Dakle, nakon 2 godine eksperimentiranja s blogom i pripadnim socijalama, odlučio sam da je vrijeme za skok na višu razinu (kako to gordo zvuči). Blog je genijalna stvar, već samim time što ste na ovim stranicama znam da me podržavate. Znam da ćete reći, twiter, facebook, ovo, ono… ali ja vjerujem u sve opcije, pa kao i svaki osviješteni tehnologist imam sve oko sebe: i web site i blog i facebook i twitter račun, a i još ponešto.

Dakle, novi blog je na www.ratkom.net pa si preusmjerite favorites, links, diggs što već treba preusmjeriti... Hvala blogeru na dvije godine, ali treba mi malo tehnološkog napretka. I Windows Live Writer, s kojim je pun jednostavnije raditi.

Evo kratki post ali da vam ne promakne: na Microsoft Research stranicama je objavljen novi "projekt Tuva" koji je zapravo zgodan pristup i obrada do predavanja o fizici i fizikalnim zakonima održanih davnih pedesetih godina koje je odradio Richard Feynman, dobitnik Nobelove nagrade za fizik. Možda starija ali po pristupu i zanimljivosti i dalje vrlo jedinstvena predavanja.

Dodatno, ovo je jedan od likova koje možete bolje upoznati, a koji je sudjelovao na "Manhattan" projektu - odnosno projektu stvaranja atomske bombe.

Da smo mi ovako učili fiziku (i ostale predmete) vjerojatno bi mi više toga ostalo u sjećanju. Uvod u osnovni zakon gravitacije je upravo prestrašno dobar (malo povijesti, malo šala i pošalica). Obavezno provjerite.

Evo kada sam već na konferenciji, par osvrta na dvije po meni značajne vijesti koje su objavljene ovdje (nije da su ekskluzive, možda ste ih već pročitali, ali...). Dakle:

Windows Azure, Microsoft Cloud Compting platforma dobila je prve novčane obrise - objavljene su cijene za "pay per use" model. Malo objašnjenja: pay-per-use je samo jedan od modela koji se koristi. Koliko resursa u oblaku koristite (potrošite) toliko plaćate. Zgodno za neke poslovne korisnike ii vlasnike aplikacija ali ne i za sve. Kako je već objavljeno, radi se na dva nova modela, od kojih je jedan pretplatnički (subscription) a drugi vezan uz standardno licenciranje. Ova dva modela će biti objašnjena na Professional Developers Conference 2009 negdje u listopadu ili studenom, a za sada znamo koliko košta pojedini resurs.

Dakle, 12 centi (0.12 USD) po satu je uporaba compute infrastrukture; 15 centi (0,15 USD) po GB storage prostora, 10 centi (0.2 USD) po 10,000 transakcija prema storage prosotru. Za SQL Server - SQL Azure, baza podataka u oblaku plaća se 9.99 USD za Web Edition, koja ima 1GB storage prostora te 99.99 USD za Business Edition, koji ima 10 GB prostora za relacijsku bazu...

Više informacija možete pronaći na Computerworldu, ArsTechnica odnosno na blogu Windows Azure tima.

Također, počele su se pojavljivati prve informacije oko Office 2010 Web Access pristupa, priču donosi i ArsTechnica... Office 2010 trenutno se nalazi u CTP izdanju (Community Technical Preview) i moći će ga preuzeti svi sudionici konferencije, ali se javna beta očekuje uskoro. Očekivanja su velika, reakcije prvih testera i više nego pozitivne, ali tko sam ja da sudim o tome, pogledajte ga uskoro sami. 

Dodatak 17.07.: i analitičari se slažu da će igra biti više nego interesantna: CIO: Office Web Apps Have Edge

Bitno je da će situacija biti izrazito interesantna jer se pojavljuje i Web edicija, a čini mi se da je prilično moćna po svojim funkcionalnostima. Druga fascinantna stvar je kolaboracija na dokumentima, ali, kao što rekoh, o tome više kasnije. I zadnje pitanje je naravno pitanje cijene... hoće li to biti besplatno? No, ostavite nagađanja na stranu sve do slubene objave Microsofta.

Potaknuo me web site na Microsoft stranicama "Thrive for Developers" koji na neki način pomaže Developerima u slijedećem koraku u svojoj karijeri. Pogledom u site jasno je da se tu ne radi samo o developerskim znanjima, nego ima i vrlo zanimljivih soft skills treninga (pazi ovaj: "Body Langugae does not use CSS" :) ) koji su već objavljeni ili u nastajanju. Isto tako, tu je i cijeli niz elemenata na koje naletite kad tad u svojoj profesionalnoj karijeri, koje možete podijeliti unutar zajednice (community resources). Ali nekako mi to nije lajtmotiv teksta.

Više me zainteresirala činjenica, odnosno pitanje, kako nam stoje developeri u doba ove ekonomske situacije? Jasno, nisu svi developeri isti. Neki su stare kuke i znaju sve o alokaciji resursa i malloc funkciji, dok drugi tek počinju svoj put u ADO objekni model. Isto tako, neki su pravi timski igrači, a drugi zapravo psihopate od kojih bježi i njihova mačka. Naravno, uvijek je sve vezano uz posebnosti ljudi. Ali, generički gledano, kakva je situacija?

Iz moje perspektive ne znam za nezaposlenog developera. U zadnjih 6 mjeseci nije me nazvao ili javio se niti jedan developer s nezgodnom rečenicom "čuj, trebao bi posao...". Znači li to da velikog odljeva nema? Znači li to da i dalje potražnja nadmašuje ponudu? Ili jednostavno, developeri u ova vremena ne talasaju previše i rade svoj posao ne samo 8 nego i 16 sati na dan?

Tu i tamo vidim smanjenje resursa, ali nisam toliko upoznat sa situacijom u kojoj kreativci, kao što su developeri, imaju problema s poslom. Je li na svoje došao Ballmerov poklič "Developers, developers, developers!"? Da se razumijemo, iz moje perspektive developeri (naravno, oni na gornjem nivou kvalitetne ljestvice) uvijek su zrno zlata koje vam može otvoriti ili zatvoriti organizaciju... Što mislite o današnjoj perspektivi?

Još uvijek provjeravam ovu fantastičnu vijest, ali kako stvari stoje: PRVI SMO NA SVIJETU U KATEGORIJI FOTOGRAFIJA i PRVI U KATEGORIJI WINDOWS MOBILE AWARD! Sada idem ispitati detalje, ali biti prvi na svijetu u takmičenju na kojem je preko 300.000 studenata - fantastično. More info to come! Ludilo! Na kvadrat! Vijest s Yahoo Finance... (ne pitajte otkud tamo), a evo i službene sa Imagine Cup stranica... :

Ako ste u stalnoj potrazi za boljim, jačim, bržim (baš poput mene :)) i tražite definiciju Cloud Computinga, evo male pomoći National Institute of Standards and Technology, Information Technology Laboratory instituta. Dobar pokušaj, a ako vas zanima cijeli dokument ili prezentacija, možete ju pronaći na linku. No, da ne bi to samo bio prijenos informacije, potrudih se prevesti to na naš jezik (što god da mislili o prijevodu...).

Cloud computing je pay-per-use model koji omogućuje jednostavan, dostupan i po zahtjevu pristup na mrežu dijeljene grupe prilagodljivih računalnih resursa (na primjer, mreže, poslužitelji, podatkovni prostor, aplikacije, usluge) koje se mogu ubrzano uspostavljati i pokretati s minimalnim naporom upravljanja i bez potrebe za komunikacijom s pružateljem usluge. Cloud model promovira dosupnost i sastoji se od pet ključnih karakteristika, tri modela pružanja usluga te četiri modela postavke, a ja donosim samo ključne karakteristike:

On-demand self-service. Korisnik može samostalno odabrati i pokrenuti mogućnosti računalnih resursa, ako što su vrijeme poslužitelja i mrežni prostor za pohranu podataka bez potrebe za interakciju s djelatnicima pojedinog pružatelja usluga.

Ubiquitous network access. Mogućnosti su dostupne putem mreže i njima se pristupa koristeći standardne mehanizme  koji promoviraju heterogenu uporabu thin ili thick klijentskih platformi (na primjer, mobilni uređaji, laptopi te PDA uređaji).

Location independent resource pooling. Računalni resursi pružatelja usluga spajaju se kako bi poslužili sve korisnike koristeći multi-tenant model, sa različitim fizičkim i virtualnim resursima koji se dinamički dodjeljuju i uklanjaju prema zahtjevima korisnika. Korisnik uobičajeno nema kontrolu i znanje o točnoj lokaciji uporabljenih resursa. Primjeri resursa uključuju mrežni prostor, procesori, memorija, mrežna propusnost te virtualni strojevi.

Rapid elasticity. Mogućnosti mogu biti ubrzano i elastično pokrenute kako bi se ostvario brzi scale up po potrebi ali i brzi scale down kada mogućnosti više nisu potrebne. Krajnjem korisniku mogućnosti koje koristi izgledaju bez ograničenja i mogu se kupiti u bilo kojoj velični u bilo koje vrijeme. Primjer: Amazon EC2...

Pay per use. Mogućnosti se naplaćuju koristeći praćenje uporabe ili putem oglasa kako bi se pokrenula optimizacija računalnih resursa u uporabi. Primjeri su mjerenje uporabe prostora za pohranu podataka, mrežnog prometa ili računalnih resursa koji su korišteni ili naplata aktivnog broja korisnika na mjesečnoj osnovi.

U slijedećoj epizodi donosimo:  [cc] U potrazi za Cloud Computing definicijom - modeli pružanja usluge

Događa li vam se s vremena na vrijeme da naletite na neke informacije koje su vam tako dobre da ih jednostavno ne želite podijeliti s drugima :) ? Eto, meni se nešto slično dogodilo prije koji dan, ali po prirodi demokratičan i jezičan kakav jesam nisam izdržao nego dijelim s vama ovu priču. Naime Business Week je prošli tjedan na svojim stranicama objavio članak pod nazivom "Top 50 StartUps: The Next Google" dajući svoj pregled zanimljivih projekata koje ljudi rade i nadaju se svijetloj financijskoj budućnosti (možete to pogledati u u obliku tablice).

Iskreno ima tu svega, nekoliko je sigurno za izdvojiti: Jajah (zanimljivo ime :) i skoro besplatno telefoniranje ako ste putnik po svijetu) ali tu je i dobri stari Xobni (zanimljiv dodatka Outlooku). Zapravo kako se o ukusima ne govori, pogledajte sami i skinite svoju ideju :).

Naravno, sigurnost je jedna od prvih stvari koja vam padne na pamet kada razmišljate o uporabi Cloud infrastrukture. I pitanja samo naviru: pa to nije kod nas, netko drugi drži kontrolu na tim, podaci su nam gore i time nesigurni... standardna pitanja čim razmišljate ili o outsourcingu ili o premještanju svoje operative negdje drugdje.

Ovdje ne mislim o tehničkim aspektima sigurnosti nego o policy i proceduralnim elementima: kako pristupiti sigurnost puno je veći problem nego kako ju implementirati. Da ne duljim, pojavio se zgodan whitepaper na tu temu a vezano uz Microsoft cloud platformu: Securing Microsoft’s Cloud Infrastructure papir je kojeg možete pronaći na stranicama Microsoft Global Foundation Services grupe koja brine o Microsoft datacentrima. Već je neko vrijeme tamo, ali malo mi je maka :).

Vrlo interesanta grupa informacija je i ona vezana uz Infrastructure Services, gdje je evidentno da se data centri značajno brinu o svojoj učinkovitosti, odnosno, koliko su "zeleni". Ovo je pogled s strane tehničke implementacije, mada ćete pronaći na Microsoft siteu i druge informacije vezane uz okruženje (environment) i zeleno računarstvo (green it).
Ima tamo i drugih zanimljivih stvari za pročitati, ali sve po interesima.

Zapravo, ne baš stvarno i ne baš brzo. Gledam cijeli niz različitih diskusija oko toga kako nam slijedi "Private Cloud" i žestoku raspravu tko to može omogućiti i kada... A pitam se jesmo li uopće usvojili i dobri stari (novi) Cloud Computing ..  u oblaku.

Znam da brzo usvajamo trendove i da nam se jedan dan iPhone sviđa a drugi dan nam je već bolji Palm... ali da to ide ovom brzinom... Do nedavno smo se raspričavali o scenarijima koji mogu koristiti cloud computing i svi smo se složili o tome da je to dobra prilika za nove poslove ili nove monetizacijske opcije. Moram priznati da, barem što se velikih tiče, još uvijek otkrivamo mogućnosti kako kapitalizirati na njihovim platfomama. Amazon je prilično transakcijski i zajednica ga primarno vidi kao ogromni resurs koji se unajmljuje prema potrebi. Nije da to Amazon ne želi i trenutno je njegova "transakcijska" ali i upravljačka platforma sigurno najkvalitetnija. To i opravdava povećani broj businessa koji ju koriste.

Znamo da Google i Microsoft na to gledaju malo drugačije. Oni pokušavaju stvoriti prave platforme - zapravo male operacijske sustave na cloudu. Iako ima razlika, temeljne ideje su iste - ostaje za vidjeti tko će napraviti bolji proizvod. Znam da detalje svoje ponude (Azure Services Platform) Microsoft planira objaviti na WorldWide Partner 2009 konferenciji koja je za koji tjedan u New Orleansu... Više informacija od tamo direktno, kada ih budem imao.

I ostali gledaju prema tome kako napraviti svoje oblake i munje. IBM je upravo objavio svoju verziju clouda - koja je primarno "privatna". Čudno je kako IBM gleda na to - njihova stara verzija clouda "on -demand" bila je zapravo javno - privatno partnerstvo :) u kojima ste koristili resurse IBMa ali preko privatne mreže. Mislim da ni danas s svojim CloudBurstom nisu otišli daleko: i dalje se priča o privatnom oblaku, s tom razlikom da ovdje dobijate i hardware i setup i što ja znam... što dovodi u pitanje što je oblak i kako se koristi. I to me vodi do teme: što je private cloud i ... koliko nam treba. ORACLE je isto zgodan i javno priznaje da zapravo sve što radi radi u suradnji s Amazonom. Trebate li bazu u oblaku - pitajte Amazon. Fair enough.

Cloud computing je i nastao upravo zbog toga da nam ne treba infrastruktura i da o njoj ne moramo brinuti. Naravno da to ne odgovara svima, poglavito enterprise okruženjima. Njima je to sve ok, ali bi to sve htjeli imati kod sebe, pod svojom kontrolom. Zgodno je imati skalabilnost, dostupnost, pouzdanost, ali prepustimo to "mojim" sistem inženjerima i mojoj okolini. Sasvim legitiman zahtjev, zar ne? Samo... onda to više nema veze s cloud computingom. Onda je to jednostavno... computing. Ili, ako iskoristimo neke stvari koje danas funkcioniraju u virtualizaciji i dodamo hrpu kontrolnih mehanizama i drugih proizvoda, onda dobijemo nakaradu koja sliči na cloud a zapravo... nije.

Treba li nam "private cloud"? Tvrdim da ne treba. Trebamo vidjeti koji su scenariji koje možemo iskoristiti koristeći cloud computing, odnosno resurse na Internet oblaku. Trebamo pustiti da tehnologija sazrije i da, što je puno bitnije, sazriju upravljačke tehnologije (provisioning, management, interfaces...) koje nam omogućuju da zapravo i ne vidimo oblak.

No, trebaju nam neke tehnologije i procesi koje potječu iz svijeta oblaka koje bi mogli implementirati u "privatnoj" okolini. No, to treba biti sasvim novi svije aplikativnih rješenja, a ne skrpana okolina postojećih servisa kojima treba 38 gladnih godina za postavljanje, održavanje i promjene. Iskreno, ne bih htio da se "cloud computing" potroši prije no što i zaživi, samo zato jer su marketing stručnjaci odlučili prikrpiti "cloud" svemu što se ne prodaje. Dakle, da opalim malo i po svom Microsoftu, "Azure Services Platform Cloud Computing" da, ali "Flight Simulator 2014 Cloud Computing Edition", za boga miloga, veliko ne. Srećom pa sam izmislio ovo drugo ime i nadam se da marketing nije toliko inventivan.

No, ostavimo vrata otvorena: vidim da se počinju pojavljivati i hibridna rješenja, koja imaju više smisla. Na primjer, Microsoft Dynamic Data Center mi je zanimljiva stvar: ona integrira postojeću okolinu i resurse koje imate na raspolaganju na oblaku. Je li to "private" okolina? Nije. To je mogućnost da uporabite dio resursa koji je u oblaku kao dio svojeg "on-premise" rješenja. I to sve kroz upravljačku konzolu. Ali da li je to "cloud"? Nije. Lokalno rješenje nije ništa bolje ili stabilniji ili ... od onoga koje ste imali do sada. Pogledajte si obavezno video zapise na liku gore.


Priznajem jedino da mi se sviđa ideja. Lokalni i oblačni resursi bi trebali postati transparentni za krajnjeg korisnika. Nešto se time dobiva, nešto gubi. Ali tek očekujem spuštanje određenih tehnologija na lokalne resurse (možda će se to zvati, kad se već igram s naslovima, Microsoft Windows Server 2014 Cloud Computing Private Hosting Edition :)), ali do tada ćemo već znati što i kako s svim tim silnim resursima u oblaku.

Dodatak 01.07. 2009: pronašao sam dobar whitepaper koji objašnjava IBM Cloud strategiju (Information Week Analytics)

... nije još objavljen, ali bit će slijedeći mjesec na WorldWide Partner Conference 2009 konferenciji tijekom srpnja u New Orleansu (moja malenkost će to čuti uživo :)) i napokon ćemo saznati koliko to čudo košta, kako ćemo ga koristiti i koji su poslovni modeli dostupni (kako bi eto na tome mogli graditi svoja poslovna rješenja).

Više informacija možete pronaći na CNET-u... a prigodan intervju pogledajte dolje (s kim negoli s Rayem...)



A ako vas stvarno zanima Ray Ozzie i Microsoft, nema boljeg od Churchill Club intervjua.... barem za sada.