ODF 1.0, ISO/IEC 26300:2006. We can see no reason for that deliberate departure and contend that unneeded differences are harmful,  and request that the OOXML proposal be rewritten starting from the existing standard."

Prijedlog promjene:
"Rewrite OOXML starting from ODF 1.0, ISO/IEC 26300:2006, for all matters that apply."

Da ne pratim bolje, pomislio bih da smo negdje u 90-tima i da Microsoft nešto ultimativno zahtijeva. Kako ovo komentirati? De facto, Kenija IBM (;)) traži da Microsoft napusti svoj OOXML, preuzme ODF u verziji 1.0 (koja btw ima određen broj nedostataka, i ekipa već radi na spec 1.2) i napiše što? Microsoft ODF implementaciju. Zanimljiv zahtjev. - već vidim da će Kenija glasati protiv :). [Ispravka: Kenija je glasala ZA, ovaj navod je bio više ciničnog karaktera upućen na strukturu uspostavljanja primjedbi - vidi komentare]. Ovo je prilično nerazumno u procesu u kojem ISO mora osigurati win-win situaciju za sve strane i ne vjerujem da će biti stav većine NB (National Body) grupa koje glasaju o standardizaciji Open XML formata. 

Bit će interesantno pratiti kuda ovo vodi i to iz čisto tehničke perspektive procesa (evo primjedbe, evo odgovora, evo primjedbe na odgovor, evo odgovora na primjedbu na odgovor, evo...)

ratkoml @ 12:48 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
subota, kolovoz 18, 2007
Koliko je komplicirano "implementirati" OpenXML specifikaciju? Neizrazito pitanje na koje je teško dati odgovor. Stariji programeri bi naravno rekli: ovisno o tome što rješavamo implementacijom. Bilo koja implementacija naravno služi tome da bi riješili određeni zadatak. Netko želi pisati dokumente. "Implementira" (čitaj: instalira) si Word. Netko želi obrađivati slike. Implementira s Adobe Photoshop. Netko želi voditi poslovanje. Implementira si SAP. Netko želi zbrojiti dva broja. Implementira si… nešto. Dakle, koristiti riječ implementacija bez popratne specifikacije zadatka vrlo je neprecizna definicija problema.

"Kako implementirati Open XML" ponekad je tema blogova i foruma iz praktičnog primjera jer za prihvaćanje nekog rješenja kao standardnog ili uporabljivog, potrebno je imati referentnu listu implementacija na kojima ste dokazali da se rješenje da "implementirati". Svaki iole pametniji korisnik kod nas uvijek traži reference - nekad ih imate, a nekad tek uvodite neku tehnologiju pa je ta lista malo manja.

Isto je i kod Open XML-a. Jedan od zahtjeva ISO certificiranja je da postoji referentna lista implementacija u svijetu, odnosno, rješenja koja koriste Open XML specifikaciju. Danas već nije tako mala, a dobar dio bitnih softverskih kuća koristi Open XML (Corel, Novell, Apple, RIM, Altova…) - lista raste. Neki podržavaju i Open XML i ODF, neki samo jedan standard (recimo Apple koristi Open XML u iWorks aplikacijama te u iPhoneu, ali ne i ODF).

 Ako idemo za onim prvim, dakle što jednostavnije to bolje, napravimo "Hello World" dokument u Wordu. Većina programera se sjeća da su se svojedobno jezici mjerili po tome koliko je jednostavno napraviti Hello World primjer, a ja ću ga iskoristiti za sličan primjer. Premalo je prostora za korak-po-korak pristup - primjer je trivijalan, postan je na MSDN-u, i sastoji se od copy-paste pristupa, pročitajte dio "Walktrough: Creating a Word XML Format File" .Da pišemo svoju "implementaciju" onda bi izvorni kod vjerojatno morao generirati ove dijelove dokumenta, pa "princip je isti sve su ostalo nijanse" pristup.  Da li je to kompleksno? Ukupno sam nabrojao 80 tak linija XML koda - trivijalan zadatak za programera početnika. No kao što rekoh, zadatak je jednostavan. Da li se može "implementirati"? Doh, rekao bi Homer Simpson. Moj kolega Darko Jovišić drži jednodnevni Open XML tečaj nakon kojeg bi programer prosječnog znanja mogao savladati osnove "implementacije".

Što ako je "kompleksan"? Što ako želimo napisati svoj Microsoft Office (i recimo nazvati ga Open Office :))? Naravno, onda će nam trebati malo više informacija i vremena da i to savladamo. Da li je to danas moguće? Jest, sučelje je otvorenog tipa. Traži li truda? Naravno. Dakle, da se Open XML može jednostavno implementirati? Da, možda i ne. Ali odgovor je točan za bilo koje neprecizno pitanje tog tipa, pa… ipak morate probati sami. Ekipa iz Gemboxa (vidi malo prijašnji post) vam može dati svoju priču jer su to oni uspješno napravili za scenarij koji im je trebao (a nije tako lagan, gotovo su napisali svoj Excel). Da li je to jednostavno napraviti s bilo kojom specifikacijom? Ja bih rekao da je zapravo svejedno kakva je specifikacija - uvijek ćete imati zabavu. Uzmimo na primjer sličan standard pod imenom Open Document (ODF). Standard je na "tržištu" već preko 2 godine, vjerojatno dovoljno vremena da se prilično upoznamo s njim. Nedavno sam naletio na test stranice implementacije standarda koje razvija Intel. Pogledajte rezultate testa  KOffice i OpenOffice implementacije. Rezultat: niti jedan niti drugi  nisu 100%  udruživi s standardom koji koriste - ODF-om. Dakle, kompleksna implementacija je upravo to - kompleksna. Za MS nemam rezultate, ali je već napravljen alat koji vrši provjeru udruživosti (Package Explorer), pa ćemo vidjeti.

Dva dodatna poučka:

a) Moram li biti udruživ s ranijim verzijama Worda? Ne. Naravno da možete reći "ja podržavam samo docx format" i time biti oslobođeni raznih opcionalnih elemenata koji definiraju kako upravljati starijim dokumentima, a koji su upravo tema rasprave "zašto uopće postoje". Ponavljam, elementi su opcionalni. Čuda tipa UseWord95LineBreaks ili kako već koriste se samo po potrebi. Konkurentni standard, ODF ima sličnu majstoriju, ali je skriva iza elementa "config-item" (odlično istraživanje o igrama OOXML i ODF formata pročitaje ovdje). O tome mogu u nekom kasnijem postu, po potrebi. U svakom slučaju, kod obe specifikacije je isto: možete i ne morate ih koristiti.

b) Moram li biti majstor dokumentacije? Ne. Naravno da ćete čitati samo ono što vas zanima i ono što ćete brzo dohvatiti kroz indeks. Sada je pitanje: je li ta dokumentacija preogromna (spominje se 6.000 stranica). Kako za koga. Sjetimo se samo meni omiljenog izdanja Visual Studio v1.0 (cca '93)- kutije s preko 10.000 isprintanih stranica. Tada se dokumentacija još printala, danas to osim IBM-a rijetko tko radi. Pitanje je naravno što je dostupno u elektroničkom obliku, i naravno koja je kvaliteta dokumentacije. A tu je i Internet i tutoriali i web stranice i blogovi i support i što ja znam što sve ne.

Dakle, OOXML ili ODF? Što je lakše? I jedan i drugi imaju scenarije u kojima su vjerojatno bolji. Ali to će ocjeniti situacija, zadatak, specifikacija ili tako nešto.

Pouka za sve mase na bilo kojoj strani: tipkovnicu u ruke, razvojni alat na zaslon. Provedite nekoliko dana u razumijevanju standarda i implementacije, a onda (ako ste programer) … odaberite sami što bi "implementirali". Dakle, napustimo može, ne može, jednostavnije, složenije priču. Ja tvrdim: može i može odmah - već dugo vremena mi je omiljena "Logika je ista, samo je pitanje sintakse". 

[19.08.2007] dodatno: naletio sam na jedan sasvim drugačiji, da ne kažem pametniji pristup. Njemački Fraunhofer Institute for Open Communication Systems kooridnator je Working Group DIN (DIN je njemački HZN) Committee NIA 34, na projektu koji će definirati interoperabilnost i mogućnosti konverzije između 2 formata: OOXML i ODF. Po njima, niti jedan neće biti dominantan, pa je možda bolje posvetiti se njihovoj međusobnoj suradnji. Kao što bi rekao Garry Lineker: "Nogomet je igra u kojoj uvijek pobjeđuju Nijemci".  

[20.08.2007] dodatno: Darko je počeo pisati mali tutorial kako graditi rješenja na OpenXML formatu, pa navratite do njegovog bloga. Prilično interesantno.

[23.08.2007] dodatno: VSJ (Mike Ormond) objavio je dobar članak: Programming Office documents with Open XML. Jest da naš Darko piše bolje, ali ni ovaj nije loš.


ratkoml @ 22:11 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, kolovoz 17, 2007
Da se maknemo malo iz procesno političkih rasprava oko standardizacije i budemo malo kreativni. Za one koje zanima kako Open XML funkcionira "iznutra" i što se s njim može napraviti, objavljena je besplatna ebook knjiga Woutera van Vugta (MVP) Open XML Explained, koju možete downloadati ovdje. Dobro štivo za pripremu rasprave oko Open XMLa.

Potom, dobar nastavak je daljnja edukacija koju možete pronaći na OpenXML Developer siteu, a kao najnoviji sadržaj pojavljuje se OpenXML Developer Workshop s uistinu mnoštvom informacija o formatima.

[19.08.2007] dodatno: odličan whitepaper "Open XML Overview" koji možete pronaći na stranicama ECMA-e. Malo detaljnije štivo, ali must-read za one koji proučavaju OOXML.
ratkoml @ 23:17 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, kolovoz 16, 2007
Znam da sam se raspisao oko ovoga, ali toliko je (da upotrijebim omiljeni akronim ekipe koja na neki način ima problema s Microsoftom [Majkrosoftom]) FUD-a oko ovoga da me zabavlja nerazumijevanje temeljnih principa i procesa koji funkcioniraju prilikom standardizacije. Ponavljam, govorim o PROCESU a ne o fuzzy-logic-I-hate-Microsoft pristupu većine blogova koji dolazi iz emocionalne polovice mozga.


Dosta se blogova raspisalo oko "fasttrack" procesa - i ja sam to učinio nekoliko postova ranije. No moja namjera je bila da objasnim tehnički prirodu procesa, a vidim da je priroda stvari takva da je potrebno razjasniti još neke detalje (nemaju veze s procesom, nego s razumijevanjem okoline nastanka standarda). Tri važne stvari koje ljudi uglavnom ne razumiju:


1. Čemu služi fastracking proces? Pojednostavljeno, da bi se već postojeći standardi (industrijski ili standardi drugih organizacija) certificirali kao ISO standard. ECMA 736 (OpenXML) postojeći je standard certificiran u ECMA organizaciji. ECMA je podnijela zahtjev da se ECMA 736 standard certificira kao ISO/IEC 26300. Proces dakle nije stvaranje novog standarda "od nule" već certificiranje jednog od postojećih, drugih organizacija.


2. Fastracking ne traži perfekciju standarda. Zapravo, perfekciju ne traži niti jedan ISO proces, iz jednostavnog razloga jer je perfekciju nemoguće postići. Valjda do danas ne bi imali niti jedan standard. Nakon svakog koraka standardizacije, postavlja se lista pitanja, neslaganja i komentara i vraća kao upit prema ECMA-i, koja je dužna na njih odgovoriti. Na primjer, ovdje je odgovor nakon Contradiction faze (btw dajte si truda i pročitajte komentare vezane uz ODF - čini mi se da su standardi više slični nego različiti u svom pristupu...) Samo glasanje dozvoljava da se spec proglasi standardom pod uvjetom da se neke stvari isprave prije ("No with Comments" - "We dissaprove for the technical reasons stated, acceptance of specified technical modifications will change our vote to approval") ili kasnije ("Yes with Comments" - "We approve technical content of the draft with comments appended"). BTW: ODF je prihvaćen kao standard s gomilom naputaka što još treba popraviti - vidi rezultate glasovanja (ZIP datoteka u dnu).


3. Fasttrack ultimativno vodi ka prihvaćanju standarda. Primjetite još malo točku br 2. Svi koji glasaju "No" moraju službeno napisati zašto, te što je puno bitnije, dodati kako ECMA mora modificirati prijedlog standarda da bi bio prihvaćen. Bottom line: postoji svijetlo na kraju tunela. Ako ECMA pristane modificirati standard kako kako bude (ako)  onda će Open XML postati ISO /IEC standard.

I tako... dalo bi se pisati o tome. Ali ono što je stvarno začudno (a prijatelj Vjeran me podsjetio na to) je pitanje zašto je Microsoft uputio Open XML na ECMA standardizaciju? Znat eli zašto? Zato što je to zahtjevala Europska Unija (EU)! I to službenim dopisom koji možete vidjeti ovdje. Dakle, dear Microsoft, ako igramo kako treba, potrebno je napraviti standardizaciju. Pa eto... primjetite liniju: "Microsoft should consider the merits of submitting XML formats to an international standards body of their choice"...


 

ratkoml @ 20:02 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, kolovoz 6, 2007
Čitajući blogove koji se trenutno pojavljuju na našoj blogosferi zapazio sam nekoliko koji su post ili dva posvetili Open XMLu i standardizaciji. Situacija je jednostavna (i programerski implementabilna :)): IF (HATE_MICROSOFT = 1) THEN NO_OOXML ELSE YES_OOXML ENDIF. Neznam zašto, ali ljudi sve gledaju kroz prizmu "volim, ne volim" pa tako baratamo raznoraznim izjavama i napucima s drugih izvora, blogova itd, a da nismo proveli niti trenutak provjeravajući navode drugih pojedinaca.

Rado bih vas sada uputio na te blogove, ali odreda su anonimni - moje osobno pravilo je ipak uputiti vas negdje gdje možete imati referentnu informaciju - bilo da je od pojedinca ili organizacije.  Uistinu nema mjesta da idem korak po korak, ali krenut ću od prve zamjerke pa kad stignem obratit ću pažnju i na ostale -  zato redovito na ovaj blog. Dakle, jedna od najvećih je: Microsoft koristi FastTrack ISO proces kako bi što brže progurao svoj format. Što brže? FastTrack nije izmislio MS, a nije niti brz niti jednostavan. No, OK, sad ne morate vjerovati meni, vidimo što ima na Webu...

Kako je izgledao proces standardizacije ODF formata?

Konzultirajmo majku svih mudraca: wikipediju: "The first official ODF-TC meeting to discuss the standard was December 16, 2002; OASIS approved OpenDocument as an OASIS Standard on May 1, 2005. OASIS submitted the ODF specification to ISO/IEC Joint Technical Committee 1 (JTC1) on November 16, 2005, under Publicly Available Specification (PAS) rules. 

After a six-month review period, on May 3, 2006 OpenDocument unanimously passed its six-month DIS ballot in JTC1, with broad participation,[3] after which the OpenDocument specification was "approved for release as an ISO and IEC International Standard" under the name ISO/IEC 26300:2006.[4] After responding to all written ballot comments, and a 30-day default ballot, the OpenDocument International Standard went to publication in ISO, officially published November 30, 2006." 

Pasted from <http://en.wikipedia.org/wiki/OpenDocument>

 Dakle, PAS pravilo kaže 6 mjeseci pregleda + mjesec za odlučivanje, ODF je predan u 11. mjesecu 2005, a odobren u 05. 2006. Dakle, 6+ recimo 1 mjesec. Točno kako bi i očekivali od PAS pristupa.

Kako izgleda proces standardizacije OOXML formata?

 Opet malo wikipedije: "As an ISO external Category A liaison, Ecma have submitted Ecma 376 to the ISO Fast Track process, the same process available to National Standard Organizations." …  Od čega se sastoji famozni Fast Track proces? Za razliku od PAS pristupa, Fast Track ima jedan korak više i to početnu 30 dnevnu "Contradiction Phase" - wikipedija "The fast track process allows a 30 day review period by national standardizing bodies (NBs), during this period NBs may identify to the JTC 1 Secretariat any perceived contradiction with other JTC 1, ISO or IEC standards." 

Potom slijedi 5 mjesečni Ballot: "The JTC 1 directives state that regardless of whether or not resolution is reached on the question of contradiction, a five-month ballot commences immediately. So, on 2007-04-02 the ISO JTC 1 Secretariat duly informed Ecma International that the five-month DIS 29500 (Office Open XML) ballot period had started and would close on 2007-09-02."  

Dalje, postoji period za odlučivanje, odnosno za glasanje, ali ako se pojavi bilo kakav prigovor (a vjerojatno hoće, jer postoje najave za odlučivanje "Yes, with comments") potrebno je pričekati da se odradi Ballot Resoultion Meeting: "In the last stage of this Fast Track standardisation process there can be a Ballot Resolution Meeting (BRM) if needed in which submitted comments with the submitted DIS can be resolved. The BRM will have been called at the discretion of the SC34 secretariat at the end of the 5 Month Ballot. The outcome of this meeting effectively decides whether DIS 29500 succeeds or fails in its bid to become a full International Standard".  

Slijedeći BRM najavljen je za veljaču 2008, što bi dodalo dodatnih 6 mjeseci… Dakle: 1 mjesec za Contradiction + 5 mjeseci za Ballot + odlučivanje, gotovo isto kao i PAS proces. S time da je ODF preskočio Contradiction Phase dio procesa, jer ga, eto, PAS proces ne poznaje. Ali dobro. U najmanju ruku procesi traju identično, a vjerojatno je da će Microsoftov malo duže trajati.

I PAS i FastTrack jednostavno su standardni procesi koje je definirala sama ISO organizacija. Na kraju krajeva isti ljudi odlučuju (dakle o OOXML-u odlučuje ISTI Technical Committe koji je odlučivao i o ODF-u...)

I sad me zanima gdje je problem s FastTrack procesom? To je samo jedan od oblika submitiranja prijedloga, ovisno o tome koje opcije ima grupa koja predlaže standard.  Traje isto, kompliciraniji je i može se duže razvući. Zapravo bih rekao, loš pristup za Microsoft :) 

P.S. Prihvaćam da je moje znanje ograničeno i da nešto možda ne razumijem. I da sam možda mogao biti bolji u matematici. Ali čini mi se da ISO procesi i nisu teški za razumjeti, osim ako ih ne želiš razumijeti, ali to je onda priča s početka ovog posta...


ratkoml @ 18:15 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, kolovoz 3, 2007
Približava se 2.9. datum kada bi ISO/JTC1 komitet trebao odlučiti da li će ECMA 736 standard (Open XML) biti ratificiran i kao ISO standard. Vatre gore, munje sijevaju i puno se teksta napisalo podržavajući za i protiv cijelog procesa, a sve vrvi o theničkim mogućnostima jednog i drugog standarda (drugi je već ratificirani Open Document Format - ODF).

[dodatak 3.8.2007 U časopisu Infotrend br. 151/7 pojavio se zanimljiv interview s Mark Lange-om, višim savjetnikom za strategiju Microsofta, a upravo glede izbora OpenXML-a kao jednog od otvorenih standarda.]

Ono što bi nas stvarno trebalo zanimati su sučelja (intefraces) a na sadržaj (content) ili metanivo (description). Kako nas povijest uči - pogledajmo jedan ne tako davni primjer. Web Servisi. Do nedavno (kada kažem nedavno mislim na 2-4 godine u informatičkom svijetu, poimanju vremena), imali smo priličan kaos kojeg i danas pomalo osjećamo. To što su implementacije bile različite nije me toliko brinulo, ono što je bio stvaran problem jest da servisi nisu međusobno "pričali" - sučelja su bila drugačije organizirana i vi jednostavno niste znali kako, na primjer, saznati listu servisa i parametara koje pojedino sučelje podržava.

Now, WS* enters the stage. Prije no što je definiran WS-ReliableMessaging (kojeg je definirala grupa vendora u kojoj su BEA, IBM, Microsoft, Tibco, dakle svi koji nešto znače na EAI polju tijekom 2003 godine) postojale su i implementacije OASIS grupe (pod imenom WS-Reliablity, pod patronatom Fujitsua, ORACLEa, SUNa, NEC-a itd...). Sve izgleda kao da bi moglo doći do velike nesuglasice, najblaže rečeno. No i prije toga stvari nisu izgledale jednostavno: sjetite se OSF DCE, CORBA, DCOM, Java RMI, and .NET Remoting "standarda" raznih proizvođača. Imamo li danas zajednički standard? Ne. I dalje dio izvođača vozi WS* priču, dio je vjeran REST priči, a dio, poput Microsofta koristi i jedno i drugo i treće (npr BizTalk ima svoju implementaciju BizTalk Server Messaginga) a s Microsoftom i njegovi korisnici. Znači li to da je svijet neinteroperabilan? Naravno da ne - sve se više i više povezujemo. "Um caruje, snaga klade valja" i ovdje vrijedi - snaga postoji samo nam trebaju umovi (čitaj: ljudi koji znaju što im je za napraviti).

Čemu uvod za sasvim drugačiju OpenXML priču? Očigledno je da problematično nametanje jednog standarda (ODF) nema nikakvog smisla. Što se tiče globalnog svijeta, može biti nekoliko standarda, vrijeme i vrijednost će pokazati što je najbolje (VHS vs. Beta, HD-DVD vs. BlueRay). To ne znači da oni ne mogu koegzistirati (čujem da dolaze playeri koji mogu pokretati i HD-DVD i BlueRay diskove), pa čak i nadograđivati postojeće standarde. Bojimo li se da nećemo moći surađivati? Naravno da ne, SVE DOK JE SPECIFIKACIJA OTVORENA. To znači, meni je bitno da mogu pročitati sadržaj, a to mogu ako imam opisano i otvoreno sučelje. Sučelje je u ovom slučaju specifikacija a što ću na sučelju koristiti (koja verzija, koji parametri) može biti obavezno ali i proizvoljno. Ponavljam sve dok mogu dohvatiti sadržaj (odnosno, dok znam KAKO ću ga dohvatiti) I DONT CARE. Pa koliko bi na kraju onda bilo formata zapisa slike?? Jedan? Dva? Koji? Podsjetimo danas je tu GIF, JPEG, PNG, BMP, TIFF ... valjda ih ima 40 + ili 100+ . Može li ih Adobe Photoshop sve otvoriti? Pa naravno.

Prvi razuman korak u tome upravo je odluka američke države Commonwealth of Massachusetts, koja ne samo da preporuča XML, već preporuča 6 (!) formata zapisa (od kojih neki nisu XML), i to pod grupama "Open Formats": (ODF, Open XML, plain text te HTML) te još dva formata pod "Other Acceptable Formats" (PDF i RTF) (vidi sliku)...



Koji su razlozi za to? Evo pametnog odgovora ekipe iz CoM:

Za ODF, ETRM (Enterprise Technical Reference Model) navodi "The OpenDocument format is currently supported by a variety of office applications including OpenOffice.org, StarOffice, KOffice, NeoOffice 2.1, and IBM Workplace. In addition, there are a number of translator software solutions that enable other office suites, such as Microsoft Office, to translate documents to and from OpenDocument Format for text documents. In the future, there will be translator software solutions for spreadsheets and presentations as well."

Za Open XML, ETRM navodi "The Open XML format is currently supported by a variety of office applications including Microsoft Office 2007, OpenOffice Novell Edition, and NeoOffice 2.1. Corel has announced Open XML support for WordPerfect 2007. In addition, the Microsoft Office Compatibility Pack enables older versions of Microsoft Office such as Office 2003, XP and 2000, to translate documents to and from Open XML Format for text, presentation and spreadsheet documents."

Unutar "Open Format" opcije, još su dva preporučena formata plain text te HTML. Za plain text ETRM navodi da je "is the most portable format because it is supported by nearly every application on every machine," ali dodaje "should not be used for documents where formatting is important or is part of the official record." ETRM opisuje HTML Kao "the preferred format for documents that will be accessed through the Internet/Intranet or using a web browser."

Na kraju tu su i dva non-open formata, PDF i RTF. PDF "may be used for documents whose content and structure will not undergo further modifications and need to be preserved," dok RTF može biti iskorišten za "for ease of interoperability among different systems however XML-based document formats must be considered as a first choice."

Jesu li specifikacije savršene. Ne. I ODF (trenutno u ratificiranoj verziji 1.0) radi na verziji 1.2 gdje ispravlja svoje nedostatke i mane. I OpenXML ima nedostataka (o tom na drugim blogovima) koje treba ispraviti. Proces je u tijeku i upravo zato postoji kategorija "Approve With Comments". Dodatke treba ispraviti, a ne blokirati razuman proces zbog nevjerojatnih motiva. Ali o tom, potom.

Više o tome možete pročitati na blogu Dougha Mahugha - čovjek prati ovo puno dublje (član je USA komiteta) pa je zanimljivo sve saznavati iz prve ruke.




ratkoml @ 18:29 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, srpanj 20, 2007
... koji pojašnjava poziciju Open XML standarda i ECMA/ISO/JTC1 standardizacije. Osim toga, mislim da sadrži cijeli niz zanimljivih informacija, kako o tome zašto je Microsoft napravio novi format do koje su njegove prednosti (i mane).

Kako bi demokracija bila na djelu, možete ga preuzeti u 3 formata: dobri stari DOC format, novi Office 2007 DOCX format, te, tek toliko da ne bude nisam znao, PDF. Zanimljivo je pogledati koje su veličine datoteka: DOC 244KB, DOCX 96KB a PDF 633KB! Bit će da ZIP ponešto vrijedi ovdje - ako želite pogledati internu strukturu DOCX dokumenta, dodajte mu nastavak ".zip" i jednostavno ga otvorite i pogledajte internu XML strukturu koja je ECMA (a bit će ISO) standardizirana.

Recimo da je ovo nastavak posta od prije koji dan...
ratkoml @ 15:08 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, srpanj 18, 2007
Neznam da li pratite ovu sapunicu oko ratifikacije / standardizacije Open XML (OOXML kako ga popularno i skraćeno zovu) kroz ISO/IEC organizaciju, ali sve se više zabavljam čitajući što se događa.

No ukratko, Microsoft je predao Microsoft Office Open XML prije nekog vremena na ECMA International organizaciju kako bi isti postao standard. Naravno, ista je to i učinila tako da sada imamo standard pod brojem ECMA 387 - no to nije bilo dovoljno, pa je ECMA zatražila da ISO/IEC kao krovna organizacija ratificira isti standard kako bi bio služben i od strane ISO/IEC organizacije. Trenutno, OOXML se nalazi u "fast track" procesu.

Naravno da stvari nisu tako jednostavne. S obzirom da je konkurentni (zapamtite tu riječ) standard, OpenDocument format (ODF) prošao po istom procesu proceduru ISO/IEC standardizacije, očigledno je da nekom nije u interesu da OOXML isto tako postane standard te radi sve što stigne i može da se to ne dogodi. Recimo da se taj netko zove, da ga ne prozovem direktno, IBM ;)

Koji je interes IBM-a? Pa naravno, višestruki. IBM je desetljećima pokušavao uništiti ne samo Microsoft Office, nego i cijeli niz Microsoft proizvoda i to manje - više uspješno (s ogromnim naglaskom na - manje). Ovo je dobra prilika da podmetne kukuruz ako može te da već proglašeni standard nametne kom god to može - poglavito državnim tijelima. Time bi se učinkovito Microsoft izbacio iz igre i pojednostavila bi se situacija s "koji format" čitaj: "koji proizvod" treba koristiti. A tu se direktno podržava Open Office, no questions asked. Naravno, ovo je indirektan pristup - direktni je jednostavniji - npr. Notes ne podržava OOXML.

OK, to razumijem i to je konkurentna borba. Ali ono što me nasmijava (ali i zabrinjava) je način kako to IBM radi: na primjer, države koje su se protivile tome da OOXML postane ratificiran mahom su koristile / slale iste dokumente i tekstove koje su kreirale iste osobe, uglavnom iz IBM-a ili takozvani promotori Open Softwarea. Nažalost po njih, većina ih nije čula za "properties" elemente dokumenata tako da se njihova imena nalaze posvuda po "državnim" dokumentima koji su slani ISO/IEC organizaciji. I naravno da svi negiraju da imaju prste u tome. Zanimljivo, najviše se žali Kenija (!) i to kroz dokment koji je napisao IBM djelatnik u Njemačkoj koji ujedno zastupa IBM u njemačkoj DIN organizaciji. Čudno :) IBM u Njemačkoj (ali i šire) i onako je žestoki protivnik OOXML-a...

Mislim da su ovdje svi "fulali fudbal". Ideja nije da se OOXML i ODF natječu u funkcionalnoj specifikaciji (tu ima svega, na primjer ODF NE PODRŽAVA formule u tabličnom kalkulatoru (!?) u svojoj specifikaciji pa je ipak standardiziran. Tko pametan ne koristi formule u Excelu??). Ideja je da postoji mogućnost odabira a da je taj odabir nakon što se izvrši ipak standardiziran. Ljudi zaboravljaju da su i PDF/A te HTML ISO standardi. Ljudi zaboravljaju da su i JPEG ili PNG standardi. Pa ISO/IEC ne propisuje valjda da sve slike moraju biti u JPEG-u.

Ima tu dosta toga ali tko bi to napisao na jednom postu. No znam da neće završiti na tome, jer mi je baš zanimljivo pratiti što se događa. Ne zaboravimo, i hrvatski Zavod za normizaciju mora dati svoj glas. Baš me zanima što ni misle...

ratkoml @ 12:34 |Komentiraj | Komentari: 0
Instant Messenger
Dodaj blog u Favorites
blogmarks del.icio.us digg TailRank Technorati YahooMyWeb
Arhiva
« » lis 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Brojač posjeta
373618
O autoru ...

RatkoM skraćenica je za Ratko Mutavdžić, poznato/nepoznato ime u Microsoft zajednici, u slobodno vrijeme radim u tvrtki Microsoft Hrvatska, a kao što bi i očekivali komentari na ovom siteu su ipak moje osobno mišljenje a ne mišljenje tvrtke u kojoj radim.

Uvijek dostupan na ratkom@microsoft.com ili putem ovog bloga, a uvijek možete nazvati MS i tražiti moju malenkost. Blog je "profesionalni" blog kojim želim razmjenu komentara, informacija, sugestija, ideja i čega sve već ne između Microsoft DPE grupe i ljudi koje bi mi zvali "community". Primarno se odnosi na developere, ali ne garantiram da neću zastraniti i dotaknuti se još koje teme.

Da ne zaboravim, zahvaljujući paralelnom interesu, dosta toga vezano uz project management, organizaciju profesionalne servisne organizacije, te neke ostale tekstove možete pronaći i na mom web siteu PROJEKTURA.ORG. Ali blog mi je ipak dinamičniji od web stranica, tako da sam ovdje više ažuran.

Za one koji se pitaju: od 01.09.2007 (a možda i prije) preuzimam funkciju DPE Lead (voditelja grupe). Na moje veliko zadovoljstvo, vraćam se svojim korijenima, instaliram ponovo sve alate koje sam do sada ignorirao, i vjerujem da mi Excel više neće biti primarni razvojno - zbrajački alat ;) 

Ratko Mutavdzic's profile on LinkedIn


Čitam ... (ožujak/travanj 2008))

The Black Swan, Nassim Nicholas Taleb

Gotovo je nevjerojatno kako na nas utiču stvari za koje vjerujemo da zapravo nema teorije da se dogode. Crni labud je zapravo događaj koji će se teško ostvariti, ali kad se dogodi, em što je nepredviljiv, em što ima ogroman utjecaj. Primjeri su uspjeh Googlea ili, možda malo crno, 11.9. i Twinsi. Autor tvrdi da je zapravo sve oko nas nepredvidljivo i da te pojave uopće ne istražujemo - držimo se onog što znamo i što nas usrećuje. 

Prava mala "comfort zona".

Slušam ... (veljača 2009)

SONIC YOUTH / GOO 1990


Što ih više (ponovo) slušam, to su mi bolji. Jedna od perjanica novog doba krajm 80th(početkom 90tih) u Americi, a koju krase i R.E.M., Nirvana, Pearl Jam, ali i Pixies, Mudhoney itd. Oštra, dinamična gitara i ponekad zaluđujuće kombinacije koje su nosili Thurston Moore i Kim Gordon.

Za fanove i one koji će to tek postati, nema do broja 8. Mildred Pearce.

Gledam ...

Flags of our Fathers, HDDVD, Clint Eastwood

Ponekad izaberem dobar film, krivu tehnologiju. Prije nekog vremena sam nabavio HD DVD player, koji dolazi uz XBOX 360 pa i nije neka investicija, te nekoliko filmova tek da se uvjerim u novu HD tehnologiju. 

I stvarno - na velikoj plazmi u 1080i izgleda savršeno. Film je kao što znate dobitnik Oscara, i zanimljivo ne toliko ratni koliko bi čovjek očekivao. Scene su dobre, manje napete nego u "Saving Private Ryan", ali isto tako realistične. Slijedi mi gledanje "Letters form Iwo Jima" ilitiga japanska strana iste priče - crno bijela tehnika / japanska spika.

[x]

“…As long as you have innovation in the IT industry, you will have interoperability challenges.  But we're going down the tight path. It's a journey and we'll need to make adjustments based on community but generally we feel like we're going in the right direction." –Tom Robertson, manager of interoperability and standards at Microsoft – The Register

Statistika?
Index.hr
Nema zapisa.